.webp){kind=icon}
Vikend iza nas obilježila su dva značajna događaja - Proljetno zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svjetske banke (SB) u Washingtonu i sastanak zemalja članica Grupe sedam u sjevernojapanskom Sapporu. U Washingtonu je bila i delegacija iz Bosne i Hercegovine, a na sastanku s MMF-om je rečeno da BiH u 2023. godini očekuje ekonomski rast, za razliku od mnogih zemalja u Evropi, te da može izbjeći recesiju. Glavna osovina razvoja BiH i ''lokomotiva koja sve vuče naprijed'', prema riječima premijera Fadila Novalića, upravo je FBiH koja za vrijeme mandata njegove vlade bilježi značajan ekonomski rast. Da domaći IT sektor nema razloga za brigu potvrdio je i Damir Maglajlić, direktor Bit Alijase, koji je kazao da trend otpuštanja koji je zahvatio tehnološke gigante nema uticaja na bh. IT sektor.
Ovo je pet vijesti koje trebate znati na početku dana.
Macronova reforma penzijskog sistema
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisao je u subotu zakon o kontroverznoj penzionoj reformi nakon što je u petak Ustavno vijeće potvrdilo da su njegovi bitni dijelovi u skladu s ustavom. Bit zakona je podizanje minimalne dobi za umirovljenje na 64 sa 62 godine kako bi se spriječilo gomilanje duga u penzionom sistemu uslijed starenja populacije i kako bi se podigla stopa zaposlenosti. Većina Francuza je protiv zakona te su najavljeni novi protesti.
G7 i ukidanje fosilnih goriva
Čelnici zemalja Grupe sedam postigli su dogovor da ubrzaju smanjenje uporabe fosilnih goriva, ali se nisu uspjeli dogovoriti o roku za potpuno odustajanje od uglja. Istovremeno su ostavili vrata otvorena za nove investicije u prirodni plin. Poruka G7 važna je i za globalnu agendu razgovora o energetskim i klimatskim ciljevima, no izostanak dogovora o uglju može oslabiti globalnu odlučnost uoči idućeg svjetskog klimatskog summita u organizaciji Ujedinjenih naroda kasnije ove godine u Dubaiju. Na tom skupu očekuje se snažan pritisak za izlazak iz fosilnih goriva.
Rast industrijske proizvodnje
Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, industrijska proizvodnja bi do 2025. mogla ostvariti prosječni godišnji rast fizičkog obima od oko pet posto na godišnjem nivou. Iz Direkcije također navode da će tokom ovog perioda kretanja u okviru industrijske proizvodnje, osim ekonomskih kretanja u vanjskom okruženju, dosta zavisiti i od internih dinamika u BiH. Kako kažu, očekuje se poboljšanje implementacije reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH, jer je poboljšanje poslovnog ambijenta preduslov za povećanje ulaganja, i domaćih i stranih.
ECB pred mogućim monetarnim popuštanjem
Član Vijeća guvernera ECB-a Mario Centeno kazao je da je povećanje kamatnih stopa za četvrtinu poena najagresivnija mjera koju ECB treba da razmatra na svom sljedećem sastanku. Moguća je ili pauza ili usporavanje tempa povećanja stopa, jer ukupna inflacija u eurozoni i podaci o zaradama pokazuju da "nema pritiska na domaćem terenu", rekao je šef portugalske centralne banke. Njegov kolega Francois Villeroy de Galhau također je ponovio svoje stajalište da se ciklus agresivnog povećanja kamatnih stopa koji je potreban za smanjenje visoke inflacije u eurozoni bliži kraju.
BiH mora biti spremna na vanjske udare
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić kazao je u Washingtonu da su male ekonomije kao što je BiH nemoćne u pogledu rasta kamata, ali da postoje određene mjere koje mogu poduzeti. Softić je naglasio da je CBBiH prevazišla, po svemu izazovnu 2022. godinu, te je restrukturirajući portfolio smanjila izloženost tržišnim rizicima. Kazao je da je za male zemlje poput BiH u slučajevima visokih svjetskih kamata najbolje što mogu učiniti da se pripreme za vanjske šokove te povećaju vlastitu otpornost na njih tako što će osigurati da nema značajnih makroekonomskih neravnoteža, posebno u fiskalnoj oblasti.
Slijedi…
Ove sedmice donosimo brojne zanimljivosti i analize, a radnu sedmicu otvaramo tekstom o položaju freelancera u BiH i administrativnim preprekama s kojima se suočavaju.
Nakon nedavne bankarske krize, u fokusu će biti i zarade američkih banaka. Ova sezona zarada prva je u kojoj ćemo dobiti stvarni dojam o tome kamo su se kretali depoziti: koje su velike banke prikupile najviše klijenata, a koje su se male suočile s masovnim naletom depozita - i do kojeg iznosa.
