Više od 10.000 vojnika danas će marširati ispred bine na moskovskom Crvenom trgu, gdje će ruski predsjednik Vladimir Putin zauzeti najistaknutije mjesto, u svečanoj vojnoj paradi povodom Dana pobjede. Među njima će, pored Rusa, biti i kineski, vijetnamski, kazahstanski i egipatski vojnici, kojima Putin želi svijetu pokazati širinu saveza i ugled koji navodno uživa zemlja koja više od tri godine vodi rat protiv suverene Ukrajine, gušeći opoziciju, destabilišući Evropu i držeći svjetsku ekonomiju u neizvjesnosti.
Prijatelji velikog Putina koji Rusiju čine malom
Činjenica da je Rusija posljednjih 25 godina, otkako Putin dominira na funkcijama predsjednika i premijera, na pogrešnoj strani historije, neće biti prikrivena ni prisustvom 29 svjetskih lidera na paradi povodom godišnjice pobjede nad nacizmom. Naprotiv, gosti poput srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, slovačkog premijera Roberta Fica, venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, brazilskog vođe Luiza Inácia Lule da Silve i posebnog glavnog gosta kineskog predsjednika Xi Jinpinga još više će naglasiti tu razarajuću situaciju.
Spisak lidera koji su prihvatili poziv izgleda kao spisak najistaknutijih pristalica i simpatizera autokratskog režima koji, kroz imperijalni revanšizam u inozemstvu (Ukrajina) i diktaturu kod kuće (ubistvo Alekseja Navaljnog), pokušava ostvariti prvu fazu restauracije Ruskog carstva u Evropi.
Čitaj više
Ukrajina, Rusija i Trumpov 'deal': Ko bi tu zapravo pobijedio?
Govoreći u Bijeloj kući, Trump je rekao da mu je saradnja s ukrajinskim liderom teža nego što je očekivao, iako smatra da je postignut napredak s obje strane.
25.04.2025
Zašto bi Rusija mogla da napadne Evropsku uniju
Strah od skorog ruskog vojnog napada na EU i evropske članice NATO-a postao je nova politička normalnost.
24.04.2025
Putin optužen da je prekršio uskršnje primirje koje je sam proglasio
Zelenski optužio snage Kremlja da su prekršile 30-časovno uskršnje primirje.
20.04.2025
"Putin će, kako se i očekuje, iskoristiti paradu povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu da demonstrira vojnu moć, zasnovanu prije svega na nuklearnom arsenalu", smatra Denis Mancevič, stručnjak za postsovjetski prostor i partner u kompaniji NC3, pozivajući se na simboliku događaja za koji je Putin cinično predložio trodnevni prekid vatre, što je Ukrajina odbila.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je nedavno prihvatio sporazum o rudarstvu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, čime je otklonjena posljednja prepreka mirovnim pregovorima, rekao je da je spreman prihvatiti samo trajno ili barem tridesetodnevno primirje.
"Putin će, kako se i očekuje, iskoristiti paradu povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu da demonstrira vojnu moć zasnovanu prije svega na nuklearnom arsenalu", smatra Denis Mancevič, stručnjak za postsovjetski prostor i partner u kompaniji NC3, pozivajući se na simboliku događaja za koji je Putin cinično predložio trodnevni prekid vatre, što je Ukrajina odbila.
Moskva je pritom uronila u retoričku tišinu, dok Kijev već nekoliko noći zaredom, u simboličnom činu, prema ruskom istoku šalje rojeve bespilotnih letjelica. Naravno, Putin uzvraća sličnom silom, što jasno pokazuje da je mir na istoku Evrope jednako daleko kao i sjećanje na završetak Drugog svjetskog rata, kada je Rusija još bila stub stabilnosti i mira.
Samo šarena scenografija
Pažljivo koreografisana parada kojom se obilježava godišnjica pada nacionalsocijalizma, kojom Putin ironično nastavlja da opravdava nezakonitu invaziju na Ukrajinu, bit će ništa više od šarene scenografije. Čak i prije nego što je kineski predsjednički avion u srijedu uvečer sletio na aerodrom Šeremetjevo, Peking i Moskva su objavili da će Xi Jinping, pored parade u petak, prisustvovati i bilateralnom sastanku s Putinom.
U članku koji su u srijedu objavili ruski mediji, kineski predsjednik je rekao da dvije zemlje moraju odlučno očuvati poslijeratni međunarodni poredak. U kontekstu njegovog narušavanja kroz Trumpov trgovinski rat, to je direktna kritika Sjedinjenih Američkih Država. Dok Rusija, nadajući se da će okončati rat u Ukrajini uz zadržavanje okupiranih teritorija, sve više računa na povratak Trumpa, slika s kineske strane je potpuno drugačija. Zbog uvoznih carina od čak 145 posto, odnosi između SAD-a i Kine su na najnižoj tački do sada. To je potkrijepljeno sve intenzivnijom upotrebom kineske "meke moći" na društvenim mrežama, gdje se Kina pokušava predstaviti kao primjerena i stabilna protivteža Trumpovom haosu.
Osim rata u Ukrajini i saradnje u alternativnim multilateralnim organizacijama poput BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju, jedna od ključnih tema sastanka između Putina i Xija bit će i pitanje završetka gasovoda "Snaga Sibira 2".
U posljednje vrijeme na profilima kineskih influensera na TikToku pojavili su se videosnimci Trumpa generirani vještačkom inteligencijom, Elona Muska i potpredsjednika Jamesa Davida Vancea kako šiju odjeću i obuću u fabričkim pogonima u neljudskim uslovima. Kineska meka i kulturna moć raste i u odnosu prema "prijateljskoj" Rusiji.
