Stopa nataliteta živorođene djece po ženi u Hrvatskoj iznosila je 1,58. U susjednoj Sloveniji situacija je nešto bolja sa stopom od 1,64, a u Mađarskoj je vrlo slična sa stopom od 1,61. S druge strane, ako se promatraju susjedi koji su izvan Europske unije (EU), Crna Gora prednjači s pokazateljima nataliteta živorođenih beba po ženi sa stopom od 1,76, a Srbija stoji nešto lošije od nas sa stopom od 1,52, dok podaci za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni.
Nastavljen je padajući trend rođene djece u Europskoj uniji (EU) koji je započeo 2008. godine, kada je rođeno 4,6 milijuna djece. U 2021. godini zabilježen je blagi porast rođene djece, njih 4,09 milijuna u odnosu na 2020. godinu, kada je rođeno 4,07 milijuna djece, podaci su o natalitetu koju je objavio Eurostat.
Ukupna stopa nataliteta iznosila je 1,53 živorođenih po ženi u Europskoj uniji u 2021. godini, a 2019. godine ta stopa bila je nešto viša u odnosu na 2020. godinu i iznosila 1,50.
Stopa nataliteta u 2021. godini bila je nešto niža u odnosu na vrhunac iz 2016. godine, kada je iznosila 1,57, ali je veća od stope od 1,43 iz 2001. godine.
Najviša stopa nataliteta od početka usporedivog razdoblja iznosila je 1,57 u 2008. godini, kao i u 2010. godini, ali i 2016. godini, dok je ostalih godina varirala između 1,51 i 1,57.
Najveću stopu nataliteta u EU-u ima Francuska, u 2021. godini sa stopom od 1,84 živorođene djece po ženi, a slijede je Češka, s 1,83, Rumunjska, s 1,81, te Irska, sa stopom od 1,78 živorođene djece po ženi. S druge strane, najnižu stopu nataliteta zabilježile su Malta, s 1,13 rođenih po ženi, Španjolska, s 1,19, i Italija, s 1,25.