.webp){kind=icon}
Draghi se svrstao uz bok državama koje se obećale nastaviti raditi na izolaciji i pritiscima Moskvi sve strožim kaznama.
Manje od sedmicu prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, italijanski premijer Mario Draghi planirao je put u Moskvu i s Vladimirom Putinom razgovarati o mogućem povećanju opskrbe plinom. Njegov je pristup sada vrlo drugačiji.
Dok se 74-godišnji bivši centralni bankar priprema za sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući u utorak, on zagovara da Evropska unija zabrani uvoz ruske nafte i nastoji okončati oslanjanje Italije na rusku energiju. Također je podržao slanje teškog naoružanja u Ukrajinu unatoč otporu velikog dijela njegove vladajuće koalicije i historijsko jakim vezama zemlje s Rusijom.
Čineći to, Draghi se svrstava uz bok državama poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, koje su obećale da će nastaviti izolirati i pritiskati Moskvu sve strožim kaznama, a u biti tjera nacije koje oklijevaju, poput Njemačke da pojačaju svoju igru.
Promjena mišljenja
Ono što je promijenilo Draghijevo razmišljanje bila je sve veća brutalnost rata. Posebno su ga užasnule slike navodnih ratnih zločina u Buči i drugim područjima u Ukrajini koja su okupirala ruske trupe, tvrdi osoba upoznata s njegovim razmišljanjem.
Peckale su ga i kritike. Na summitu u Bruxellesu u noći invazije 24. februara, Draghi se usprotivio izbacivanju Rusije iz međunarodnog sistema bankovnog plaćanja SWIFT. Sljedećeg jutra bivši predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk tvitao je da je Italija među tri zemlje koje su se "osramotile" blokiranjem snažnijih sankcija.
Nakon toga, Draghi je poslao vladine dužnosnike kako bi osigurali nove poslove u zemljama uključujući Angolu, Kongo, Alžir i Egipat, s ciljem osiguranja da Italija više nikada toliko ne ovisi o jednom dobavljaču.
''Želiš li mir ili uključenu klimu''? bio je Draghijev odgovor na pitanje o implikacijama kažnjavanja Rusije zbog njezine agresije na konferenciji za medije održanoj 6.aprila.
Ostao je odlučan čak i dok ministar energetike Roberto Cingolani upozorava da će Italija teško preživjeti sljedeću zimu, ako se tokovi zaustave ovog mjeseca, tražeći pomoć energetskog diva Eni SpA da pomogne u njegovom planu potpunog isključivanja ruskog plina u sljedeće dvije godine.
Glavni izvršni direktor Claudio Descalzi pratit će Draghija na njegovom putu u Washington uoči summita Grupe sedam i NATO-a u junu. Ukrajina će biti na vrhu dnevnog reda, a dobrodošlica će biti topla.
''Primijetili smo napore koje su oni i njihovo vodstvo uložili i suprotstavljanje predsjedniku Putinu'', rekla je prošle sedmice glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Proruski osjećaji
Ali dugi odnos Italije s Rusijom postavlja pitanja o tome koliko bi promjena mogla biti izdržljiva. Opći izbori zakazani su za proljeće 2023., a Draghi neće biti kandidat.
Drugi stranački čelnici već se bore za uticaj, uključujući Mattea Salvinija iz Lige, koji je nekoć nosio majicu s Putinovim likom i bivšeg premijera Five Star Giuseppea Contea, koji je sklopio dogovor u kojem je Moskva rano poslala vojne ljekare, ličnu zaštitnu opremu i respiratore u Italiju u pandemiji koronavirusa.
I Salvini i Conte izražavaju skepticizam u pogledu isporuka oružja Ukrajini, pozivajući umjesto toga na obnovu mirovnih pregovora s Putinom.
Nespremnost Italijana da se suprotstavi Rusiji može se pratiti do jake veze iskovane tokom Hladnog rata, kada je Italija bila dom najjače evropske komunističke partije.
Veze su ojačane pod bivšim premijerom Silviom Berlusconijem, koji se često hvalio svojim bliskim ličnim prijateljstvom s Putinom. Njihova se veza nastavila i nakon što je medijski mogul izgubio vlast. Berlusconi je podržao rusku aneksiju Krima 2014., a kasnije je napisao članak u najvećem italijanskom listu, Corriere della Sera, opisujući bojkot zapadnih čelnika ruskih proslava kao ''kratkovidnu'' odluku koja je signalizirala nedostatak poštovanja.
Proruski osjećaji duboko se provlače i u italijansku elitu i akademsku zajednicu. Opskurni univerzitetski profesor odmah je postao televizijska slavna osoba zbog svoje žustre kritike NATO-a i evropske politike prema Ukrajini. Šef senatskog odbora za vanjske poslove objavio je tweet neposredno prije 25. aprila poželjevši Italijanima "sretan Dan oslobođenja" koristeći slovo "Z", simbol ruske invazije.
Nedavno je TV kanal u vlasništvu Berlusconija dao ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu platformu za emitiranje ruske priče o ratu. Njegove tvrdnje da su pokolji u Buči izrežirani i da su nacisti upravljali Ukrajinom nisu osporavani. Također je rekao da je "iznenađen" trenutnim stavom Italije.
Draghi je Lavrovljeve riječi nazvao "aberantnim i opscenim".
