.webp){kind=icon}
Jačanje krajnje desnice u Austriji zabrinjava mnoge, a slična situacija je i u velikom broju zemalja Evropske unije. Desničari naglašavaju važnost očuvanja austrijske kulture i tradicije i pozivaju na ograničenja benefita i prava za tražioce azila. Također često povezuju imigraciju sa sigurnosnim problemima, zalažući se za agresivnije mjere u borbi protiv ilegalne imigracije, terorizma i radikalnog islamizma.
Austrijski predsjednik Aleksander van der Belen u utorak je imenovao sadašnjeg kancelara Karla Nehamera za mandatara za formiranje nove Vlade, iako je njegova Narodna stranka bila druga na izborima održanim krajem septembra. Ovo govori da Slobodarska partija Austrije (FPÖ), koja je na izborima osvojila najviše glasova, ipak neće biti dio buduće vlade.
Van der Belen je, kako prenose mediji u Austriji, istakao da je Nehamer ponovo mandatar, jer Herbert Kickl iz Slobodarske partije nema partnera za formiranje koalicije. Predsjednik je od Nehamera zatražio da održi koalicione razgovore s trećeplasiranom Socijaldemokratskom strankom "jer niko ne želi biti koalicioni partner Kicklu".
Ova stranka, o čemu smo ranije pisali, na čelu s Herbertom Kicklom, poznata je po islamofobiji, seksističkim ispadima, zagovaranju oštrije migrantske politike, ali i kritičnosti prema Evropskoj uniji. Iako je ova stranka na izborima osvojila najviše glasova, ne može sama formirati buduću vlast.
Treba podsjetiti da Ustav ne obavezuje šefa države da mandat povjeri kandidatu najjače partije.
Austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je 3. oktobra uvečer konačne rezultate izbora, prema kojima je FPÖ osvojila 28,8 posto glasova.
Ministrica pravde u još uvijek aktuelnoj vladi Austrije Alma Zadić za Bloomberg Adriju je kazala da rezultat izbora i uspon desnice u Austriji odgovara onome što trenutno posmatramo u Evropi – pomaku udesno.
Alma Zadić / Photo Ronald Zak
"FPÖ ima jasnu nacionalističku agendu i sa skoro 30 posto osvojenih glasova zauzima prvo mjesto. Ovo je veoma nepoželjan razvoj. Međutim, rezultat toga mora biti promjena svijesti. Evropa se temelji na zajedničkim vrijednostima poput tolerancije, solidarnosti i jednakosti, a ove vrijednosti ne želimo prepustiti nacionalističkoj i antievropskoj politici", kaže Zadić.
Zadić kaže da se radi o većini mandata u parlamentu, jer ipak 70 posto glasača u Austriji nije glasalo za FPÖ. Do sada su sve stranke odbijale sarađivati sa strankom FPÖ pod vodstvom njenog aktuelnog predsjednika Kickla. Hoće li velike stranke ÖVP i SPÖ ostati dosljedne toj odluci do kraja, još uvijek je neizvjesno. Ipak, postoji nada da će konstruktivne snage unutar stranaka uspjeti formirati većinu bez FPÖ-a i tako ostvariti najbolje rješenje za Austriju i njene građane.
Larissa Lojić, članica Western Balkans Initiative na Međunarodnom Institutu za mir u Beču, za Bloomberg Adriju pojašnjava da je trenutna situacija takva da su se partije ÖVP, konzervativna stranka Austrije, njen predsjednik i trenutni austrijski Kancelar Karl Nehammer i SPÖ - socijaldemokratska stranka oglasile da neće formirati vladu ako predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl bude dio te vlade, što se sada i potvrdilo.
FILIP SINGER/Hina
U međuvremenu se dešavalo da FPÖ trenutno nije želio biti dio buduće vlade bez Herberta Kickla. Zbog toga je Predsjednik Alexander van der Bellen ranije odlučio oficijelno pozvati predsjednike vodećih partija FPÖ, ÖVP i SPÖ da se dogovore o formiranju vladine koalicije.
"Ovakvo nešto do sada nismo nikako imali u državi. U normalnim uslovima predsjednik države bi mogao narediti formiranje koalicije, ali u trenutnim uslovima je to ne moguće jer se prvi put događa da s prvoplasiranom partijom niko ne želi koaliciju. U ovom slučaju sve prelazi na drugoplasiranu partiju", pojašnjava Lojić.
