.webp){kind=icon}
Nova ljubljanska banka vratila se u Hrvatsku. Ne kako su oni željeli, ali "suze su krenule, suze ponosa, rekao je za Bloomberg Adriju predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak koji je govorio kao panelist na hrvatsko-slovenskom forumu Tržišta kapitala 2024. godine.
Nakon 33 godina od odlaska Nova ljubljanska banka (NLB) vratila se u Hrvatsku, ali ne kroz pružanje bankovnih usluga, već kao nova vlasnica leasing tvrtke Croatia Mobil Leasing.
"Krenule su suze ponosa, neke iskrene sreće, jer je trajao tih 33 godine. Vjerujem u ovu regiju i u povezivanje. Pojedinačno smo premali, i kao nacije i kao gospodarstva da bismo se ograničavali. Mi smo prirodni saveznici i vrijeme je da nakon tih 33 godine da počnemo surađivati", smatra Brodnjak.
Brodnjak vjeruje kako je došlo vrijeme da NLB uđe na hrvatsko tržište punim kapacitetom, a ne samo s leasingom kao što je trenutno slučaj, no ukazuje na to kako je svjestan kompleksnosti situacije oko toga.
"Jako mi je žao što je uopće došlo do svih tih problema. Mislim da je došlo vrijeme da to riješe naše vlade i da se komercijalni subjekti u privatnom vlasništvu poput Zagrebačke i Privredne banke te NLB-a više međusobno ne svađaju oko tog pitanja. Sve je moguće, ako ćemo razmišljati otvorenog uma i srca", smatra Brodnjak.
NLB traži priliku
Osvrnuo se i na propali pokušaj ulaska u Hrvatsku preuzimanjem Addiko banke. "Nije uspjela ta ponuda u tom trenutku. Vidjet ćemo kako će narednih mjeseci i godina razvijati ta priča. Ostalim investitorima želim uspjeh i to je sve što u ovom trenutku mogu reći."
To ne znači da njihove ambicije jenjavaju. "Uvijek će nam biti interes ulazak na hrvatsko tržište kroz preuzimanje, a zanimaju nas preuzimanja i na ostalim regionalnim tržištima. Vrijeme će pokazati što će tu biti moguće, što bi mogla biti prilika za nas", istaknuo je.
Jedna od opcija o kojoj s kojim se špekuliralo je preuzimanje austrijskog Raiffeisen Bank Internationala (RBI), no Brodnjak smatra kako taj posao uopće nije na njegovom stolu. "Kada bi oni bili na prodaju mi bismo bili, vjerujem, jedan od brojnih, zainteresiranih potencijalnih kupaca, ali trernutno ne vidim da u RBI-ju o tome razmišljaju."
Slovenija kaska
Brodnjak je ocijenio kako Hrvatskoj za razvoj tržišta kapitala, uz razvoj financijske pismenosti, nedostaje izlistavanje na burzi bar jedne velike kompanije, dok Slovenija, smatra, kaska više.
"Hrvatska je de facto sklopila većinu svih potrebnih sastojaka. Uzmite za primjer način oporezivanja dividende, ili način oporezivane plaće i prinosa na kapital. Hrvatska je u uporedbi sa Slovenijom tu napravila veliki iskorak. Možda nedostaje još neka veća kompanija na kotaciji Zagrebačke burze, a jedino što je još potrebno je financijsko opismenjavanje. U Sloveniji fali još puno tih elemenata, a porezni sustav je jako neatraktivan."
Brodnjak je za Bloomberg Adriju istaknuo i kako Hrvatska ima razvijenu industriju mirovinskih fondova "koji su stup tržišta kapitala i koji su važni vlasnici velikih poduzeća u Hrvatskoj i Sloveniji". "Na kraju dana oni su vlasnici gotovo10 posto NLB-a, dakle oni imaju povjerenje u nas uložiti novac budućih hrvatskih umirovljenika."
Blaž brodnjak / STA
"Zato tvrdim i imam hrabrosti reći kako je to tržište puno razvijenije nego u Sloveniji", rezolutan je Brodnjak.
Veliku vrijednost vidi u povezivanju Ljubljanske i Zagrebačke burze u smislu zajedničkih projekata, zajedničkog poticanja ulaganja, možda čak i paralelnih kotacija, i u konačnici, udruživanja. "Smatram da bi sjedište neke udružene burze trebalo biti u Zagrebu jer je velik grad i regionalni centar."
