Slovenski premijer Robert Golob je u jučerašnjem obraćanju najavio novi porez na banke. "Svi znamo da su banke na neki način pobjednice proteklih godina, čak i s ekstremnim profitima. Ne samo u Sloveniji, već su u cijeloj Europi već uvode novi porezi. I Slovenija će ići u tom smjeru i to će implementirati." Oporezivanje će se temeljiti na bilanci banaka. "To će biti dogovor, to će biti zakon. Najvjerojatnije će biti u zakonu o obnovi i razvoju. Unutar toga bit će porez na banke, u iznosu od 0,2 posto", najavio je u emisiji Odmevi na slovenskom RTV-u.
Prema podacima Banke Slovenije, bilanca banaka u lipnju iznosila je 51,339 milijardi eura, što znači da država putem 0,2-postotnog poreza želi prikupiti 102,678 milijuna eura. Kako je izjavio za 24ur, financijski doprinos prikupljat će se sljedećih pet godina. To znači da bi tijekom pet godina ukupno prikupili oko 513 milijuna eura. Bilanca NLB-a u Sloveniji je u prvom polugodištu iznosila 15,772 milijarde eura. Navedeni 0,2-postotni porez značio bi da bi NLB prve godine platio oko 31,5 milijuna eura poreza.
Prema slovenskom ministarstvu financija, prijedlog je također oblikovan uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (ECB), koja smatra da odluka o oporezivanju banaka zahtijeva prethodnu analizu utjecaja takvog dodatnog poreza na stabilnost financijskog sustava. Najavljeno privremeno oporezivanje banaka bit će zakonski uređeno u okviru zakonodavnog paketa koji će se baviti sistemskim mjerama za sanaciju posljedica poplava.
Vlada preuzima zasluge za povećanje kamatnih stopa na depozite
"Kada smo se sastali s čelnicima banaka, kamate na depozite u Sloveniji bile su najniže u Europi. Danas više nisu i slovenske banke već podižu kamate koje priznaju slovenskim građanima. To je prvi uspjeh ove vlade, iako je to dobrovoljna mjera", rekao je Golob. "Između 4,7 milijardi štete koja je neposredno prouzročena i 6,7 milijardi koje su namijenjene obnovi i razvoju, te dodatne dvije milijarde pronaći ćemo putem zaduživanja. Zaduživanje može biti na različite načine. Sigurno bi jedan od oblika zaduživanja po potrebi mogao biti emisija dugoročnih državnih obveznica. No to nije nužno jer ako kamate na depozite građana nastave rasti, to će biti dovoljno da ljudi i njihovi štedni ulozi budu odgovarajuće nagrađeni."
Golob također obećava da će svaki euro prenesen iz Fonda za obnovu, intervencije i razvoj biti objavljen. "Svaki iznos koji se prenese fizičkim ili pravnim osobama i gradovima bit će objavljen. Ne želimo da itko špekulira ili čak planira laku zaradu. Iznos će biti objavljen, a obnova će svakako biti vrlo skupa."
Prva službena procjena štete koju su uzrokovale poplave trebala bi biti poznata u narednim danima, procjenjuje Golob.