text size
George Prokopiou, povučeni grčki magnat u sektoru tankera, zaradio je bogatstvo šaljući svoje brodove na mjesta kamo se drugi ne usuđuju ići. Otkako je izbio rat s Iranom, njegova kompanija Dynacom Tankers Management uspjela je prevesti više od deset tereta kroz sporni Hormuški tjesnac, prkoseći napadima dronova i raketa kako bi naftu dovela do tržišta.
Tokom prošle sedmice, sudbina Dynacomovih tankera oslikava rastuće geopolitičke rizike koji tržište nafte stavljaju pod jak pritisak.
Dana 19. jula, Dynacomov brod pogođen je – vjerovatno dronom – dok je pokušavao ukrcati kazačku naftu na terminalu Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) u Rusiji, u sklopu eskalirajuće kampanje Kijeva s ciljem ometanja ruskog izvoza. Sljedećeg dana, dva broda iste kompanije pogođena su projektilima u Hormuškom tjesnacu, uskom pomorskom uskom grlu koje dijeli Perzijski zaljev od otvorenog mora.
Četvrti Prokopiouov brod nalazio se u Crvenom moru, pripremajući se za plovidbu kroz još jedno bliskoistočno usko grlo, tjesnac Bab el-Mandeb. Nakon što su jemenski Huti, koje podržava Iran, objavili embargo na saudijske terete koji prolaze kroz tjesnac i tvrdili da su napali dva tankera, brod je poslao signal da se okreće natrag.
Terminski ugovori za naftu Brent pali su natrag na oko 70 dolara ranije ovog mjeseca u očekivanju rješenja rata s Iranom. No kako se sukob na Bliskom istoku širi na Crveno more, a ukrajinski dronovi pogađaju ruske brodove i rafinerije, Brent je ponovo skočio iznad 100 dolara po barelu. Ako se poremećaji nastave, a cijene ostanu visoke, to bi vjerovatno potaknulo rast inflacije i cijena goriva na benzinskim pumpama te opteretilo globalni ekonomski rast.
Tržište je preživjelo početni šok rata u boljem stanju nego što su mnogi očekivali, ali zalihe su sada iscrpljene i države bi mogle biti slabije pripremljene za ono što slijedi. Trgovcima i analitičarima teže je nego ikada predvidjeti učinke dosad nezabilježenog spleta okolnosti – kao i cjenovne signale predsjednika SAD-a koji mogu uzrokovati dramatične zaokrete.
"Definitivno osjećamo da na tržištu postoji veći zamah prema gore", rekao je Mohamed El Ghandour, voditelj trgovanja destilatima u trgovačkoj kući BB Energy. "Ali ne možemo zanemariti da u bilo kojem trenutku može doći do preokreta zbog jedne objave nekoga ko kaže: 'Evo, jučer sam razgovarao s kolegom i možda se vraćamo za pregovarački sto.'"
Prije početka rata krajem februara, kroz Hormuški tjesnac prolazilo je oko 20 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno, što znači da je otprilike svaki peti barel u svijetu morao proći kroz to usko grlo.
Više od 100 velikih tankera na početku je ostalo zarobljeno. No samo 10 dana nakon izbijanja rata, brod kojim upravlja Dynacom pojavio se na sistemima za praćenje u blizini Indije, nakon što je posljednji signal poslao iz unutrašnjosti Perzijskog zaljeva. U narednim sedmicama sve veći protok barela izlazio je iz tjesnaca – neki brodovi slali su signale otvoreno, dok su drugi putovali noću.
SAD i Iran dogovorili su privremeni mirovni sporazum u junu i prolasci su naglo porasli, iako uz velike oscilacije u količinama. U jednom trenutku iz uskog grla izlazilo je čak 18 miliona barela u samo jednom danu, prema podacima o praćenju brodova koje je prikupio Bloomberg.
Učinak prvog zatvaranja Hormuza nije bio toliko velik koliko su neki analitičari predviđali jer je Kina, najveći svjetski uvoznik sirove nafte, smanjila kupovinu, dok su SAD i druge bogate nacije pustile stotine miliona barela iz svojih strateških zaliha. Zbog tih zamjenskih rješenja predviđanja analitičara o cijeni nafte od 150 pa čak i 200 dolara nikada se nisu ostvarila. No to je imalo svoju cijenu: smanjenje sigurnosnih zaliha koje služe kao mreža zaštite u vremenima krize. Trgovci kažu da to znači kako je sistem sada ranjiviji pred trenutnim nizom izazova.
Prekid vatre bio je od početka na kušnji uz povremene razmjene vatre. Zatim se u sredini jula raspao. SAD je pokrenuo zračne napade, a iranske snage uzvratile su udarce na američke baze i druge mete u regiji. Na meti su se našli i brodovi koji su pokušavali ploviti rutom u blizini Omana.
