GIKIL je među vodećim prerađivačkim industrijama u BiH po prihodima. Postrojenje koje se nalazi tri kilometra od centra Lukavca jedno je od glavnih emitera prašine. Inspektori su "bježali iz postrojenja", rekli su naši izvori. U Lukavcu se na dnevnoj osnovi bilježe izrazito visoke razine PM 2.5 čestica, koje su usko povezane s povećanom smrtnosti. Prema dostupnim podacima primjetno je da stanovnici Lukavca bilježe kraći životni vijek nego što je prosjek u BiH.
Kompanija čiji je račun od 2013. do 2021. godine blokiran 82 puta, četvrta je po ostvarenim prihodima (432,7 milijuna KM u 2021. godini) u prerađivačkoj industriji u BiH. Global Ispat Kil iz Lukavca (GIKIL) s nešto više od 900 zaposlenika jedno vrijeme je bio u suvlasništvu porodice Mittal.
Više na: U prerađivačkoj industriji u BiH najviše zarađuju stranci
Inspekcije su utvrdile nepoštivanje minimalnih standarda rada GIKIL-a. Od 2018. godine ostali su bez okolinske dozvole.
"Imate situaciju gdje inspektori bježe iz fabrike GIKIL zato što ne mogu da podnesu nivo zagađenja i svjedoče da su radnici izloženi trovanju bez zaštite", ističe za Bloomberg Adriju Damir Arsenijević, profesor na Univerzitetu u Tuzli.
Menadžment GIKILA je bio pod potpunom kontrolom tima indijskih stručnjaka, koji je sprječavao svako ozbiljno investiranje u ugradnju uređaja za redukciju zagađenja, procesne mjerne i zaštitnu opremu, rekao je za naš medij bivši inženjer GIKIL-a, koji je htio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme. U svoje tri godine radnog iskustva nije vidio da je realiziran ijedan projekt kojim bi se poboljšala zaštita okoliša.
"Sam prostor fabrike načičkan je raznim 'korporacijskim parolama o totalno preventivnom održavanju', koje se svodilo u stvarnosti na krpljenje i puke improvizacije, bez ozbiljnih investicija", rekao je.
Uprava je uvijek potpuno svjesno kršila obveze vezane za zagađenje, znajući da su kazne koje bi im inspektori izdavali mnogo manje nego da investiraju u sistemsko rješavanje problema smrtonosnih zagađenja koja dolaze iz postrojenja, dodao je. Računica je na prvi pogled veoma prosta, isplativije je platiti kaznu od nekoliko tisuća umjesto više milijuna KM investicija za nešto od čega nemaju profit.
ESG kao misterija
Pored zagađujućih čvrstih čestica iz sagorijevanja kamenog uglja i gašenja vrelog koksa, koje se ispuštaju u atmosferu, otrov se pušta i u susjednu rijeku. Nusprodukti otrovnih amonijačnih jedinjenja i anhidrida maleinske kiseline, koja se uopće ne pročišćavaju, ispuštaju se u obližnju rijeku. Tome svjedoči izvješće Agencije za vodno područje rijeke Save.
"Analizom rezultata utvrđeno je da su na lokalitetu rijeke Spreče, nizvodno od GIKIL-a, dana 4. kolovoza 2018. godine i 6. kolovoza 2018. godine, bile visoke koncentracije ukupnih policikličnih aromatskih ugljikovodika (PAH) i koncentracija fenolnog indeksa", navedeno je u dokumentaciji.
Godine 2018. došlo je do eksplozije rezervoara s amonijačnom vodom, kapaciteta oko 300 metara kubnih, s primjesama katrana, od čega je najviše otišlo u rijeku Spreču, koja dalje truje Sprečansku dolinu, u kojoj ljudi siju poljoprivredne kulture.
"Česte havarije, koje menadžment GIKIL-a naziva incidentima, praćene eksplozijama kotlova i teškim povredama radnika opasnim kemijskim jedinjenjima, uzrokovane su potpunim odsustvom ulaganja u zaostalu i istrošenu opremu – senzori i mjerna oprema često su van funkcije", rekao je bivši uposlenik GIKIL-a.
Uslijedile su krivične prijave protiv vlasnika i direktora GIKIL-a pa i prva uhićenja. Ubrzo su vlasnik i direktor pobjegli iz BiH. Kauciju za vlasnika GIKIL-a je platio vlasnik ArcelorMittala, rekao je naš izvor.
Bajazit Okić iz Foruma za zaštitu okoliša općine Lukavac tvrdi kako su za dvije godine prikupili 15 inspekcijskih zapisnika u kojima u svakom stoji kako GIKIL vrši prekomjerno zagađenje.
Pročitajte: ArcelorMittal između novih dozvola i 'ekološkog zločina'
Arsenijević dodaje da je bivši vrh GIKIL-a uveo kompaniju u veći dug, "koristila se aktiva kompanije da bi se uzeli krediti koji su prikazivani kao investicije."
"To je vrsta ekstrakcije i to je vrsta isto tako kolonijalizma kroz otpad, kroz koji se crpi kapital iz naše zemlje", rekao je.