Tržište kapitala
Brodnjak je sudjelovao i na panelu "Važnost razvoja štednih proizvoda i poticaja za pojedince i nacionalno gospodarstvo" a sugovornici su mu bili su predsjednik Uprave fonda Triglav Skladi Benjamin Jošar, osnivačica i vlasnica kompanije Prva Group Alenka Žnidaršič Kranjc, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić te predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina.
"Nisam toliki optimist kada je u pitanju unija kapitala u Europskoj uniji. Povezivanje hrvatskog i slovenskog tržišta također ima puno izazova. Pogledajmo, primjerice, oporezivanje kapitala u dvije države, tu ima ozbiljnih razlika", upozorio je Brodnjak. Podsjetivši da dionica Nove Ljubljanske banke jedina s ovih prostora kotira na Londonskoj burzi, Brodnjak je rekao da u dionicu NLB-a investiraju ljudi iz cijelog svijeta.
"U Sloveniji bi se vrlo lako moglo izlistati na burzi državno poduzeće DARS. Država to ne radi. Zašto? Je li onda iskreno za razvoj tržišta kapitala", upitao je predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke. Predložio je i da Hrvatska i Slovenija idu sa zajedničkom javnom ponudom vrijednosnica Nuklearne elektrane Krško (NEK) kako bi se financirala njezina dogradnja.
U prijedlozima za integraciju tržišta kapitala podržao ga je Lucić. Hrvatska se, ocijenio je Lucić, kreće u dobrom smjeru kada su u pitanju gospodarski i razvoj tržišta kapitala. "Imali smo razne krize u financijskom sektoru nakon raspada bivše države. Srednja i starija generacija jako se dobro sjećaju tih kriza, koje su prevladane i zato kažem da se razvijamo u dobrom smjeru. Ako trebamo biti kritični, moramo pohvaliti i ono što se radi dobro", rekao je predsjednik Uprave PBZ-a.
Referirajući se na podatak da samo 3,5 posto hrvatskih građana ima u vlasništvu dionice, Lucić je podsjetio kako je država dala u javne ponude i dionice HT-a i dionice Ine u kojima je sudjelovao velik broj građana. "Razvoj iniciran javnim ponudama HT-a i Ine zaustavljen je velikom globalnom financijskom krizom 2008. koja je utjecala i na pad tržišta kapitala u Hrvatskoj", napomenuo je Lucić.
Integracija i zeleno
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke polemizirao je o raširenoj ocjeni da je previše kapitala građana stavljeno u depozite u bankama. "Bio bih vrlo oprezan prema porukama da se depoziti usmjere u druge oblike ulaganja na tržištu kapitala. Ako se ne razvijaju ekonomija i poduzeća, 'čekate Godota' sa zahtjevima da se razvijaju drugi oblici ulaganja na tržišta kapitala osim depozita" komentirao je Ćubela. Prvi čovjek Zabe podržao je ideju da se državne kompanije uvrste na Zagrebačku burzu.
"Kada bismo imali dionice jedne tvrtke izlistane na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi, onda bi integracija dala neki učinak. Ovako to nije slučaj", komentirao je predsjednik Uprave NLB-a. Dinko Lucić ukazao je na velike mogućnosti koje pruža plasman zelenih obveznica na tržište kapitala.
Bloomberg Adria
"Projekti poput energetske učinkovitosti, kao i projekti zelene tranzicije imaju širu korist za zajednicu. Ne treba inzistirati samo na novim tvrtkama na burzi već i na sekundarnim i tercijarnim izdanjima postojećih tvrtki na burzama", ustvrdio je predsjednik Uprave PBZ-a.
Žnidaršić Kranjc zauzela se za brže procedure izdavanja potrebnih dozvola za ponude investicijskih fondova na hrvatskom i slovenskom tržištu kapitala. Badurina je pak skrenuo pozornost na snažan razvoj digitalnih platformi za trgovanje vrijednosnicama koje, "malim ulagačima daju bržu transakcijsku potporu od banaka".
"Jedno od pitanja koje su digitalne platforme otvorile su širina i dubina tržišta. Ponuda trezorskih zapisa u Hrvatskoj za male ulagače donijela je oko 50 tisuća novih ulagača koji su sklopili ugovore s brokerima. To nam govori da je potreban sveobuhvatan pristup kako bi se potaknuo razvoj tržišta kapitala", zaključio je Badurina.