U ovoj situaciji predsjednik države nije bio voljan dati vrijeme zakonski dodijeljeno prvoplasiranoj partiji, već je na neki način drugoplasiranoj partiji ÖVP dao zadatak da formira koaliciju. U ovom slučaju dolazimo do zaključka da predsjednik ne želi odugovlačiti, već direktno daje zadatak ÖVP-u da formira vladu i riješi trenutnu neizvjesnu situaciju države.
Ono što je sada jasno jeste da FPÖ 100 posto neće biti dio vlade, sada su moguće koalicije ÖVP i SPÖ, ali imat će samo malu većinu u parlamentu, što možda politički nije najpametnije. Druga opcija je da tri stranke koaliraju, što znači da NEOS ili Zeleni budu dio vlast. Za ÖVP, NEOS bi bio bolji izbor, a za SPÖ Zeleni.
Između nedostatka radne snage i mržnje prema strancima
Otkako je objavljeno da je Desnopopulistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) osvojila najveći broj glasova, dovodi se u pitanje daljnji razvoj Austrije u smislu odnosa prema strancima i EU i to je ono što najviše brine bh. dijasporu u ovom trenutku.
Poznato je da Austrija ima jedan od najrestriktivnijih zakona o državljanstvu. To vodi do situacije da veliki dio građana u gradu Beču nema pravo glasa na izborima, njih čak i više od 30 posto, a ovaj broj stalno raste.
"Ovakav odnos ne vodi zdravoj demokratiji, jasno je da ako veliki dio građana nema mogućnost učešća u demokratskim procesima, onda to ne vodi u pravom smjeru. Njemačka naprimjer ima mogućnost dvojnog državljanstva, što bi mogao biti dobar primjer i za Austriju. Međutim, ako desničari osvoje vladu, to sigurno neće biti moguće, jer je i konzervativna stranka ÖVP protiv toga. Ovaj način bi bio dobar i koristan za mnoge ljude iz bosanske dijaspore", govori Lojić i dodaje da bi dvojno državljanstvo bilo posebno značajno za mlade ljude koji su se rodili u Austriji, ali žele raditi i živjeti u BiH.
Međutim, kako i Lojić smatra, male su šanse da će se situacija poboljšati, bar kada je riječ o ovakvim stvarima. Desničarska populistička stranka definitivno se zalaže za oštrije mjere, ali od utorka 22. 10. zna se da neće biti dio vlade.
Alexander van der Bellen, predsjednik Austrije, potvrdio je da će Karl Nehammer, predsjednik OVP, u obavezu dobiti formiranje vlade. To efektivno znači da su ostale opcije ÖVP i SPÖ ili ÖVP /SPÖ sa Neos i Zeleni.
Jedno je sigurno i svima je jasno - Austrija treba radnu snagu, jer u mnogim područjima nedostaje radnika.
Larissa Lojić
"U narednom periodu sigurno će biti teže dobiti državljanstvo, mada treba sačekati formiranje vlade kako bi se mogla dobiti stvarna slika", kaže.
Ako se gleda na primjeru Poljske, gdje je premijer Donald Tusk objavio je da će isključiti prava za izbjeglice, ili u Briselu, gdje Ursula von der Leyen to podržava kao inicijativu, još je sve neizvjesno.
U cijeloj Evropskoj uniji desničarske stranke pobjeđuju na izborima, ksenofobija i mržnja prema izbjeglicima i migrantima su u porastu.
Lojić kaže da je sve više izvještaja o djeci koju učiteljice u školama pitaju da li se oni sada moraju vratiti u zemlje iz koji su došli njihovi roditelji. Početkom godine objavljen je izvještaj online magazina Correctiv, u kojem se navodi da je održan sastanak visokih neonacista, političara AFD-a, ljudi bliskih CDU-u, ali i ličnosti iz Austrije, na kojem je razgovarano o planovima za remigraciju.
Ideja remigracije je da ljudi koji već imaju njemačko ili austrijsko državljanstvo, a imaju korijene u drugoj zemlji, trebaju moći "remigrirati" u nju. Lojić govori da je ovo izuzetno problematično i šokiralo je čitavu regiju. Ali FPÖ i AFD ponosno promoviraju koncept remigracije.
U odnosu na Njemačku, iz koje je primjetan trend odlaska ljudi zbog ekonomske krize, Austriju bi ljudi mogli napuštati zbog političke situacije. Lojić kaže da je sada još uvijek rano o tome govoriti.
