Nedavno je najavljeno da će cjelokupna zgrada Vojnomedicinske akademije (VMA), koja je izgrađena prije više od 40 godina, biti energetski sanirana. Sanacija će, kako je rečeno, donijeti velike uštede energije, smanjiti emisije štetnih gasova i poboljšati kvalitet usluga za pacijente.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike je za naš medij rečeno da je analiza pokazala da VMA trenutno potroši prirodni gas, koji se koristi kao primarni energent za proizvodnju toplotne energije bolnice, u iznosu od 112 GWh/a, dok potrošnja električne energije iznosi 45 GWh/a. Navedno je i da je ta energija jednaka potrošnji grada od 20.000 stanovnika.
S obzirom na ovu potrošnju energije, energetska sanacija je potpuno opravdana, ali Bloomberg Adria postavlja pitanje da li je opravdana i vrijednost koja je za to izračunata, a iznosi čak 200 miliona evra.
Šta će sve biti sanirano na VMA
Ukupna vrijednost projekta, kao što smo već naveli, iznosi 200 miliona evra. Projekat je podijeljen u tri faze, a vrijednost prve faze je 55 miliona evra. Najveći dio sredstava za prvu fazu, u iznosu od 50 miliona evra, obezbijeđen je uz podršku njemačke razvojne banke KfW, a pet miliona evra obezbijeđeno je iz donacije Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Sve tri faze projekta predviđene su da se realizuju tokom narednih šest godina, a sredstva za naredne faze projekta biće obezbijeđivana sukcesivno, preko KfW banke, uz potencijalno učešće EU fondova.
Procjenjuje se da će mjere koje se sprovode u prvoj fazi rehabilitacije smanjiti potrošnju prirodnog gasa do 40 odsto i električne energije do 30 odsto, uz smanjenje emisije ugljen-dioksida za 24.000 tona godišnje.
Pitali smo Ministarstvo šta sve tačno podrazumijeva energetska sanacija objekta VMA, a u nastavku su odgovori:
Sanacija VMA skuplja od najskuplje solarne elektrane i većine vjetroelektrana u Srbiji
U Lapovu je početkom aprila puštena u rad najveća solarna elektrana i po veličini, i po snazi u Srbiji - "DeLasol". Snaga ove elektrane iznosi 9,9 megavata, a godišnje će proizvoditi 15.000 megavat-sati struje. Ta količina energije biće dovoljna da zadovolji potrebe 2.100 domaćinstava.
Solarnu elektranu "DeLasol", koja se prostire na 12,5 hektara, izgradila je kompanija MT-KOMEX, u koju je uloženo 8,9 miliona evra.
Pored toga što je skuplja od najveće solarne elektrane, sanacija VMA skuplja je i od većine vjetroelektrana u Srbiji. Trenutno je u našoj zemlji izgrađeno ukupno osam vetroelektrana. Ukupna instalisana snaga svih izgrađenih vjetroelektrana iznosi 398,3 megavata (MW).
Najveća vjetroelektrana u Srbiji je vjetroelektrana "Čibuk" kod Kovina, njena instalisana snaga je 158,46 MW, a počela je da radi 2019. godine.
Ukupna vrijednost dosadašnjih ulaganja u vjetroparkove iznosi oko 724 miliona evra. Iz priloženog vidimo da će sanacija VMA koštati više od većine vjetroelektrana u zemlji, jedino je od te vrijednosti veća vrijednost vjetroelektrane Čibuk.
Sanacija VMA kao vrijednost pojedinih hidroelektrana u Albaniji
Albanija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja skoro 100 odsto zavisi od hidroenergije. Ima oko 15 hidroelektrana kapaciteta većih od 20MW i najveći broj mini-hidroelektrana u regionu. Neke od izgrađenih hidroelektrana posljednjih godina, čak i onih velikih, koštaju upravo koliko i sanacija VMA.
Na primjer, vrijednost dvije hidroelektrane Moglice i Banje, ukupnog kapaciteta 270MW, iznosila je 590 miliona evra.
Hidroelektrana Banje, koja se nalazi u okrugu Elbasan u Albaniji, počela je da radi 2016. godine, a jačine je 72 megavata. Druga hidroelektrana Moglice, koje se nalazi u okruzima Korča i Elbasan u Albaniji, počela je sa radom 2020. Jačina hidroelektrane je 197 megavata.
Ove hidroelektrane izgradila je norveška kompanija Statkraft, čiji su nekadašnji predstavnici danas članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS).
Sanacija VMA trećina srpske Bistrice
U Srbiji više od 30 godina nije izgrađena nijedna velika hidroelektrana. U ekspozeu premijerke Ane Brnabić kao jedan od prioriteta nove vlade bila je navedena izgradnja revizibilne hidroelektrane Bistrica.
Projektom se predviđa ugradnja četiri agregata ukupne instalisane snage 628 MW uz očekivanu godišnju proizvodnju od oko 1.100 GWh.
Kada je riječ o tome koliko bi koštala izgradnja jednog takvog elektroenergetskog objekta, energetski stručnjak Nikola Rajaković rekao je ranije za Bloomberg Adriju da se prije rata u Ukrajini i svih poskupljenja procijenjivalo na oko 500 miliona evra, a da je nakon toga cijena između 650 i 700 miliona evra.
Projekat RHE Bistrica je u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije i za koji finansiranje tek treba da se obezbijedi, dok je sanacija VMA već u prvoj fazi izrade.
Ministarstvo: Ušteda VMA nakon sanacije biće vrijednosti hidroelektrane kapaciteta 25MW
Na pitanje kako komentarišu to što sanacija VMA košta koliko polovina ili trećina jedne nove hidroelektrane većeg kapaciteta ili kao cijela hidroelektrana manjeg kapaciteta, iz Ministarstva kažu da će efekat mjera uštede energije koje će se primjeniti na VMA biti jednak godišnjoj proizvodnji jedne hidroelektrane kapaciteta 25 MW.
"Pored toga treba imati i u vidu i druge efekte projekta, kao što su bolje zdravstvene usluge stanovnicima Srbije i poboljšanje uslova rada zdravstvenih radnika.VMA je jedna od najvećih zdravstvenih ustanova u Srbiji, koja pruža zdravstvene usluge od 1982, odnosno duže od 40 godina. Ukoliko se mjere energetske sanacije ne sprovedu sada, njihovo sprovođenje u budućnosti biće još skuplje", zaključuje Ministarstvo.