.webp){kind=icon}
Kada je jedan holandski industrijalac došao u Srbiju sa svojih pet sinova, želio je da vozi kvadove pet dana po Kopaoniku, da spava pod otvorenim nebom i da jede domaću hranu iz lokalnih domaćinstava. Ovaj vid turizma sve je popularniji, a elektrifikacija kvadova dodatno može pomoći razvoju odgovornog zelenog turizma – ipak, ova vrsta vozila ima i mnoge druge namjene koje nemaju veze s avanturizmom.
"Kvadovi su dobri za one koji vole adrenalinsku vožnju ili dinamičan boravak u prirodi. Međutim, tu su i određeni ljudi koji imaju potrebu za tim vozilima jer su to takođe radne mašine. Nekada ih koriste službe za održavanje dalekovoda, repetitora, ljudi na farmama, kao i policija ili vojska", kaže Vladimir Nikolić, direktor kompanije Guevara, uvoznika kineskog brenda motora, kvadova i jahti CFMoto.
On objašnjava da su kvadove (ime koje se dalje u ovom tekstu koristi za sve ATV-ove, UTV-ove i bagije) počeli da koriste entuzijasti u Sjevernoj Americi i Japanu, a da se njihova popularnost u Evropi proširila tek prije nekih 20-ak godina. Ipak, oni ne služe samo adrenalinskoj vožnji, već su i radne mašine, slične malim traktorima.
Kvadovi se tako mogu koristiti, uz adekvatne dodatke, i kao prikolice, kosilice, sijalice za so u zimskim uslovima i sl. Oni mogu imati čak i krov i grijanje, tako da su namijenjeni za upotrebu 365 dana u godini. Primjera radi, Nacionalni park Kopaonik ima dva takva vozila za hranjenje jelena, a u poljoprivredi ih koristi i jedan manastir na Fruškoj gori.
Prema istraživanju Allied Market Researcha, vrijednost svjetskog tržišta kvadova trebalo bi da poraste sa 9,4 milijarde dolara iz 2021. godine na 18,6 milijardi 2031. Kao glavni razlozi takvog napretka ističu se sve veća popularnost aktivnog boravka u prirodi, vojna upotreba vozila i očekivana jasnija regulativa po pitanju registracije. S druge strane, glavni izazovi su zagađenje prirode i visoki troškovi održavanja ovih vozila.
U Srbiji ponuda kvadova u turističkim centrima nije velika. Najviše ih je na Kopaoniku, a cijene za kratke vožnje počinju oko 2.000 dinara dok veće ture s vodičem mogu koštati i više od 15.000 dinara.
"Poseban je doživljaj doći u netaknutu prirodu ovakvim vozilima. Naravno, to je samo ljepša strana, postoji i ružnija strana gdje je pitanje zagađenja prirode. Sve je moguće regulativom uskladiti bolje, tim prije što je i u ovom segmentu izražena elektrifikacija", kaže Nikolić.
U segmentu kvadova i dalje su dominantni benzinci jer su pouzdaniji na nepoznatom terenu. Uostalom, benzin je moguće ponijeti sa sobom, a instalacije za punjenje električnih vozila teže.
Pixabay
"Tehnologija koja rješava ovaj problem postoji, ali je i dalje skupa", dodaje Nikolić i objašnjava da je potencijal kvadova posebno velik u prvim zonama nacionalnih parkova.
Naime, u kontrolisanim uslovima i na poznatom terenu, uz unaprijed zacrtane rute, moguće je organizovati vožnje kvadova po prirodi.
Nikolić smatra da se tako smanjuje potencijal negativnog uticaja na prirodu. "Sljedeći korak je da je bolje da budu manje agresivna električna vozila, u smislu buke i zagađenja, u odnosu na vozila s tradicionalnim motorima", kaže on.
