Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zapečatio je izbornu pobjedu, povećavajući izglede za još trvenja sa zapadnim vladama i stranim ulagačima.
Čelnik zemlje s najdužim stažem pobijedio je s 52,2 posto glasova prema 47,8 posto u drugom krugu glasanja u nedjelju protiv Kemala Kilicdaroglua kako bi svoju 20-godišnju vladavinu uveo duboko u treću deceniju, na temelju rezultata gotovo svih prebrojanih glasačkih listića.
Lira je pala na novi niski nivo, oslabivši iznad 20 za dolar, jer su trgovci obuzdali opklade da će Turska uskoro okončati neke od svojih nekonvencionalnih ekonomskih politika, koje uključuju držanje kamatnih stopa znatno ispod nivoa inflacije.
Pozornost ulagača sada će se usmjeriti na to koga će Erdogan izabrati u svoj novi kabinet, što se očekuje u petak, prema dvojici turskih dužnosnika upoznatih s tim pitanjem. To bi moglo signalizirati hoće li predsjednik vjerovatno promijeniti stav smanjenjem teške državne intervencije na tržištima.
Kasno u nedjelju Erdogan je, govoreći u Ankari, naveo inflatorne pritiske na ekonomiju i rekao da će sastaviti novi tim s "međunarodnim kredibilitetom" koji će upravljati nacionalnim finansijama.
Mnogi analitičari nisu uvjereni u to.
''Pobjeda Erdogana ne nudi utjehu nijednom stranom ulagaču'', rekao je Hasnain Malik, strateg u Tellimeru u Dubaiju. ''Samo bi se najveći optimisti nadali da se Erdogan sada osjeća dovoljno politički sigurnim da se vrati ortodoksnoj ekonomskoj politici''.
Erdoganove pristaše slave ispred sjedišta AK Partije u Istanbulu, u nedjelju, 28. maja/Bloomberg
Pozornica za Erdoganovo osvajanje još jednog petogodišnjeg mandata postavljena je 14. maja, kada je prošao bolje od očekivanog u prvom krugu izbora i pao tek malo ispod praga od 50 posto, koji je potreban da se izbjegne drugi krug. Njegov savez stranaka osvojio je parlamentarnu većinu.
Erdogan (69), koji je svoj ured pretvorio u neksus moći u Turskoj, pokazao je otpornost mnogo puta prije. Ipak, anketari i finansijska tržišta predviđali su strože izbore zbog krize troškova života i kritika koje je primio zbog načina na koji se nosio s dva razorna potresa u februaru. Odgovorio je na oboje tako što je angažirao državni medijski stroj da podijeli opoziciju i mobilizira konzervativne birače.
Činilo se da se taktika isplatila, jer je Erdogan osvojio većinu ruralnih regija iako je Kilicdaroglu zauzeo glavne gradove, uključujući Ankaru i Istanbul.
Erdogan je pobijedio u ruralnim središtima, dok je opozicija zauzimala glavne gradove | Pobjednički kandidat po pokrajini/Bloomberg
Lira i turske dionice snažno su pale u posljednje dvije sedmice, jer su ulagači cijenili Erdoganov snažan rezultat u prvom glasanju. Valuta bi mogla pasti još 30 posto, na 28 do kraja godine, prema Morgan Stanleyju.
"On može imenovati jednog ili dva viša dužnosnika koji su prihvatljivi tržištima, ali jasno je ko će i dalje biti glavni", rekao je Anthony Skinner, savjetnik za političke rizike. "Erdogan bi mogao biti ohrabren da nastavi provoditi neortodoksnu i postupnu ekonomsku politiku, znajući da ga njegovo zanemarivanje onoga što bi se opisalo kao konvencionalna ekonomska igra nije koštalo predsjedništva".
Cijene će rasti?
Ekonomisti kažu da je stroža monetarna politika na kraju neizbježna. Dok su centralne banke diljem svijeta podigle kamatne stope kako bi pokušale ugušiti inflaciju, turska centralna banka poslušala je Erdoganove pozive na ultra niske troškove zaduživanja. Smanjio je referentnu stopu za 550 baznih bodova od prošle godine, iako se stopa inflacije popela na više od 85 posto. Od tada je usporila, ali je još uvijek iznad 40 posto.
U isto vrijeme, Turska je bankama ograničila kupovinu deviza. Stope depozita sada su daleko više od referentne stope od 8,5 posto.
Ercan Erguzel iz Barclaysa rekao je da će kamatne stope morati rasti, iako postupnijim tempom nego da je Kilicdaroglu pobijedio. Predviđa da će referentna vrijednost dosegnuti 36 posto do kraja ove godine.
Troškovi osiguranja od neispunjavanja obaveza države i dalje će rasti, rekao je Cagri Kutman, stručnjak za turska tržišta u londonskom KNG Securities.
''Erdogan će paziti da nova ekonomska administracija ima ozbiljan kredibilitet'', rekao je Kutman. No, neće odustati od svoje politike niskih kamatnih stopa.
Turske petogodišnje zamjene kreditnih obaveza porasle su najviše u svijetu od prvog kruga glasanja, na gotovo 665 baznih bodova.
Istok i zapad
Za svjetske vođe, na kocki je kako Turska održava svoje delikatno balansiranje između drugih članica NATO-a i Rusije dok predsjednik Vladimir Putin nastavlja ratovati u Ukrajini.
Iako će raditi na održavanju ukrajinskog izvoza žitarica iz Crnog mora, jasno je dao do znanja gdje su njegovi prijatelji, vođe u Azerbejdžanu — tradicionalnom savezniku — Uzbekistanu i Libiji.
"Niko ne može gledati s visine na našu naciju, odvući našu mladost u prazninu", rekao je. ''Niko ne može mahati prstom na Tursku''.
Putin je čestitao svom "prijatelju", dok je američki predsjednik Joe Biden tvitao kako se raduje saradnji s Erdoganom kao NATO saveznikom.
Turski predsjednik želi posredovati u miru u Ukrajini, iako će nastaviti izbjegavati pritisak na sankcije protiv Rusije jer Ankara vjeruje da su one kontraproduktivne, tvrde ljudi upoznati sa situacijom. Odbili su se identificirati kada govore o Erdoganovom razmišljanju.
Erdogan će pristati ratificirati kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u tek nakon što prvo pogleda štokholmsku provedbu novog zakona o terorizmu, koji će stupiti na snagu 1. juna, rekli su izvori. Međutim, Erdogan će možda morati balansirati između oštrog pristupa i dobivanja podrške američkog Kongresa za tursku kupovinu borbenih aviona F-16 američke proizvodnje.
Turska je od Stockholma zahtijevala da se obračuna s pristašama Kurdistanske radničke stranke koja traži autonomiju, koju SAD i Evropska unija nazivaju terorističkom organizacijom, kao i njezine podružnice u Siriji.
Vojna industrija
U novom mandatu od Erdogana se očekuje da će veći prioritet dati razvoju domaće odbrambene industrije kako bi ojačao regionalnu moć Turske, kažu izvori.
Ankara je poslala trupe u sjevernu Siriju i Irak da se bore protiv kurdskih militantnih skupina za koje kaže da predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
"Turska će svojim ekspanzionističkim inicijativama doći do tačke neodrživosti vanjske politike", rekao je Dogu Ergil, profesor emeritus političkih nauka na Univerzitetu u Ankari. ''Što se tiče ekonomije, zemlja je već u crvenoj zoni. Ili će doći do značajnih promjena ili duboke društvene i političke krize — ili oboje''.
.webp){kind=icon}