Austriji nedostaje radne snage i to može biti cilj buduće vlade, smatra Lojić, iako FPÖ to nikad neće formalno priznati i oni su svjesni svojih problema. Također je vjerovatnije da će zakoni postati sve strožiji, a već sada društvena klima postaje sve hladnija i hladnija.
Za bh. dijasporu FPÖ je zlo u državi
"Za bh. dijasporu uznemirujuća je pobjeda partije koja otvoreno agitira protiv migranata i vidi ih kao zlo u državi", kaže Lojić.
Ovo nije prvi put da bi ova partija mogila bit dio vlade, ali je prvi put da su pobijedili na izborima na državnom nivou. Ipak je ova partija proizašla iz stare Naci partije u Austriji, kao i partija Giorgije Meloni u Italiji.
Prema mišljenju Lojić, primjetno je da su svi uzbuđeni, a niko još ne zna šta će to tačno značit za njih. Jedino što je sigurno je da u Austriji ima političkijih problema, ali desno populističke partije kao FPÖ nemaju odgovore na te probleme. Oni samo šire mržnju i strah u ljudima.
Od 2017. do 2019. godine FPÖ je posljednji put bila u koaliciji s ÖVP-om pod Sebastianom Kurzom. U to vrijeme je FPÖ probala potkopati demokratiju iznutra ili izgraditi demokratiju temeljenu na mađarskom modelu. I ta vlada se raspala zbog skandala na Ibizi. Vicekancelara Heinza Christiana Strachea FPÖ je snimio kako pokušava prodati najveće novine u Austriji lažnoj ruskoj oligarhiji za pozitivno izvještavanje.
Vidljivost otvorenog rasizma
U Austriji se promjene već osjete u društvu. Puno ljudi koji imaju korijene u drugim zemalja, kao dijaspora iz BiH, osjete da je opet normalnije biti otvoreno rasistički nastrojen.
U umjetničkoj industriji boje se da će biti manje fondova za projekte. Dosta velikih medija i novinara se brine šta će biti s finasiranjem medija.
Najveća briga je da će Austrija postati nova Mađarska, da neće više biti nezavisnih medija, te da će se sistematično isključiti ljudska prava, prava žena i drugo.
Lojić kaže da se promjene najviše osjete u Beču, gdje je dosta ljudi koji su dio neke manjine, svi pomalo strepe za onim što ih čeka.
"Situacija nije optimistična čak i ako desničari ne budu dio vlade, treba imati na umu da je skoro svaka treća osoba u Austriji glasala za partiju koja je otvoreno ksenofobična, seksistička, protiv LGBTIQ zajednica, islamofobna, antisemitska, znači ako ljudi tako glasaju, nešto se mora promijenit u društvu i u političkoj situaciji", govori Lojić.
Mediji i obrazovanje već u problemima
Promjene se primjećuju već neko vrijeme. U dijelu Austrije gdje su ÖVP i FPÖ lokalna vlast zabranjeno je govoriti drugi jezik osim Njemačkog u školi, što bi značilo da ljudima ne bi bilo dozvoljeno da razgovaraju na nekom drugom jeziku, pa čak i sa braćom ili sestrama tokom školskih pauza ili na telefon dok ste u školi.
Edukatori i naučnici upozorili su da će ovakav režim imati negativne posljedice, ali svejedno je proveden. Lojić govori kako se već neko vrijeme vodi debata o tome da treba više jesti šnicle i što manje 'stranačke' hrane kako bi se osigurala 'austrijska kultura'. "To je naravno apsurdna debata koja pokazuje da ljudi ne razgovaraju o stvarnim političkim problemima, već vještački stvaraju debate."
Ministrica Zadić kazala je da je Austrija do sada podržavala Bosnu i Hercegovinu na njenom putu prema Evropskoj uniji jer je Zapadni Balkan dio evropske porodice, te da vjeruje kako bi se ovaj stav možda mogao promijeniti u budućnosti.
Naglašava kako su posebno unaprijedili saradnju u oblasti pravosuđa tokom posljednjih skoro pet godina njenog mandata, te da bi se, ako FPÖ dođe na vlast, ti odnosi mogli promijeniti.
Prema njenom mišljenju, također bi moglo doći do promjene stava Austrije prema Zapadnom Balkanu. Zbog toga je važno, kaže Zadić, da političari Bosne i Hercegovine iskoriste trenutni momentum kako bi se sprovele potrebne reforme, a time i pregovori s Evropskom unijom otvorili što prije. Ovako bi se osigurala i neophodna sredstva za hitne reforme u BiH.
