Desnopopulistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) nakon 79 godina pobijedila je na izborima za Austrijski parlament. Prema ranijim procjenama analitičara, pobjedom slobodnjaka i njihovim dolaskom na vlast, moglo bi doći do velikih promjena u Austriji koje će, ako se sprovedu planovi stranke, narušiti stabilnost regiona, time i Bosne i Hercegovine.
Od ranije je poznata njihova antidemokratska agenda kroz koju će se pravosuđe politizirati, a neovisni mediji korak po korak uništavati. I to bi moglo, dugoročno gledano, i da znači pogoršanje stava prema Zapadnom Balkanu. Sumnja se da bi ovakvi stavovi mogli nauditi, već do sada najavljenim pregovorima za ulazak u Evropsku uniju.
Važno je napomenuti i da je Austrija jedan od najvećih i najvažnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine te da je dosadašnji odnos bio jako dobar, ali da bi moglo doći i do ekonomskih posljedica.
Vođa FPÖ-a Herbert Kickl, koji je poznat po svojim ekstremističkim stavovima između ostaloga, da opiše sebe koristi izraz "Volkskanzler", što se prevodi kao "narodni kancelar", što dodatno baca sumnju na buduće upravljanje državom. Poznato je da su taj izraz koristili nacisti za svog vođu Adolfa Hitlera, a prvi vođa FPÖ-a Anton Reinthaller, koji je tu funkciju obnašao od 1956. do 1958., bio je bivši nacistički dužnosnik i časnik SS-a.
Upitno formiranje vlade
Prema dostupnim podacima, vladajuća Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP) ovaj put je pretrpjela veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26,3 posto osvojila 11,1 posto manje nego prije četiri godine.
Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) je s 20,6 posto ostvarila jedan od najslabijih rezultata u svojoj povijesti. Stranka Zeleni, koja se trenutno nalazi u koalicijskoj vladi na saveznom nivou s narodnjacima, ostvarila je 8,6 posto, a liberalna stranka Neos 8,8 posto.
Ostale stranke, poput Komunističke stranke Austrije, nisu uspjele prijeći izborni prag od četiri posto.
Iako je FPÖ pobijedio, malo je vjerovatno da će dobiti mandat za sastavljanje vlade s obzirom na to da ostale stranke odbijaju ulazak u koaliciju s njom.
Politički analitičar Harun Cero za Bloomberg Adriju je kazao da u ovom slučaju predsjednik Alexander van der Bellen daje nalog da se formira vlada, a kancelar Karl Nehammer, političar ÖVP-a, to mora neformalno potvrditi.
Depositphotos
Pojašnjava da u slučaju Slobodarske partije problem više predstavlja to što malo ko želi koalirati s trenutnim liderom te stranke Herbertom Kicklom, koji tu stranku vodi od 2021. SPÖ već ima ekipu koja će pregovarati o formiranju vlade, a sada su to isto uradili i Neos i ostali.
Nehammer je pozvao Van der Bellena da da mandat za formiranje vlade Slobodarskoj partiji, kao pobjednici izbora s trenutnih 28,8 posto, što je za 12,6 posto više nego na prethodnim izborima, ali postavlja se pitanje da li će biti želje i volje među ostalim strankama da koaliraju s njima. Ukoliko se koalicioni pregovori ne završe u datom roku, onda Van der Bellen daje drugi tzv. "Reigierungsauftrag" i stvari se dodatno komplikuju.
"Pri sastavljanju vlade moraju se poštivati temelji liberalne demokratije, a to su vladavina prava, nezavisno sudstvo, ljudska prava i prava manjina, nezavisni mediji i članstvo u Evropskoj uniji", rekao je nedavno austrijski predsjednik Alexander van der Bellen.
Predsjednik je rekao da će se u sljedećim danima "pokazati ko će s kim i šta ko želi za Austriju". Van der Bellen, koji daje mandat za sastavljanje vlade, uoči izbora nije skrivao da je malo vjerovatno da će mandat za sastavljanje vlade dati slobodnjacima.
"Ja sigurno neću na putu prema vladi podržati stranke koje su duboko antievropske i koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine", rekao je prije nekoliko dana Van der Bellen.
