Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog zakona o boravišnoj taksi FBiH. Obveznik plaćanja boravišne takse je domaći ili strani državljanin koji koristi uslugu noćenja u ugostiteljskom objektu za smještaj. U istu kategoriju spadaju i vlasnici plovila i svaka osoba koja boravi na tom plovilu koje je na vezu u luci.
Strani državljani plaćaju boravišnu taksu pod istim uvjetima i u istom iznosu kao i domaći državljani.
Sredstva prikupljena po osnovu boravišne takse raspoređuju se tako što 80 posto pripada proračunu jedinice lokalne samouprave, a po deset posto proračunima županija i FBiH. Sredstva prikupljena po ovom osnovu, između ostalog, se koriste za realizaciju programskih aktivnosti na promociji i unapređenju turizma, razvoj i unapređenje turističke ponude.
Prijedlogom zakona predviđeni su i izuzeci od plaćanja boravišne takse, ili njezinog plaćanja u umanjenom iznosu. Kako je propisano, do donošenja odluke Vlade FBiH, visina boravišne takse se utvrđuje u iznosu od 2,00 marke po svakom ostvarenom noćenju.
U obrazloženju zakona je navedeno da je njegovoj izradi pristupljeno imajući u vidu da je Zakon o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u FBiH proglašen neustavnim 2014. godine. O Nacrtu zakona o boravišnoj taksi provedena je i javna rasprava u trajanju od 60 dana, te u skladu sa zaključcima oba doma Parlamenta FBiH, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Turistički potencijal
Turizam je visoko na listi razvojnih i strateških prioriteta svih nivoa vlasti, a trenutno bilježi rastući trend koji korespondira s otvaranjima gospodarstava nakon pandemije koronavirusa. Od svih gostiju koji dolaze u BiH, ali i domaćih turista najveći broj su oni koji podliježu plaćanju boravišnih taksi. Zvanična statistika kaže kako se prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvari u okviru vrste "Hoteli i sličan smještaj" sa učešćem od 96 posto.
O oporavku turizma govore i podaci o obimu zračnog prometa u zračnom prostoru BiH, koji je već u travnju ove godine viši od onog koji je zabilježen u istom mjesecu 2019. godine. Međunarodna zračna luka Sarajevo bilježi rekordan svibanj mjesec sa 132.590 putnika.
Direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), Davorin Primorac kazao je da pokazatelji ukazuju na rast i u ostatku godine.
Oporavak zračnog prometa u Europi bio je nepredvidiv i poprilično spor. Primorac smatra da su složene mjere i preduvjeti za ulazak u pojedine zemlje bili glavni razlog. Od lipnja 2021. primjetan je značajniji oporavak u obimu zračnog prometa, posebice na jugoistočnom toku zračnog prometa kojem pripada BiH. Rat u Ukrajini nije značajnije utjecao na to.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić rekao je da je turizam kao grana privrede pretrpjela velike štete tokom pandemije koronavirusa. Dodao je da ujedno ima visok potencijal koji nije iskorišten ni na približno optimalnom nivou.
"Trenutno se BiH, u smislu stepena njenih turističkih potencijala kojima obiluje, može smatrati još uvijek 'neobrađenim dijamantom'", kazao je Egrlić.
Sektor turizma bilježi pozitivne trendove za sve glavne pokazatelje rasta u posljednjih deset godina, ali još uvijek postoji značajan prostor za daljnje korištenje njegovog prvobitnog potencijala koji se posebno ogleda u uticaju turizma na mnoge druge uslužne sektore i proizvodne industrije, kao što su prehrambena industrija, građevinarstvo i finansijske usluge.
Egrlić: Turistički potencijal ni približno nije iskorišten
U Federaciji BiH zabilježen je porast broja turista. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka turista bilo je 45,5 posto, a stranih turista 54,5 posto.
Ukupan broj ostvarenih noćenja turista u martu 2022. godine iznosio je 104.070 što je za 102,4 posto više u odnosu na mart prošle godine, dok je u odnosu na februar ove godine broj ostvarenih noćenja bio veći za 6,2 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja bilo je 41,4 posto, a stranih turista 58,6 posto.