Secesionističke tendencije i prijetnje su ozbiljno shvaćene na Zapadu. Za osobe s crne liste nema mjesta ni u politici niti na vrhovima javnih kompanija u BiH. Novac koji ulazi u Rafineriju nafte Brod nestaje.
Projekt izgradnje Bloka 7 u Tuzli je druga priča sada nego prije deset godina. "Mislim da je vrlo važno kako za državu BiH, tako i za Federaciju BiH, brzo i pametno prijeći na projekt Južne interkonekcije, jer je plin i dalje održiv i važan način smanjenja ugljičnog otiska", rekao je u intervjuu za Bloomberg Adriju američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy.
U prvom dijelu intervjua fokus je bio na Južnoj interkonekciji, dok je u drugom dijelu fokus stavljen na izborni integritet i korupciju.
BBA: Već više od deset godina slušamo prijetnje Milorada Dodika o secesiji, gdje on više-manje reciklira svoje prethodne izjave. No, intenzivirao ih je. Trenutno se vodi proces protiv njega pred Sudom Bosne i Hercegovine i sankcioniran je od strane SAD-a. Koliko ozbiljne su njegove prijetnje, prema Vašem mišljenju?
Michael J. Murphy: Mi ozbiljno shvaćamo prijetnje secesijom. Mislim da bi svaki prijatelj Bosne i Hercegovine trebao ozbiljno shvatiti te prijetnje. Mislim da je pogreška to otpisati kao puku političku retoriku i show. Bili smo vrlo jasni u vezi s našim čvrstim opredjeljenjem za teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH, te želimo vidjeti da uđete u euroatlantske institucije. Jasno smo izrazili spremnost na reakciju. Govorili smo o svojim zabrinutostima, gospodin Dodik ne voli kada izražavamo svoje zabrinutosti. On smatra da je to što branimo teritorijalni integritet miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Rekao bih da naš pristup ima za cilj da zaštiti i osigura Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost, što je u našem interesu.
Milorad Dodik s porodicom (@MiloradDodik -mreža X)
To bi također trebalo biti u njegovom interesu. Druga stvar koju bih naglasio jeste da smo djelovali putem sankcija. Javno smo izrazili spremnost koristiti sankcije kako bismo držali pojedince odgovornima za ponašanje koje je protivno Daytonskom sporazumu, a secesionizam je protivan Daytonu. Vrlo je jasno iz Ustava Bosne i Hercegovine, potpisanog u Daytonu, da Republika Srpska postoji samo unutar Bosne i Hercegovine, kao i Federacija Bosne i Hercegovine. Država je vrhovna i najvažnija. To su temeljne pravne činjenice. Ne postoji pravo na secesiju, kako je rekao Jim O'Brien, koji je bio prisutan u Daytonu, o tome se raspravljalo i odbačeno je. Retorika i postupci gospodina Dodika, usmjereni na podrivanje države, Daytonskog sporazuma i institucija na državnoj razini, zapaljivi su i opasni. Dakle, da, ozbiljno to shvaćamo, i drugi prijatelji Bosne i Hercegovine trebali bi to ozbiljno shvatiti.
BBA: Smatrate li da Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i Viktor Orban, mađarski premijer, podržavaju Dodika financijski i/ili njegove planove o secesiji ili se radi o čistim medijskim pamfletima?
Michael J. Murphy: Gospodin Vučić je javno izjavio da podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Mislim da bi trebali biti zabrinuti mogućnošću secesije Republike Srpske jer bi vjerojatno rezultirala nasiljem u Bosni i Hercegovini. Iskreno, teško je zamisliti scenarij koji Dodik predstavlja kao mirno odvajanje. Samo pogledajte povijest zemlje, i mislim da on to zna kad to kaže te da namjerno zavarava građane. Mislim da to nije u interesu ni Srbije ni Mađarske, i volio bih misliti da oba gospodina razumiju da regionalna napetost, regionalna nestabilnost, regionalna nesigurnost ili nešto još gore nisu u njihovom interesu. Nadam se da su svi dovoljno pametni da ne podržavaju secesiju Republike Srpske. Znam da to ne čine Sjedinjene Američke Države.