Sistematsko uništavanje socijalne države
Cero kaže da je Austrija u prošlosti imala iskustva s manjinskim vladama, koje su generalno u svim parlamentarnim sistemima vrlo labave i koje čine vladanje i odlučivanje znatno težim.
"ÖVP je već istakao da bi mogao ići u koaliciju sa Slobodarskom strankom, ali da im problem predstavlja pomenuti Kickel. Ima ljudi čak i unutar Socijaldemokrata, SPÖ-a, koji kažu da je koaliranje sa Slobodarskom strankom na kraju krajeva neizbježno. Postoji i neka mogućnost, mada mala, da ÖVP i SPÖ pokušaju formirati koaliciju, ÖVP i Zeleni-manje vjerovatno. Na kraju, i ako se bude uspjela napraviti većinska vlada, bit će vrlo labava, jer će se raditi o jednom ili dva mandata", pojašnjava Cero.
Slobodarska stranka u Austriji je posljednjih nekoliko godina radila na sistematskom uništavanju socijalne države, ali su znali kako to da "upakuju" da se glasačima čini kako oni zapravo rade za njihovo dobro.
Slobodarska partija FPÖ se zalaže za strogu kontrolu imigracije i strožu azilnu politiku. Podržava smanjenje broja imigranata, posebno iz neevropskih zemalja, i često predstavlja migraciju kao prijetnju austrijskom identitetu i sigurnosti.
Kada je riječ o politici djelovanja stranke, Cero kaže kako oni često naglašavaju važnost očuvanja austrijske kulture i tradicije i pozivaju na ograničenja benefita i prava za tražioce azila. Takoder često povezuju imigraciju sa sigurnosnim problemima, zalažući se za agresivnije mjere za borbu protiv ilegalne imigracije, terorizma i radikalnog islamizma.
Kritični prema EU i strancima
FPÖ se tradicionalno fokusira na "zaštitu" austrijske radničke klase, ali dajući prednost austrijskim građanima u odnosu na strance. Ovdje će biti zanimljivo posmatrati na koji način će ovakva politička djelovanja utjecati na bh. dijasporu. Procjenjuje se da je blizu 200.000 Bosanaca i Hercegovaca u Austriji, a prema podacima Eurostata iz februara 2019. godine, 10,9 posto novih austrijskih državljana dolazi iz Bosne i Hercegovine.
Protive se politici štednje i zalažu se za niže poreze, posebno za mala preduzeća i srednju klasu. Podržavaju ograničavanje socijalnih davanja na austrijske građane.
"Kritični su prema Evropskoj uniji i pozivaju, kao većina desnih i ekstremno desnih stranaka u Evropi, na povratak nacionalnom suvereniteta u ključnim oblastima. Iako se ne zalažu otvoreno za izlazak iz EU (Öxit), oni se zalažu za smanjenje moći Brisela nad austrijskim unutrašnjim poslovima", pojašnjava Cero.
Protive se onome što opisuju kao "ljevičarsku indoktrinaciju" u školama, favorizirajući konzervativnije vrijednosti u obrazovanju, uključujući veći fokus na austrijsku historiju i kulturu.
Kada govorimo o vanjskoj politici, oni se protive dubljoj političkoj integraciji i daljnjem proširenju EU-a, posebno vis a vis zemalja poput Turske.
"S obzirom na aspiracije BiH da postane punopravna članica EU-a, agenda ove stranke po pitanju proširenja ne ide u našu korist, mada bi oni u nekim konstelacijama čak i pristali da podrže priču o proširenju na BiH i Zapadni Balkan, ali ja bih rekao iz pogrešnih razloga. Nisam siguran da nam njihova podrška i pomoć trebaju, kada se uzmu u obzir stajališta i razlog zašto bi htjeli BiH i ovu regiju u EU", govori Cero.
Saradnja s Rusijom i Dodikom
Tradicionalna vojna neutralnost Austrije centralna je tema vanjske politike Slobodarske stranke.
Protivi se ulasku Austrije u NATO ili učešću u drugim vojnim savezima. Dakle, zalažu se za to da Austrija ostane neutralna i nezavisna, igrajući posredničku ulogu u međunarodnim sukobima umjesto da se pridružuje velikim silama.
