Deset godina članstva u Europskoj uniji (EU) učinilo je hrvatsku ekonomiju konkurentnijom i približilo standard naših građana onome razvijenih zemalja članica, a sve benefite ulaska u eurozonu i Schengen tek ćemo osjetiti u idućim godinama kroz bolji priliv stranih investicija. To su glavne poruke konferencije Bloomberg Adrije Merge, Invest, Develop – 10. godina članstva Hrvatske u EU-u koja se održala u utorak u Zagrebu.
Nema kutka zemlje u kojem se ne gradi nešto sufinancirano europskim novcem i građani to sve jasnije vide. No, kako se razvijamo, tako će nam ubuduće na raspolaganju biti manje sredstava iz EU fondova, stoga ovo vrijeme trebamo iskoristiti za pametno jačanje domaćeg gospodarstva, poručio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.
Već godinama nam BDP raste po stopama koje su iznad prosjeka Unije, a taj trend će se, prema predviđanjima guvernera Borisa Vujčića, nastaviti. Potvrdio je prognozu da će nam BDP u 2023. rasti 2,9 posto, dvostruko više od ranijih procjena HNB-a. "Otporniji smo na krize i konkurentniji, zbog toga ćemo i rasti više od očekivanja."
Veću otpornost na krize apostrofirala je i predsjednica uprave Podravke Martina Dalić, koja je od samih početaka sudjelovala u pristupnim pregovorima. Istaknula je kako smo pristupanjem ekonomskim, financijskim i monetarnim integracijama stekli ekonomsko 'naoružanje' za borbu protiv kriza i upozorila kako se nitko u Bruxellesu izravno ne brine za interese našeg gospodarstva, već to moramo odraditi sami.
Aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A) u Hrvatskoj su nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju pale sa 7,8 milijardi eura, na 5,9 milijardi eura. Prosječna veličina M&A ugovora posljednjih deset godina je 25 milijuna eura. U deset godina prije članstva u EU, ti su ugovori u prosjeku iznosili 58 milijuna eura, objasnio je Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adria analitičkog tima.
Naglasio je kako to ne znači da je Hrvatska neuspješnija nakon ulaska u EU, već su se 2000. godina preuzimali veliki konglomerati i to je teklo mnogo jednostavnije.
Što se tiče stranih investicija, Hrvatska je na razini zemalja srednje i istočne Europe i bilježi pad u odnosu na 2000. godinu kada su se zemlje tog dijela Europe tek počele otvarati stranim ulaganjima i efekt tih ulaganja bio je veći. No, možemo biti zadovoljni jer je struktura tih investicija takva da je veći udio vlasničkih stranih ulaganja, a ne dužničkih ulaganja, smatra Knez.
Na prvoj panel raspravi o spajanjima i pripajanja u bankarskom sektoru, čelni ljudi velikih domaćih banaka su poručili kako se Hrvatska pozicionira kao poseban hub za financijske inovacije. Dotaknuli su se i teme fintecha poručivši da tu više nema rivalstva, već se traže mogućnosti suradnje.
Drugi panel bio je posvećen investicijama velikih domaćih kompanija kojima EU sredstva nisu lako dostupna kao javnom sektoru. Zaključeno je kako se to treba mijenjati, ali unatoč tom hendikepu uspijevaju strateški kupovati i razvijati svoje poslovanje, kako unutar, tako i van granica Hrvatske.
.webp){kind=icon}