BBA: Vraćajući se na HDZ BiH. Imamo Marinka Čavaru koji je već neko vrijeme na američkoj crnoj listi. Navodno su vođeni razgovori o tome zašto je još uvijek na funkciji i izvršen je određeni pritisak na Dragana Čovića da ga ukloni iz javne sfere. Kako je moguće da je on još uvijek jedan od glavnih igrača HDZ-a u Parlamentu BiH?
Michael J. Murphy: On ne bi trebao biti na vodećim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o Parlamentu ili, primjerice, direktorskoj poziciji tvrtke za ceste. Sankcioniran je od strane Sjedinjenih Američkih Država zbog aktivnosti protiv Daytonskog sporazuma, a ako ste lider stranke koja kaže da je najveći zagovornik euroatlantskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, onda nije dosljedno s tim tvrdnjama postavljati osobu poput gospodina Čavare na takve pozicije. Birači su ga izabrali. To je potpuno drugačije pitanje. To je demokracija. Javno smo izrazili mišljenje da ne smatramo da pripada na tu poziciju. Mi ne kontroliramo te odluke kao što ne kontroliramo ni birače. To ne znači da uvijek moramo biti zadovoljni ishodom, a u ovom slučaju nismo zadovoljni i jasno smo gospodinu Čoviću stavili do znanja da je to problem.
BBA: Imate li ikada sastanke s osobama koje su već na crnom popisu?
Michael J. Murphy: Kao pravilo, ne sastajemo se s pojedincima koji su pod sankcijama. Nećemo se sastati s gospodinom Čavarom ili gospodinom Dodikom ili bilo kojim drugim osobama koje su pod sankcijama. Postoje trenuci kada vjerujemo da je u našem nacionalnom interesu imati takve sastanke, i tada ćemo to učiniti. Ali takvi su trenuci rijetki. Općenito, ne surađujemo s pojedincima pod sankcijama jer su oni sankcionirani s razlogom.
BBA: Jesu li dostupni drugi alati osim crne liste koje Sjedinjene Američke Države mogu koristiti kao sredstvo vanjske politike u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarile određene nacionalne interese?
Michael J. Murphy: Jasno izražavamo svoje stavove kada imamo različite poglede ili želimo zaštititi i braniti svoje interese. Mislim da je to važno. Koristimo sankcije kad je potrebno, kao što ste identificirali. Također imamo alate poput razvojne pomoći koju pružamo Bosni i Hercegovini kako bismo izgradili demokraciju zemlje, potaknuli njezin gospodarski rast ili se borili protiv korupcije te jačali partnerstva s institucijama poput Oružanih snaga BiH.
Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy / Bloomberg Adria
Mislim da je najvažniji način suprotstavljanja nekim od ovih stvari zapravo kroz djelovanje lokalnih aktera. Vladavina prava i pravda su nevjerojatno važni u bilo kojoj demokraciji, a Bosna i Hercegovina nije iznimka. Dakle, ono što neovisno pravosuđe i tužiteljstvo rade u gonjenju kaznenih djela, uključujući korupciju, zaista je važno. Mislim da neovisni mediji i civilno društvo te njihov rad u istraživanju i predočavanju nepravilnosti, pozivanju na odgovornost i postavljanju pitanja koja su važna za javnost i političku svijest vođa ove zemlje također predstavljaju način držanja pojedinaca odgovornima. I naravno, tu su izbori. Birači imaju priliku izraziti svoje mišljenje. Izazov tamo je, naravno, kao što znate, osigurati da svaki izbor bude pošten.
BBA: Kakav je stav SAD-a prema projektu Tuzla Blok 7? Vidjeli smo dosta protivljenja projektu, a također smo vidjeli i nedavnu podršku projektu od određenih članova političkih stranaka. Kruže glasine o tome da su određeni članovi političkih stranaka već primili novac ispod stola za taj projekt. Ne možemo potvrditi te izjave, ali želio bih čuti Vaše mišljenje o tome.
Michael J. Murphy: Spomenuo sam ranije u intervjuu globalni napor u kojem smo svi uključeni kako bismo se borili protiv klimatskih promjena. Globalno zatopljenje je ozbiljna prijetnja održivosti naših ekonomija i naših zemalja. Jedan od zaključaka zapravo je da je svijet gotov s elektranama na ugljen. To uključuje i starije projekte poput Tuzle Blok 7. Nema mjesta za to u današnjem svijetu. Prije deset godina, to je bilo drugačije. Prije 20 godina, to je isto bilo drugačije.