Brod koji odgovara opisu jednog od pogođenih Dynacomovih tankera viđen je u utorak na satelitskim snimcima u blizini iranskih voda. Vanjski predstavnik kompanije izjavio je da nemaju šta dodati osim saopćenja objavljenog na dan napada u kojem je potvrđeno da je posada evakuirana.
"Situacija je ostala, u najmanju ruku, izuzetno nestabilna", rekao je ulagačima ove sedmice Patrick Pouyanné, glavni izvršni direktor kompanije TotalEnergies SE. "Neki već počinju smatrati da bi ovo moglo postati 'novo normalno', gdje se tjesnac otvara i zatvara ovisno o nivou napetosti između strana."
Neki brodovlasnici koji su ranije bili spremni ploviti tim morskim prolazom rekli su da su sada oprezniji. Dvojica dužnosnika brodarskih kompanija, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti radi rasprave o osjetljivim informacijama, izjavili su da će nastaviti prolaziti, ali rjeđe nego prije. To znači da manje zaliha stiže na tržište.
Dok je svijet bio usmjeren na Hormuz, u Rusiji se kuhala druga kriza. Ukrajinski dronovi napadaju sve dublje unutar ruskog područja, sve češće ciljajući rafinerije nafte i drugu privrednu infrastrukturu.
Od početka ove godine Kijev je izveo najmanje 63 napada na rafinerije, u usporedbi s oko 21 napadom u istom razdoblju prošle godine, prema Bloombergovoj evidenciji temeljenoj na izjavama ruskih i ukrajinskih dužnosnika.
Ukrajinski napadi dronovima na ruski rafinerijski sistem dramatično su stegnuli tržište prerađenih goriva, posebno dizela. To dolazi uz ograničenja u opskrbi proizašlih iz poremećaja u prijevozu tereta kroz Hormuški tjesnac – što je navelo azijske rafinerije da smanje proizvodnju – kao i napada na bliskoistočna postrojenja za preradu.
Referentni evropski terminski ugovori za dizel trguju se blizu 170 dolara po barelu, dok je gorivo za mlazne motore u regiji blizu 180 dolara. Prosječne nacionalne cijene benzina u SAD-u ove su se sedmice ponovo popele iznad četiri dolara po galonu, prvi put od sredine juna.
"Tržišta dizela i mlaznog goriva i dalje su iznimno napeta", rekao je Josu Jon Imaz, CEO kompanije Repsol SA, jedne od najvećih evropskih naftnih rafinerija. "Ovu situaciju uzrokuju istovremeni poremećaji u Hormuškom tjesnacu, a vjerovatno se zaboravlja i ono što se događa u Rusiji."
Ono što još više zabrinjava tržište nafte jeste to što su ukrajinske snage počele širiti svoje napade na brodove u Crnom moru, morskom putu kojim prolazi oko 20 posto ruske pomorske opskrbe naftom. Novorosisk, najveća ruska luka na Crnom moru, obustavila je ukrcaj proteklih nekoliko dana nakon vala ukrajinskih napada u tom području.
Tokom prošle sedmice napadnuta su tri broda koja su ukrcavala naftu na obližnjem terminalu CPC, glavnoj izvoznoj tački za sirovu naftu iz Kazahstana – uključujući i jedan Dynacomov. Napadnuta su i dva broda koja su pokušavala stići do terminala, rekli su izvori upoznati s temom, zbog čega brodovlasnici nerado pristaju u tu luku. Protok nafte iz luke potpuno je stao, čime je uskraćeno gotovo dva posto globalne opskrbe u trenutku kada je tržištu potreban svaki barel do kojeg može doći.
Iznutra u sektoru u Kazahstanu kažu da su zabrinuti koliko bi poremećaj na CPC-u mogao potrajati te da ta srednjoazijska zemlja nema značajne kapacitete za izvoz barela alternativnim rutama.
Izvoz putem CPC-a, od kojeg veliku većinu čini nafta iz Kazahstana, odvijao se brzinom od oko 1,8 miliona barela dnevno. Iznenadni poremećaj na CPC-u posebno je presudan za evropske rafinerije koje ovise o tim barelima. One će se vjerovatno suočiti s dvije opcije: smanjiti stope prerade, što će dodatno povećati pritisak na tržištima goriva, ili platiti visoku cijenu za skupu sirovu naftu u vrijeme relativne nestašice.