Koksni gas sadrži katran, benzol, sumpor i ostale slične supstance. Benzol je u većim koncentracijama kancerogen. Ekoforum iz Lukavca tvrdi da koksara dnevno u okoliš ispušta 68 tona polutanata.
"Moramo uvesti princip da ove stvari zovemo pravim imenom - ekološki zločini koji moraju biti kažnjeni", kaže Arsenijević. "U Beču se vodi postupak u odnosu na vlasništvo GIKIL-a."
I bivši radnik koksare Mensud Mehić tvrdi kako se od početka Covid19 epidemije u koksari uopće ne vrši izdvajanje benzola iz koksnog gasa, nego se koksni gas u kojem je i benzol vraća na sagorijevanje u koksnu bateriju.
"Za 24 sata oko 18 tona benzola se nepotpuno spali. Crna boja pri vrhu dimnjaka pete koksne baterije svjedoči o slijevanju niz dimnjak nesagorenih teških ugljikovodika, među kojima i benzola", kaže Mehić.
GIKIL je ipak učinio neki pomak u odnosu na prethodnu situaciju. Ipak je pomoglo to što su organi pravosuđa počeli da djeluju, što su izvršili malo ozbiljniji pritisak, ističe naš izvor.
"Oni su napravili novi plan aktivnosti, novu okolinsku dozvolu, tamo već imate projekata koji daju efekte i rezultate", rekao je Samir Lemeš, profesor Politehničkog fakulteta u Zenici. Dodao je da radnici koji dožive penziju u ovoj fabrici, ne žive dugo kao penzioneri.
GIKIL nije odgovorio na naš zvanični upit. Do promjene mišljenja nije došlo ni nakon upućenih poziva na koje se nisu javljali.
Istraga tužilaštva pokazala je kako su polutanti iz GIKIL-a u zraku premašivali dozvoljene vrijednosti i do 150.000 puta, rekao je Arsenijević. Mehić tvrdi kako se iz koksare dnevno ispusti i oko 10 tona polutanata samo u vidu prašine i različitih spojeva prilikom pražnjenja koksnih peći, kada je iz koksare vidljiv gust crni dim.
U okviru Akcijskog plana za nulto onečišćenje Europskog zelenog dogovora, Europska komisija postavila je kao cilj do 2030. godine smanjenje broja preuranjenih smrti uzrokovanih finim česticama (PM2,5) za najmanje 55 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine.
'Fino' zagađenje
U Lukavcu nekoliko emitera prašine doprinosi zagađenju zraka: proizvođač amonijačne sode, koksara te proizvodnja cementa, navodi se u studiji "Preuranjena smrtnost odraslih i izgubljene godine života pripisuju se dugotrajnoj izloženosti onečišćenju česticama iz okoline i potencijalu za ublažavanje štetnih zdravstvenih učinaka u Tuzli i Lukavcu, Bosna i Hercegovina".
Prema popisu iz 2013. godine, na prostoru cijele općine Lukavac živi 44.520 stanovnika. Na manje od 300 metara od koksare nalaze se stambeni objekti.
Smrtnost u Lukavcu je 1.096,14 individua na 100.000 stanovnika. Prosječna stopa smrtnosti u Tuzlanskom kantonu iznosila je 985,11 na 100.000 stanovnika, navedeno je u studiji.
Za Lukavac je u 2018. godini izgubljeno 53,08 godina života (YLL) zbog PM zagađenja. "Kada bi smanjenje onečišćenja doseglo smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u razdoblju od 10 godina, postojao bi potencijal prevencije od 4.355,16 YLL, dok bi se prema zakonskom scenariju moglo izbjeći 2.906,96 YLL", navedeno je u studiji.
"U 2018. godini očekivani životni vijek pri rođenju u Lukavcu je 74,94 godine. Očekivani životni vijek u BiH u 2018. godini je 77,26."
Najštetniji polutanti, koji su usko povezani s povećanom smrtnosti, su fine lebdeće čestice PM2,5, koje mogu prodrijeti duboko u plućne prolaze, navodi se na stranici Ekoakcije. Štetni efekti se mogu javiti i nakon kratkotrajne (sati, dani) i nakon dugotrajne (mjeseci, godine) izloženosti zagađenom zraku.
Pokazalo se da PM2,5 utječu na pravilno funkcioniranje ćelija i krvi, navode iz Ekoakcije. U BiH granične vrijednosti za PM2,5 su 25 µg m−3. Na grafičkom prikazu se može primijetiti da su dnevne razine u Lukavcu dosta veće.
"Jedna od studija je pokazala da se u zajednicama s visokim procentom oboljelih od šećerne bolesti udvostruči broj primljenih u bolnicu tokom perioda s visokim iznosima zagađenja zraka", navodi se na njihovoj stranici. "Studije su pokazale da je kronično izlaganje visokim koncentracijama lebdećih čestica PM2,5 vezano za višu stopu pobačaja, prerane porode i manju težinu djeteta pri porođaju."
PM2,5 je obično produkt loženja fosilnih goriva, dolazi iz auspuha motornih vozila, termoelektrana i industrijske proizvodnje.