Finansijska pismenost u Bosni i Hercegovini (BiH) je ispod regionalnog prosjeka, građani često imaju nedoumice u vezi s transakcijama, štednjom, kreditima te su posebno obazrivi prema elektronskim servisima koje nude banke. S ciljem poboljšanja finansijske pismenosti regulatori su odlučili da na jednostavan način pokušaju razjasniti što više nedoumica građana i privrede u vezi s korištenjem bankarskih usluga.
Tek polovina odraslih ima račun u banci ili drugoj finansijskoj instituciji
U izvještaju Svjetske banke "Finansijska inkluzija u Evropi i Centralnoj Aziji" iz 2019. godine navodi se da 56 odsto odraslih ima račun u banci ili drugoj finansijskoj instituciji, što je ispod regionalnog prosjeka od 65 odsto. I po drugim parametrima BiH je ispod prosjeka u regiji.
Šuput: Važno je sistemski raditi na finansijskoj pismenosti
Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput za Bloomberg Adriju kaže da je važno kontinuirano i sistemski raditi na polju finansijske pismenosti i stanovništva, ali i nadležnih u privrednim društvima.
S ciljem unapređenja znanja Agencija je pokrenula projekat "Finansijska pismenost u bankarstvu", kojim će kroz primjere na jednostavan i pitak način pokušati da odgovori na najčešća pitanja koja građani postavljaju sami sebi, ali i bankama u vezi s korištenjem bankarskih usluga.
"Neka od pitanja kojima ćemo se baviti su: šta sve treba znati prilikom apliciranja, uzimanja i vraćanja kreditnih zaduženja, šta je to štednja, koje vrste štednje postoje, kako na siguran način koristiti kreditne ili debitne kartice, kao i na mnoga druga pitanja s kojima se građani suočavaju tokom korištenja svih bankarskih usluga", ističe Šuput.
Srđan Šuput (ABRS)
Pored toga što će sva pitanja biti opisana kroz realne životne primjere, u planu je upoznavanje javnosti i sa svim zakonskim odredbama koje se odnose na datu situaciju.
"Treba svakodnevno povećavati svijest o pravima korisnika finansijskih usluga i generalno upoznati korisnike s rizicima koje mogu očekivati na tržištu. Zaštita korisnika finansijskih usluga je važan segment u ekonomiji, posebno danas kada su finansijski proizvodi svima dostupni", naglašava Šuput.
Da bi se donosile dobre finansijske odluke, veoma je važno da građani i pravna lica imaju znanje, vještine i valjane informacije.
Šta korisnike bankarskih usluga najviše muči
Najveći dio prigovora koje su korisnici uputili prema Agenciji odnosi se na to da li finansijske organizacije pravilno evidentiraju i klasifikuju njihova zaduženja u Centralnom registru kredita, koji vodi Centralna banka BiH i koje su posljedice toga.
"U većini slučajeva to predstavlja smetnju i ograničava korisnike u pokušaju korišćenja usluga drugih davalaca bankarskih usluga", precizira Šuput.
Od ostalih pitanja korisnika značajna su ona koja se odnose na sporne iznose potraživanja banaka ili mikrokreditnih organizacija, zbog različitih nepravilnosti u izvršenim obračunima u toku ili nakon prestanka ugovornog odnosa.
Tu su i pitanja koja se odnose na izvršavanje poslova platnog prometa, kao što su onemogućavanje raspolaganja saldom na računima korisnika i nepravilno izvršavanje njihovih naloga za plaćanje te iznosi naknada u vezi s vršenjem usluga u platnom prometu.
Depositphotos
Klijenti se obraćaju Agenciji i u vezi s pitanjima o spornim transakcijama koje su nastale zloupotrebom elektronskih instrumenata plaćanja i vezanih podataka.
Šuput ističe da su banke i mikrokreditne organizacije uvijek spremne da edukuju klijente, da ih upoznaju s inovacijama i uslugama koje nude.
Na pitanje da li banke i MKO imaju pravičan i korektan (fer) tretman klijenata, Šuput odgovara potvrdno. "Da bi se poslovalo uspješno i dugoročno, klijent mora da bude u centru pažnje. Banke i mikrokreditne organizacije uvijek rade na očuvanju povjerenja klijenta kroz ispunjavanje njihovih zahtjeva, želja i interesa, a kroz uvođenje naprednih i modernih proizvoda i usluga", stava je Šuput.
Grujić: BiH je ispod regionalnog prosjeka po više parametara
Ekonomista iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Miloš Grujić pojašnjava da 56 odsto odraslih u BiH ima račun u banci ili drugoj finansijskoj instituciji, što je ispod regionalnog prosjeka od 65 odsto, što je utvrdila Svjetska banka.
"Oko 11 odsto odraslih koristi mobilno bankarstvo, što je takođe ispod regionalnog prosjeka od 16 odsto, a devet odsto odraslih štedi u finansijskoj instituciji i to je još više ispod regionalnog prosjeka od 26 odsto", ističe Grujić.
Bloomberg Adria TV
Svega tri odsto odraslih posuđuje od finansijskih institucija i to je daleko najniže u regionu i daleko ispod regionalnog prosjeka od 18 odsto. Grujić pojašnjava da tu nije riječ o kreditima, već o pozajmicama.
Izvještaj, dodaje, naglašava neke od izazova i preporuka za poboljšanje finansijske inkluzije u BiH, kao što su:
- potreba za jačanjem povjerenja u finansijski sektor i regulatorne organe - koji su među najnižim u regionu;
- potreba za poboljšanjem finansijske pismenosti i zaštite potrošača, koji su takođe među najnižim u regionu;
- potreba za promovisanjem inovativnih i prilagođenih proizvoda i usluga, posebno za ranjive grupe kao što su žene, mladi, siromašni i stanovnici ruralnih područja i
- potreba za razvojem adekvatne infrastrukture i regulative, posebno u pogledu digitalne transformacije i harmonizacije s EU standardima.
.webp){kind=icon}