Govoreći pod uvjetom anonimnosti, nekoliko trgovaca reklo je da su prošle sedmice primali pozive kupaca naftnih derivata iz sjeverne Afrike i dijelova Sredozemlja, koji su se prethodno oslanjali na sniženu opskrbu iz Rusije, a sada traže nove izvore. Kupci sirove nafte u Aziji kažu da su sve više ograničeni u tome što mogu kupiti s obzirom na niz sukoba, dok su cijene u Evropi skočile nakon prekida na CPC-u.
Saudijska luka Yanbu postala je ključni pojas za spašavanje tržišta nafte tokom krize u Hormuzu. Zahvaljujući naftovodnom sistemu koji se proteže na više od 1.000 kilometara diljem kraljevstva, Saudijska Arabija izvozila je rekordne količine nafte iz Crvenog mora, dosegnuvši u jednom trenutku gotovo šest miliona barela dnevno, neposredno prije nego što su Huti obnovili svoje prijetnje napadom.
To zamjensko rješenje dovedeno je u pitanje. Prošlu srijedu su Huti tvrdili da su napali dva broda. Od tada su aktivnosti ukrcaja u Yanbuu postale sve netransparentnije, pri čemu brodovi isključuju svoje satelitske transpondere prije dolaska na terminal. To otežava otkrivanje koliko se barela ukrcava, ali potencijalno i čuva sigurnost brodova i njihovih posada nakon što napuste luku.
Južnokorejska rafinerija zakupila je supertanker za prevoz barela sa sjeverne obale Egipta u Aziju oko južnog vrha Afrike, prema podacima o zakupima i brodskim posrednicima. Riječ je o rijetkom putovanju koje pokazuje kakvo se planiranje za vanredne situacije odvija u pozadini.
Poremećaji u Crvenom moru vjerovatno će biti manje izraženi i dugotrajni nego u Hormuzu. Saudijska Arabija uvijek može preusmjeriti svoj izvoz na sjever zahvaljujući nizu naftovoda i Sueskom kanalu. Neki saudijski tereti i dalje izlaze iz Bab el-Mandeba na brodovima u kineskom vlasništvu.
"Još uvijek ima mnogo pitanja o tome koliko će ovo zatvaranje biti strogo i koliko će Saudijska Arabija moći preusmjeriti na sjever", rekao je Rory Johnston, osnivač kompanije Commodity Context Corp. "To će u međuvremenu dovesti do gubitka opskrbe, ali to je relativno mali problem u usporedbi s Hormuzom."
Razmjer oscilacija na tržištu nafte u posljednjih pet mjeseci znači da su trgovci oprezni s davanjem dugoročnih predviđanja. Na početku rata s Iranom, Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da postoji rizik od nestašice goriva za mlazne motore tokom ljeta – no te se nestašice na kraju nisu ostvarile.
Cijena benzina u SAD-u viša je nego u razdoblju prije rata, unatoč kratkotrajnom olakšanju. | Mark Abramson/Bloomberg
Kada je nafta potekla iz Hormuza u danima nakon privremenog mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana, analitičari su potiho počeli spominjati mogućnost povratka nafte na prezasićeno tržište za koje se očekivalo da će se pojaviti u 2026. Zatim je rat ponovo počeo.
Trgovci su ovaj put oprezni. Masovno smanjenje kineske potrošnje pomoglo je ublažiti cijene u prvom valu sukoba, no neizvjesno je kako će potražnja u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji reagirati ovaj put. Neki na tržištu strahuju da su cijene udaljene samo jednu predsjedničku objavu na društvenim mrežama od pada jednako brzog kao što je bio i njihov rast. Iz banaka Morgan Stanley i Goldman Sachs navode svoje prognoze – Goldman Sachs je istaknuo da je njihov osnovni scenarij za Brent u četvrtom kvartalu 80 dolara po barelu, ali dugotrajni poremećaj mogao bi dovesti do cijena iznad 120 dolara, što pokazuje koliki potencijal postoji za divlje oscilacije na tržištu.
"Ako se sva nafta koja je nestala s tržišta vrati, bit ćemo u višku", rekao je Martijn Rats, globalni strateg za robu u Morgan Stanleyju. "To bi se moglo dogoditi, ali ne živimo baš u stabilnom svijetu i čini se da teturamo iz jednog prekida opskrbe u drugi."
– Uz pomoć Alarica Nightingalea, Ananda Mammena Katakama, Priyanjane Bengani, Vivien Ngo, Sama Dodgea, Francoisa de Beaupuya, Juliana Leeja, Liezel Hill, Weiluna Soona, Tomislava Fevriera, Raeedah Wahid, Archieja Huntera, Christophera Charlestona, Billa Lehanea, Granta Smitha, Rachel Graham, Willa Kubzanskog, Gabriela Levina, Roberta Tuttlea i Mie Gindis.
.webp){kind=icon}
