Grupa NLB je prošle godine drugi put zaredom premašila granicu od pola milijarde eura dobiti. Ona je, međutim, bila za sedam posto, odnosno za dobrih 36 miliona eura niža nego godinu ranije. Porezi su, između ostalog, uticali na nižu neto dobit, navode u banci. Grupa je prošle godine ostvarila 1,244 milijarde eura neto prihoda, što je 14 posto više u odnosu na prethodnu godinu. To je i malo iznad predviđanja - planirali su oko 1,2 milijarde eura prihoda. Godinu je, inače, obilježilo uspješno preuzimanje hrvatske Grupe SLS i Generali Investments Skopje, a svakako i neuspjeli pokušaj preuzimanja Addiko Banka. Veliki rast zabilježili su u kreditnom poslovanju, gdje očekuju daljnji rast, i u oblasti kreditiranja privrede.
Banka se usmjerava na digitalizaciju i zaštitu od cyber-kriminala. O budućem razvoju banke i bankarstva u Sloveniji razgovarali smo sa Blažom Brodnjakom, predsjednikom uprave, koja sada ima sedam članova.
- NLB je prošle godine ostvarila veće prihode, a nešto nižu dobit. Kakav odziv tržišta očekujete ove godine? Šta će konkretno najviše uticati na poslovanje?
Najvažnija poruka je da je banka iz redovnog poslovanja zapravo ostvarila bolje rezultate nego prošle godine. Kada se oni normaliziraju za jednokratne efekte, konkretno za oslobađanje određenih poreznih efekata u 2023. godini i porez na bilans stanja koji je uveden 2024. godine, profit prije rezervisanja bio je znatno veći.
Godinu je prije svega obilježio obiman rast kreditnog portfolija, kako u poslovanju sa stanovništvom tako i s privredom na svim tržištima gdje smo prisutni, te uspješno provedeno preuzimanje najveće leasing kompanije u Sloveniji, i time naravno posredno i ograničeni ulazak na hrvatsko tržište.
Bloomberg
- Upravo kreditna aktivnost, koja se snažno povećala, iznenadila je i vas. Čemu konkretno pripisujete tako veliki skok?
Smatram da se radi o normalizaciji i približavanju standardima razvijenijih tržišta. Stope privrednog rasta na tržištima, prije svega izvan Slovenije, iznose između tri i četiri posto, dok srce Evropske unije raste praktično sa stopom ispod jednog procenta, odnosno stagnira. Slovenija je rasla sa stopom od 1,6 procenata.
Ako pogledate obim kredita privredi i stanovništvu u ovoj regiji u bruto domaćem proizvodu i to uporedite s najrazvijenijim evropskim tržištima, vidite da smo na trećini, negdje možda na polovini dugoročnog potencijala. Radi se, dakle, o normalizaciji. Ako rastete s niske osnove, stope rasta mogu brzo biti visoke. Naravno, zadovoljni smo što možemo poslovati u regiji koja ima takve stope rasta i takvu perspektivu.
Cyber-rizici su u središtu našeg interesovanja. Već sada ulažemo gotovo 10 miliona godišnje u zaštitu informacija, podataka i imovine klijenata i banke. To će biti najveći izazov u narednom periodu.
- Kako planirate ostvariti puni potencijal? Šta očekujete ove godine u oblasti kreditiranja? Prije svega zbog neizvjesnih ekonomskih uslova i hlađenja tržišta, uz očekivani pad potrošnje.
To veoma zavisi od očekivane stabilizacije krize u Evropi. Govori se o nekoj formi primirja u Ukrajini i s tim povezanim oporavkom ekonomske aktivnosti. Možemo zamisliti šta bi obnova Ukrajine značila za cjelokupnu evropsku ekonomiju. Velika ulaganja su sigurno predviđena u odbrambenu industriju, tu nema više sumnje. Posljedično, investicije će biti zastupljene i u građevinarstvu i nekim drugim ključnim granama, uključujući automobilsku industriju, koja će se preusmjeriti na snabdijevanje odbrambene industrije i imat će multiplikativne efekte na druge sektore.
Očekujemo da će doći do određenog zagrijavanja ekonomske aktivnosti, a ako se uspostavi pozitivno emocionalno okruženje i za ljude, ako dođe do primirja i oporavka, računamo i na rast potrošnje. Naravno, to mogu biti spekulacije i očekivanja, ali procjenjujem da će uslovi biti barem stabilni i da se neće pogoršavati.
- Koji poslovni segmenti trenutno dominiraju u vašem kreditnom portfoliju i u kojim sektorima biste možda željeli povećati svoje prisustvo?
Karakteristika našeg portfolija je velika diverzifikacija, koja prati veliku diverzifikaciju slovenske privrede. Ako pogledate strukturu slovenske privrede, ona je među najraznovrsnijim u Evropi, a mi smo također među najviše industrijaliziranim zemljama. Udio industrijske proizvodnje u društvenom proizvodu je među najvišim u Evropi.