Mislim da je vrlo važno kako za državu, tako i za Federaciju BiH, brzo i pametno prijeći na projekt Južne interkonekcije jer je plin i dalje održiv i važan način smanjenja ugljičnog otiska. Njegove emisije stakleničkih plinova manje su od onih koje proizvodi ugljen. Ali morate djelovati prije nego što svijet odluči da plin također nema budućnost. Dakle, mislim da bi političko vodstvo ovdje trebalo izvući pouku iz projekta Tuzla, ne samo što nije održiv zbog situacije s klimatskim promjenama, već i da ne gubi vrijeme i završi Južni interkonektor.
BBA: Ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini prisutan je već godinama. Postoje novi planovi za Rafineriju Brod. Je li takav utjecaj prijetnja stabilnosti Bosne?
Michael J. Murphy: Dopustite mi da iznesem dvije stvari o ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini. Prvo ću govoriti o političkom utjecaju. Mislim da je ruski politički utjecaj u Bosni i Hercegovini, Zapadnom Balkanu, negativan. Kraj priče. Što Rusi žele postići u regiji? Žele osigurati da zemlje ove regije i ljudi koji u njima žive nemaju vrstu ekonomskih ili demokratskih mogućnosti koje pruža Euroatlantska zajednica.
Druga stvar koju želim reći je da želim govoriti o brojkama vezanim uz trgovinu i investicije, jer mislim da te brojke u Bosni i Hercegovini također potvrđuju i pokazuju da je Bosna i Hercegovina dio Euroatlantske zajednice. Građani ove zemlje to razumiju. Mislim da kada strane izravne investicije dođu u Bosnu i Hercegovinu, trebale bi stvarati poslove, prenositi vještine, doprinositi rastu gospodarstva. To je ono što dobre, ugledne strane izravne investicije rade. Navodno je došlo do porasta stranih ulaganja iz Rusije u BiH u prvih devet mjeseci 2023. godine. Ali to je zavaravajuće i zanemarivo u usporedbi s onim što vidimo iz ostatka svijeta.
Rafinerija nafte Brod
Kada smo pogledali podatke Centralne banke BiH, na primjer, deset najvećih investitora u Bosni i Hercegovini dolazi iz Europske unije ili NATO-a, ili naravno, iz regije. Rusija je daleko, daleko iza. Investicije iz zemalja članica Europske unije čine 60 posto ukupnih kumulativnih stranih izravnih investicija u Bosni i Hercegovini. Rusija je na 2,2 posto. To nije impresivno. I ograničeni rast ruskih kapitalnih tokova u BiH u 2023. nije rezultirao pozitivnim dugoročnim ekonomskim razvojem kakav donose zapadne investicije Bosni i Hercegovini. Nisu stvoreni nikakvi novi poslovi, nisu izgrađene tvornice.
To otvara vrlo ozbiljna pitanja o tome kamo ide novac. Čini se da nitko ne zna, ali taj novac nije od koristi nikome tko živi u Bosni i Hercegovini. Statistika trgovine potvrđuje da je gospodarstvo BiH neodvojivo povezano sa Zapadnom Europom, Europskom unijom, Sjedinjenim Državama, Kanadom, mjestima poput tih. Ali pročitat ću neke brojke ovdje. Bosna i Hercegovina izvezla je 11,4 milijarde KM u zemlje Europske unije između siječnja i studenog 2023. godine. To čini 73 posto ukupnog izvoza zemlje tijekom tog razdoblja. Mislim, podaci su nedvosmisleni. Izvoz u Rusiju iznosio je samo 84,9 milijuna KM tijekom istog razdoblja. To je 0,5 posto ukupnog izvoza BiH. Čak i u Republici Srpskoj, službena statistika otkriva da Rusija nije ni među 20 najvažnijih trgovinskih partnera za 2023.
Ako želite primjer ruskog malignog utjecaja ili ruskih investicija koje nemaju pozitivan utjecaj, ne trebate gledati dalje od Rafinerije nafte Brod. Nije preradila kap nafte od 2019. Ali i dalje čujete sve te priče o ruskim tvrtkama koje ulažu milijune i milijune KM u Bord. Svako nekoliko mjeseci čujemo o novoj inicijativi vezanoj uz Rafineriju nafte Brod i planovima za Brod. Novac dolazi, a zatim nestaje, a Brod i dalje ne radi. Dakle, gdje ide taj novac?
.webp){kind=icon}