"Kineska meka moć raste, dok ruska slabi", kaže Dejan Verčič, predavač i stručnjak za komunikacije i partner u kompaniji Herman & Partners. Dodaje da invazija na Ukrajinu nije bila samo zločin s komunikacijske perspektive, već i strateška greška. Kina promišljeno ulaže u svoju javnu diplomatiju i već ubire plodove u Africi i Aziji, tvrdi stručnjak.
Mancevič, s druge strane, ističe da je iluzija vjerovati da bi Trumpovi ustupci u Ukrajini mogli približiti Kremlj SAD-u i time oslabiti kinesko-rusko partnerstvo. "Osim Trumpa i njegovih šaptača, skoro niko u to ne vjeruje." Uostalom, prije dolaska u Moskvu, Xi je naglasio da se Kina i Rusija moraju zajedno suprotstaviti svim pokušajima prekida i potkopavanja međusobnog prijateljstva i povjerenja.
Kad granate i nafta više ne pomažu
Zato nije pretjerivanje naglasiti važnost današnjeg susreta dva lidera koji njeguju "posebno strateško partnerstvo bez ograničenja". Tamo bi trebalo da potpišu niz strateških i ekonomskih dokumenata kao zagovornici alternativnog, multipolarnog svjetskog poretka.
Mancevič smatra da je strateško partnerstvo Kine glavni razlog zašto Putin nikada neće upotrijebiti nuklearno oružje, što je nedavno ponovo indirektno prijetio. Njegova upotreba bi predstavljala crvenu liniju za Peking, ugrožavajući šire kinesko-rusko partnerstvo. S druge strane, Kina će učiniti sve da Putinova autokratija ostane u životu, jer bi njen pad bio ozbiljan vojno-odbrambeni i politički problem, posebno u kontekstu trgovinskog rata sa SAD-om i rastućih tenzija u Jugoistočnoj Aziji i na Tajvanu.
Ekonomija ruskog autokrate, uprkos planiranom iskazivanju široke međunarodne podrške, umnogome zavisi od volje Xi Jinpinga. Ratna ekonomija koju Kremlj hrani petrorubljama počinje da se pregrijava, a inflacija je već prešla 10 procenata. Čak i s proaktivnom monetarnom politikom, ruska centralna banka ne može to obuzdati.
Kamatne stope su ostale na rekordnih 21 posto, što sve više podsjeća na scenarije iz imperija koji nakon vrhunca ulaze u period dekadencije. Granate i nafta više ne rade. "Šta god da centralna banka uradi, to je nedovoljno u poređenju s obimom investicija u ratnu ekonomiju", objašnjava stručnjak.
Zato je održavanje dobrih odnosa s jugoistočnim susjedom od vitalnog značaja za Putina, objašnjava Mancevič. Kina, zahvaljujući sopstvenim geoekonomskim i geopolitičkim ambicijama, koje su u mnogo čemu slične ruskim i zbog teritorijalnog širenja će prije ili kasnije doći u sukob, najveći je kupac ruskog gasa i nafte. Zbog međunarodne izolacije, koju će sutrašnja parada i spisak gostiju prije naglasiti nego prikriti, Putin je spreman igrati ulogu kineske energetske kolonije ili, u najboljem slučaju, vazala, jer mu jednostavno ništa drugo ne preostaje.
Prošle godine je bilateralna trgovina između susjeda dostigla 245 milijardi dolara, prema podacima Bloomberga, ponovo oborivši prethodni rekord. Činjenica da je vrijednost trgovine porasla za čak 68 posto od 2021. godine pokazuje koliko je rat u Ukrajini bio značajna prekretnica za bilateralnu trgovinu, opstanak ruske ekonomije i na kraju njenu (ne)zavisnost.
Prošle godine je bilateralna trgovina između susjeda dostigla 245 milijardi dolara, prema podacima Bloomberga, ponovo oborivši prethodni rekord. Činjenica da je vrijednost trgovine porasla za čak 68 posto od 2021. godine pokazuje koliko je rat u Ukrajini bio značajna prekretnica za bilateralnu trgovinu, opstanak ruske ekonomije i na kraju njenu (ne)zavisnost.
Međutim, ovaj brzi rast se donekle usporava, uglavnom zbog smanjenog uvoza kineskih automobila, jer je Rusija prošle godine povećala poreze. Moskva zamišlja uravnoteženiji razvoj odnosa, očekujući da će kineske automobile, odjeću i bijelu tehniku uskoro pratiti investicije u kompanije i širu ekonomiju, čiji ratni nagon, kako inflacija pokazuje, dostiže svoje granice.
Snaga Sibira
Stručnjaci smatraju da će, pored rata u Ukrajini i aktivnosti u alternativnim multilateralnim organizacijama poput BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju, na stolu biti i pitanje završetka gasovoda "Snaga Sibira 2", za koji Rusija već dugo pokušava dobiti kinesko odobrenje. Gasovod dug više od 2.600 kilometara trebalo bi da prođe kroz Mongoliju i poveže polja prirodnog gasa na poluostrvu Jamal s kineskom autonomnom regijom Sinđang, a trebalo bi da transportuje 50 milijardi kubnih metara ruskog gasa godišnje.
Ali Peking oklijeva da zaključi sporazum o gasovodu, jer mu trenutno nisu potrebne dodatne količine energije. Prije svega, to je promišljeno očuvanje prostora za manevar za različite izvore snabdijevanja energijom, pazeći pritom da se ne veže previše čvrsto za partnerskog, ali sve pohlepnijeg i nepredvidljivog ruskog medvjeda.
.webp){kind=icon}