Struktura našeg portfolija odražava strukturu privrede. U regionu su na nekim mjestima raspodjele donekle drugačije, ali nigdje nemamo veliku izloženost prema bilo kojem pojedinačnom sektoru. Pratimo prvenstveno novčani tok. Tamo gdje se uspostave uslovi za nova plodna ulaganja i stvaranje novčanog toka, tamo ćete uvijek naći bankarski novac.
- Kako bi se kreditiranje odbrambene industrije uklopilo sa ESG izvještavanjem i da li su ta dva aspekta kompatibilna?
NLB to neće direktno provoditi i na to smo se obavezali. U našem vrijednosnom sistemu smo pacifisti, spremni smo podržati sve što štiti živote, ali ne i ono što oduzima živote.
Naši planovi ne počivaju isključivo na ulasku na hrvatsko tržište. Kada smo saopćili novu strategiju, bili smo jasni da ćemo organski rasti bez bilo kakvih preuzimanja s visokim stopama.
- Situacija s Addiko Bankom u Hrvatskoj prema mišljenju nekih analitičara još nije završena. Kakvi su vaši daljnji planovi, kako za Addiko Bank, tako i za cijelo hrvatsko tržište, na koje još niste ušli kako ste željeli?
O Addiko Banku ne mogu javno govoriti. NLB i Addiko Bank su javna akcionarska društva. Nikada nismo krili da bismo i dalje bili zainteresirani da se pojavimo kao potencijalni kupac. Međutim, za to moraju biti ispunjeni neki uslovi. Za svakog kupca koji se pojavi, mora postojati i voljan prodavac. Vidjet ćemo kako će se to odvijati.
Naši planovi ne zavise isključivo od ovog potencijalnog projekta, niti se oslanjaju samo na ulazak na hrvatsko tržište. Kada smo predstavljali novu strategiju, bili smo jasni da ćemo rasti organski, bez bilo kakvih preuzimanja s visokim stopama. S godišnjim rastom između osam i devet procenata, do 2030. godine bismo dostigli 44 ili 45 milijardi eura bilansne sume.
Ako bi se u međuvremenu pojavile potencijalne prilike za kupovinu banke u Albaniji, Federaciji Bosne i Hercegovine ili negdje drugo na našim ciljnim tržištima, možda čak i u sektoru osiguranja, također smo jasno rekli da bismo bili zainteresirani. Također smo zainteresirani za leasing, kao i za ulazak u finansijsko-tehnološke kompanije. Nedavno smo objavili kupovinu platforme za trgovinu automobilima (doberavto.si). Time pokrivamo sve ključne aspekte mobilnosti preko našeg leasing pogona. Otvoreni smo za nove mogućnosti u ovoj oblasti i temeljno analiziramo potencijalne prilike.
Depositphotos
Možemo zamisliti šta bi obnova Ukrajine značila za cjelokupnu evropsku privredu. Velika ulaganja u odbrambenu industriju sigurno slijede, tu više nema sumnje.
- Koliko bi vam bile zanimljive neobanke? Znamo, naime, da one guraju tradicionalno bankarstvo ka ubrzanoj digitalizaciji.
Mi idemo ukorak s tim. Tvrdim da je domaći zadatak tradicionalnih igrača da potpuno izjednačimo korisničko iskustvo s ovim novim pružaocima usluga, i to je ono čemu težimo. U NLB-u smo počeli mnogo ulagati u to, zbog čega su i prošle godine troškovi porasli nešto više nego što je možda očekivano, jer smo se svjesno odlučili da ćemo ubrzati ulaganja u transformaciju našeg poslovnog modela u pretežno digitalni. Želimo da do 2030. godine više od 80 posto svih rutinskih i standardnih transakcija obavljamo preko mobilnog telefona. Time pratimo korisničko iskustvo neobanaka. Hoće li se u tom procesu pojaviti prilika za kupovinu neke od njih, ne isključujemo. U globalnom kontekstu, naravno, to sebi ne možemo priuštiti.
U velikoj mjeri ćemo raditi na tome da sami sebe transformiramo na način na koji bi naše korisničko iskustvo bilo potpuno uporedivo s onim koje nude neobanke. U oblasti platnog prometa će svakako biti prisutno mnogo potencijalnih dilema. Izbliza i temeljno pratimo svaku potencijalnu priliku ove vrste.
Ono što još neko vrijeme ne možete očekivati jeste trgovanje kriptovalutama, jer je u Sloveniji prisutan sentiment zaštite potrošača, u smislu - ne daj bože da dođe do eventualnog kolapsa vrijednosti tih digitalnih zapisa vrijednosti.
