Sloboda počinje sa finansijskom disciplinom - kako se motivisati

Kako kaže naš ironman Tomislav Cvitanušić, motivacija je kao tuširanje: ako hoćemo da budemo svaki dan čisti, onda se moramo svaki dan i kupati. Imati motivaciju za bilo kakvu aktivnost, da to nije posljedično vezano za puko preživljavanje, u današnje vrijeme je veoma izazovno. Svijet se mijenja brzo i nepredvidivo - a običan čovjek samo želi svoj mir. Pored ubrzanih globalnih promjena, u Bosni i Hercegovini nikad nije došlo do stanja koje bi se moglo definisati kao netenzično, bar od početka ratnih dešavanja naovamo. Pošto se na to ne može uticati, onda se zbog tog ne treba ni nervirati.

Kako u takvim uslovima ispuniti godine životom, a ne život godinama? Život ne treba da bude crtica na spomeniku između dvije godine. Za kvalitet života je neophodno dostići određeni standard i zadržati ga, bez permanentnog straha od starosti, nemaštine, pa i samog života i njegove neizvjesnosti. Neizvjesnost nije nužno loša, jer bi bilo vrlo dosadno živjeti unaprijed poznati život, zato je neophodna motivacija za buduće izazove koji su nekad nepredvidivi.

Uz permanentna planiranja, svakodnevno ćemo griješiti: u školi, na poslu, u odnosima sa drugim ljudima, posebno sa sopstvenim finansijama. Samo osobe bez savjesti se neće gristi zbog spoznanih grešaka, ali takve ionako za sebe misle da su bezgrešne. Od svih navedenih i nenavedenih grešaka, najlakše je izbjeći greške koje se odnose na lične finansije.

Prema objavljenim podacima, sindikalna potrošačka korpa za jun 2025. godine u Republici Srpskoj je 2.744,16 KM, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.180,40 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je u oba entiteta oko 50 odsto, najnižom platom značajno i manja.

Iako često ovakvi podaci podstaknu na pitanje kako preživjeti, u praksi veliki broj odraslih osoba imaju predvidive prihode i, sudeći po količini bačene hrane, isti takav broj osoba nije egzistencijalno ugrožen. Neophodni lični rashodi su takođe konstantni (plaćanje režija, mjesečnih računa, izdataka za hranu i sl.), dok su izdaci koji nisu neophodni vrlo nekonstantni, nepredvidivi i česti. Da bi se obezbijedilo da ukupni rashodi ne prestignu ukupne prihode, što bi za posljedicu moglo imati ulazak u dužničku spiralu, neophodna je finansijska disciplina.

Potreba za smislom i samoaktuelizacijom je snažan pokretač na akciju koja je nekad i određeno nečinjenje. Biti koristan znači biti ostvaren, što je cilj svake zrele osobe. Navedeno ne znači odricanje od bilo kakvih zadovoljstava i bar sitnog hedonizma, nego postavljanje jasne granice da nas hedonizam odvede u nepovratnu propast kroz razne zavisnosti.

Šta mogu da učinim za sebe da se svaki dan osjećam dovoljno srećan i ispunjen (u obzir dolaze samo netačni odgovori)? Odgovor se krije vjerovatno i u odgovoru kako biti motivisan svaki dan (za školu, posao, porodicu, prijatelje…). Kako umanjiti ili izbjeći svakodnevni stres? Za ovo pitanje, sasvim je dovoljno da ga mi svojim radnjama (činjenjem ili nečinjenjem) dodatno ne generišemo, neka veća disciplina nije potrebna. Ako želimo da budemo nefoskulaški bitni samo sebi, onda ipak moramo biti bitni i okolini. Za početak, dovoljno je da ne budemo nikome na teretu, jer takvo stanje ugožava dostojanstvo.

Sloboda nije samo mogućnost da kupimo šta želimo, već i sposobnost da se odupremo porivima koji nas vode ka nepotrebnoj potrošnji i praznim zadovoljstvima.

Ako nas razmišljanje o novcu stresira, još je "zanimljivije" razmisliti o utrošenom vremenu: moj telefon me svakog ponedeljka nepogriješivo podsjeti na vrijeme (screen time) koje sam potrošio na njemu, tj. gledajući u ekran, sa preciznom agregatnom statistikom šta mi je i koje su mi aplikacije koliko sati zadržale pažnju. Jednostavnim izračunom dolazim do zaključka da oko četvrtinu vremena koje provodim u budnom stanju provedem gledajući razne sadržaje na mobilnom telefonu. Krenuvši od vrlo oborive pretpostavke da je 80 odsto vremena provedenog na opisani način korisno utrošeno, računica pokazuje da bi mi 20 odsto drugačije utrošenog vremena oslobodilo 25 dana godišnje u budnom stanju za neke druge aktivnosti. Možda razmišljanje o novcu i štednji i nije toliko stresno.

Vrijeme će svakako prolaziti, ali je iscrpan resurs sa stanovišta pojedinca, te nas razne ovisnosti podstiču da ga trošimo na vrlo neadekvatan način. Neke druge ovisnosti dovode do trošenja i drugih resursa, što može izazvati i štetnije posljedice od gubitka vremena ili kompromitovanja kvaliteta vida. Bar djelimično odustajanje od njih može dovesti do kreiranja viška novčanih sredstava koje mogu biti iskorištene za trenutne investicije i(li) kasniju potrošnju.

Bilo bi idealno ne griješiti, kao što bi vjerovatno bilo vrlo dosadno, niti bismo imali uspomena. Kada je novac u pitanju, greške treba svesti na minimum zbog ličnog i društvenog zdravlja. Nema kuće ni domaćinstva koja nema kasicu, ali malo ko je nije "olupao" kada mu zatreba čak i manji novčani iznos za zadovoljenje neke trenutne potrebe, kao što je još manji broj onih koji podmire u kasi taj odliv. Vrlo često, jedini način da se suzdržimo od izazova prekomjerne i neracionalne potrošnje jeste da nam dio sredstvava koji je naš bude nedostupan, odnosno da nas "čeka" u budućnosti. Svakom ta budućnost dolazi u različitom terminu, ali ipak dođe. Ako želimo uštedjeti, put do cilja treba biti naša motivacija da ne griješimo.

 

---Zdravko Zečević je izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EPF) a. d. Banja Luka.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar