.webp){kind=icon}
Vladimir Putin je spreman za rekordnu pobjedu na predsjedničkim izborima u Rusiji koja će omogućiti Kremlju da tvrdi da ima ogromnu podršku javnosti za nastavak svog rata u Ukrajini i sukoba sa Zapadom.
Ruski je čelnik na putu da dobije više od 80 posto glasova, na temelju rezultata izlaznih anketa, rekli su regionalni i vladini dužnosnici, pozivajući se na podatke koji su im dostupni i tražeći da ostani anonimni jer informacije nisu javne.
Putin je 2018. godine dobio 77 posto glasova, a Kremlj je odlučan postići sličan visok rezultat ove godine kako bi pokazao da Rusi ujedinjeno stoje iza njega oko rata. Tri druga kandidata na strogo kontroliranim izborima predstavljaju stranke lojalne Kremlju.
Odziv je premašio 69 posto do nedjelje poslijepodne u Moskvi, što nije uključivalo više od 4,3 miliona ljudi koji su glasali online, izvijestila je državna televizija pozivajući se na rusku Centralnu izbornu komisiju. To je premašilo izlaznost od 67,5 posto zabilježenu 2018. godine.
Tri dana glasanja trebala bi završiti u najzapadnijoj ruskoj regiji Kalinjingrad u 21 sat po moskovskom vremenu, a rezultati će vjerovatno biti objavljeni ubrzo nakon toga.
Prigušeni znak prkosa
Dugi redovi formirali su se u podne ispred nekih biračkih mjesta, uključujući u Moskvi i St. Petersburgu, nakon što su saveznici opozicionog čelnika Alekseja Navaljnog, koji je umro prošlog mjeseca u arktičkom zarobljeničkom logoru, pozvali ljude da protestuju protiv Putinovih izbora tako da se pojave u to vrijeme. Njihova prisutnost predstavljala je prigušeni znak prkosa usred najoštrijeg slamanja neistomišljenika u Kremlju decenijama.
Ruski čelnik s najdužim stažem nakon sovjetskog diktatora Josifa Staljina, 71-godišnji Putin je spreman produžiti svoju skoro četvrtstoljetnu vladavinu za još šest godina u vrijeme kada su njegove trupe u ofenzivi u Ukrajini. Rusija iskorištava svoju prednost u trećoj godini invazije dok se Ukrajina bori da opskrbi svoje snage streljivom usred kašnjenja vojne pomoći svojih američkih i evropskih saveznika.
Ruska ratna ekonomija uveliko je prebrodila šok međunarodnih sankcija bez presedana, zahvaljujući kontinuiranom protoku prihoda od energije i ogromnoj injekciji državne potrošnje za podršku odbrambenoj industriji i zaštitu domaćih poduzeća. Trgovina s Kinom je u procvatu dok Rusija preusmjerava svoju ekonomoju od evropskog tržišta.
"U posljednje dvije godine, Putinov režim je obnovio svaki svoj element kako bi se prilagodio stalnom ratnom stanju", rekao je Andrej Kolesnikov, viši saradnik u Fondaciji Carnegie za međunarodni mir.
Ukrajina je uoči izbora povela pojačanu kampanju napada dronovima usmjerenih na ključnu rusku infrastrukturu uključujući rafinerije nafte. Vlasti su saopćile da je rafinerija u Slavyansk-on-Kubanu u južnom Krasnodarskom kraju pogođena tokom noći, uzrokujući požar koji je kasnije ugašen, nakon što je u subotu gađano nekoliko postrojenja.
Internet glasanje
Putin je glasao putem interneta u petak, izbjegavajući tradicionalnu posjetu biračkom mjestu. Vlada je saopćila da se više od 4,5 miliona ljudi registriralo za glasanje putem sistema koji se prvi put koristi za predsjedničke izbore u 29 ruskih regija.
Kritičari kažu da bi sistem mogao otežati prepoznavanje prijevare u rezultatima.
Rusija nije pozvala posmatrače iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju da prate izbore. OESS je u januaru rekao da je to dokaz da je "demokratsko nazadovanje" doseglo kritičnu tačku.
Unatoč predvidljivosti glasovanja, ruski dužnosnici nisu raspoloženi priznati nedostatke na izborima.
"Više nećemo tolerirati kritike naše demokratije", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji mladih u Moskvi ranije ovog mjeseca. ''Naša demokratija je najbolja''.