- Da je digitalizacija sve važnija tema u bankarstvu, pokazuje i činjenica da će se vaš sedmi član uprave Reinhard Höll baviti upravo tom oblašću. Kada kažete da će do 2030. godine većina usluga biti dostupna preko telefona, šta to konkretno znači? Zbog čega ćemo uopće morati fizički posjećivati banku? Kada ćemo to moći obavljati preko telefona?
To već danas možete uraditi. Danas ne morate doći u poslovnicu, osim u slučaju jednog proizvoda, a to je uzimanje stambenog kredita osiguranog hipotekom. Danas možete 24 sata dnevno putem videopoziva s kontakt-centrom sklopiti posao u dva sata ujutro s bilo kojeg kraja svijeta. Preko mobilne aplikacije danas možete podići limit za karticu, odobriti limit na tekućem računu ili dobiti potrošački kredit do 40.000 eura u nekoliko koraka i za pet minuta. Možete otvoriti štedni račun, oročenu štednju itd. Dodat ćemo i trgovinske platforme, povezivat ćemo se s neo-brokerima, dodavat ćemo dodatne usluge osiguranja, usluge upravljanja imovinom i tako ćemo se postepeno za nekoliko godina potpuno izjednačiti s neobankama.
Ono što još neko vrijeme ne možete očekivati jeste trgovanje kriptovalutama, jer je u Sloveniji prisutan sentiment zaštite potrošača, u smislu - ne daj bože da dođe do eventualnog sloma vrijednosti tih digitalnih zapisa vrijednosti. Vjerujte, prva na koju bi se svalila odgovornost za odštetu u tom slučaju bila bi banka, a to banka sebi ne može priuštiti. Rizik po ugled je jednostavno prevelik.
Blaž Brodnjak; Foto: Bloomberg
- Rastuća digitalizacija donosi i sve veće cyber-rizike.
To je ključni izazov. U bankarstvu danas kreditni rizik više nije dominantan. Naš portfolio je toliko diverzifikovan da nas ni kolaps čitavog sektora ne bi uzdrmao toliko da bi naše poslovanje bilo ugroženo.
Međutim, cyber-rizici su izraženi. Zamislite da 48 sati niste dostupni klijentima. Šta to znači? Na svijetu ne postoji banka koja bi preživjela takozvani "bankrun" (bijeg depozita, odnosno deponenata, prim. aut.). Cyber-rizici su u središtu naših interesovanja. Već sada ulažemo skoro 10 miliona eura godišnje u zaštitu informacija, podataka i imovine klijenata i banke. To će biti daleko najveći izazov u narednom periodu.
Koliko je digitalizacija s jedne strane velika prednost koja olakšava naše živote, s druge strane donosi nove rizike koje moramo razumjeti i kojima moramo aktivno upravljati. To nije tako jednostavno. Ljudi slobodno prosljeđuju korisničko ime i lozinku na osnovu nekih prevarantskih poziva ili poruka i slično, i o tome se moramo svi zajedno stalno educirati i moramo biti krajnje oprezni.
- Kako mislite da će se odvijati konsolidacija bankarskog sektora u narednoj deceniji ili, recimo, do 2030. godine? Kako konkretno vidite sebe, svoju banku?
Konsolidacija u regiji u kojoj poslujemo će se nastaviti. Uvjeren sam da ni u Sloveniji još nije završena, uprkos tome što imamo dvije banke koje imaju veoma snažnu tržišnu poziciju. Addiko Bank je bila takav primjer, govorilo se o prodaji Deželne banke. Imamo još i štedionice. Dakle, proces konsolidacije još nije zaključen.
U narednih od pet do sedam godina moglo bi se očekivati da imamo možda šest banaka. Tri velike institucije, tri srednje velike, a moguće i poneku štedionicu.
Slično će se dešavati i na području cijelog regiona. Srbija se čini najzanimljivijom za mnoge investitore, jer je najveće tržište i ima visoke stope rasta. Hrvatska ima prisutan veliki broj jakih međunarodnih igrača. Na drugim mjestima će dolaziti do intenzivnije konsolidacije.
Srbija brzo raste i ima najniži udio u kreditima za stanovništvo i privredu u poređenju s međunarodnim tržištima. Posebno Beograd, Vojvodina i zapadna Srbija imaju veliki potencijal.
- Rekli ste da očekujete značajan rast u Srbiji.
Srbija bilježi izrazito ubrzan rast, a na najnižem je nivou kada je riječ o udjelu kredita za stanovništvo i komercijalnih kredita u poređenju s međunarodnim tržištima. Posebno Beograd, Vojvodina i zapadna Srbija imaju ogroman potencijal. Otvaraju se nove mogućnosti, a prema jugu se razvijaju i brojne saobraćajnice, uključujući i važan Dunavski koridor ka rumunskoj granici. Te promjene otvaraju velike prilike za ekonomski razvoj, a također olakšavaju svakodnevni život stanovništva. Očekujemo da ćemo u Srbiji moći ostvariti relativno visoke stope rasta.
.webp){kind=icon}