"Za nas je pogotovo bitno što FPÖ favorizuje bliže odnose s Rusijom i često je kritikovan zbog svog proruskog stava, posebno u kontekstu sankcija EU protiv Rusije. Oni su pozvali na ukidanje sankcija nametnutih Rusiji, smatrajući ih kontraproduktivnim za austrijske i evropske interese", govori Cero, te podsjeća i na bliske veze koje su imali neki članovi Slobodarske partije s Miloradom Dodikom i članovima Dodikovog SNSD-a.
Heinz Christian Strache
Podsjećanja radi, dok je Heinz-Christian Strache bio vicekancelar, on i Dodik su se nekoliko puta sastajali i Strache je tada naglasio punu podršku vojnoj neutralnosti BiH. Strache je tada podržavao i Dodikove secesionističke težnje. Slične optužbe stižu i na račun Herberta Kickla.
Austrija je jedan od najvećih i najvažnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu BiH ostvaruje značajan trgovinski višak, ali Austrija je trenutno i najveći inozemni investitor u našoj zemlji.
Novoimenovani ambasador Republike Austrije u Bosni i Hercegovini Georg Diwald nedavno je u razgovoru s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem kazao kako Austrija i BiH imaju odlične političke odnose koje prati i izvrstan ekonomski rast.
Austrija je do sada kontinuirano i snažno podržavala BiH u procesu aktivnosti na pridruživanju Evropskoj uniji.
Diwald je kazao i kako je dosadašnji ministar Alexander Schallenberg opredjeljenja da maksimalno doprinese daljnjem razvoju i poboljšanju bilateralnih odnosa dviju zemalja, naročito u sektorima ekonomije i sigurnosti, ali i da u punoj mjeri pruži podršku aktivnostima na realizaciji potrebnih uslova za članstvo BiH u EU. Uvjerenja su da će se ovakva saradnja nastaviti u budućnosti.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je na nedavno održanom forumu na Bledu govorila o eventualnom početku pregovora između Evropske unije i BiH. Upitana da li kao članica austrijske vlade raspolaže informacijama kada bi se to moglo dogoditi, kazala je da je jasno da će krajem decembra biti jedan pokušaj da se otvore ti pregovori, ali je ponovila da je uvjet usvajanje četiri ključna zakona.
Prošlog mjeseca je imala sastanak s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom koji je, kako kaže, pokazao veliki angažman da se završe ti zakonima. Ostali su neki manji, "ali kritični detalji".
Najznačajniji trgovinski partner
Deset najznačajnijih partnera Bosne i Hercegovina u posljednjih pet godina ima učešće u prosjeku oko 79 posto u ukupnom bh. izvozu. U periodu od pet godina, oko 64 posto robe Bosna i Hercegovina izvozi u EU, a 15 posto izvozi u CEFTA-u.
Posmatrajući period od 2019. godine do 2022. godine, u ukupnom svjetskom izvozu učešće ukupnog bh. izvoza u prosjeku je oko 0,04 posto, dok je učešće Austrije kao jednog od najznačajnijih bh. vanjskotrgovinskih partnera 0,91 posto.
Kada je riječ o bh. uvozu, u istom periodu u ukupnom svjetskom uvozu učešće ukupnog bh. uvoza u prosjeku je oko 0,06 posto, dok je učešće Austrije 0,95 posto.
U 2023. godini, Bosna i Hercegovina je u Austriju izvezla 1,72 milijarde KM robe. Najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina je u 2023. godini imala upravo s Austrijom 172,02 posto, što je za 1,54 posto više nego u 2022. godini.
Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta uslijed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i pravovremeno i kvalitetno odgovoriti na ugovorene narudžbe.
U prvom kvartalu ove godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od 10,9 milijardi KM, koja je manja za 2,75 posto odnosno 308,7mil. KM u odnosu na isti period 2023. godine. Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 mlrd. KM, što je manje za 560 mil. KM u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 mlrd. KM i veći je za 252 miliona u odnosu na prethodnu godinu.
Posmatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je prisutan trend usporavanja pada izvoza, što je pogotovo izraženo u martu 2024. godine. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen i na tržištu Austrije, koji je iznosio 14,3 posto.
.webp){kind=icon}
