Svjetski lideri okupiće se ove nedjelje u Parizu, a francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušaće da dobije podršku za reviziju globalnih okvira za zaduživanje.
Macronov Samit za novi globalni finansijski pakt ima za cilj da promijeni način na koji multilateralne institucije funkcionišu i tako obezbijedi bolje uslove za siromašnije države i unaprijedi kapacitete za bolje rješavanje prijetnji kao što su klimatske promjene i moguće pandemije.
Na samitu će se zvaničnici baviti pitanjima koja se kreću od reforme međunarodnih razvojnih banaka do finansiranja zelene infrastrukture i usmjeravanja kapitala ka zemljama u kojima se češće javljaju ekstremne vremenske prilike.
Do okupljanja dolazi u posebno problematičnom trenutku za mnoge nacije takozvanog Globalnog juga, koje su opterećene prevelikim dugom koji je usporio njihov rast, doveo ljude do siromaštva i omeo njihove napore da se zaštite od klimatskih promjena.
Podrška njima je ključni strateški cilj za Evropu i SAD, posebno jer nastoje da se suprotstave rastućem ekonomskom uticaju Pekinga u zemljama u razvoju. Kina je i zvanično postala najveći zajmodavac mnogim siromašnijim zemljama širom svijeta.
Za Francusku, ovaj skup je takođe način da se pokaže da je Grupa sedam (G7) spremna da pruži podršku siromašnim nacijama koje se mogu osjećati obespravljenim ili napuštenim od bogatih saveznika koji su preusmjerili fokus i uložili ogromne resurse Ukrajini u posljednje dvije godine.
Zvaničnici u Parizu kažu da se nadaju da bi samit na kraju mogao dovesti do rekonstrukcije Bretonvudskog sporazuma kako bi odražavale trenutne prioritete svjetske politike. Izazov je da se obezbijede značajna finansijska sredstva kako bi se olakšala zelena tranzicija bez pomjeranja fokusa s borbe protiv siromaštva.
Iako se ne očekuje da će samit donijeti neke značajne odluke, on se smatra prekretnicom na putu ka postizanju napretka u nekoliko ključnih pitanja, uključujući otplatu duga, koja će dominirati na predstojećim međunarodnim sastancima, rekao je visoki zvaničnik američkog ministarstva finansija.
Razgovori bi mogli da dovedu do konsenzusa o listi ciljeva i usvajanja rasporeda prioriteta za naredne mjesece.
Ovo će biti rijetka prilika da se šefovima velikih bogatih zemalja, od članica Pariskog kluba do Kine ili Saudijske Arabije, pridruže njihove kolege iz zemalja s niskim prihodima – kao i čelnici Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.