Kako povećati povjerenje EU u proizvode iz regije

Preuzimanjem Uredbe Evropske unije (EU) 2017/625 o službenim kontrolama u zakonodavstvu zemalja Zapadnog Balkana poboljšala bi se bezbjednost hrane u zemljama regije.

Uredbe su obavezujući akti koje donosi Evropska unija, a države članice, na osnovu njih, moraju direktno postupati. Za razliku od država članica, države koje namjeravaju ući u EU ove akte moraju preuzeti svojim propisima. Unija od kandidata traži da usklade svoja zakonodavstva s pravnom tekovinom EU. Ova dinamika usklađivanja zakonodavstva s pravnom tekovinom EU sprovodi se kroz poglavlja koja su podijeljena u različite oblasti društveno ekonomskog života.

Poglavlje 12 i njegov značaj

Jedno od svakako važnih poglavlja, s obzirom na značaj za zdravlje stanovništva, jeste poglavlje 12. Ono se odnosi na bezbjednost hrane, veterinarstvo i zaštitu zdravlja bilja. U okviru ove oblasti, službene kontrole poljoprivredno-prehrambenog lanca su te koje prate proces od proizvodnje prehrambenog proizvoda do njegovog stavljanja u prodaju. Zbog toga je jedan od prioriteta zemljama u regionu Zapadnog Balkana usklađivanje domaćih propisa s Uredbom o službenim kontrolama.

Uredba propisuje kontrole zdravstvene ispravnosti u svakoj fazi proizvodnje, prerade i distribucije hrane za ljude i hrane za životinje. Svi subjekti u prehrambenom lancu, uključujući proizvođače, prerađivače, distributere i trgovce, podložni su službenim kontrolama koje osiguravaju ne samo bezbjednost hrane za krajnje potrošače, već i zdravstvenu ispravnost hrane za životinje, zaštitu bilja i poštovanje propisa o upotrebi pesticida i veterinarskih lijekova.

Da bi sistem bio efikasan, ovaj propis ima princip zasnovan na riziku koji se koristi za planiranje i provođenje službenih kontrola. Ovo znači da se inspekcije i druge kontrolne mjere prioritizuju na osnovu vjerovatnoće i ozbiljnosti rizika po zdravlje ljudi, životinja, bilja i životnu sredinu.

Nakon uvođenja Uredbe, objedinjeni su različiti propisi koji su regulisali kontrole u različitim fazama poljoprivredno-prehrambenog lanca, a na različite načine u državama članicama. Smanjen je broj višestrukih kontrola. Ukinuto je dupliranje dokumentacije i preklapanje rada različitih nadzornih tijela. Time je ubrzan proces od proizvodnje do prodaje. Službene kontrole se sada sprovode na isti način u svim zemljama članicama. Važno je naglasiti da cilj nije bio povećati broj kontrola, već osigurati njihovu jednaku efikasnost i dosljednost u cijeloj EU.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Koristi za države u regiji

Prehrambeni proizvodi koji ispunjavaju uslove jedne zemlje članice, automatski bivaju prihvaćeni u drugim državama članicama, čime se smanjuje potreba za dodatnim kontrolama i izdavanjem suvišne dokumentacije. Ovo omogućava proizvođačima iz jedne zemlje članice da svoje proizvode lakše plasiraju na tržište druge zemlje članice. Međutim, to ne znači potpuno ukidanje svih kontrola, već smanjenje potrebe za prekomjernim kontrolama. Država članica uvijek može, ako smatra potrebnim, sprovesti dodatnu kontrolu.

Ovo su potencijalne koristi i za Bosnu i Hercegovinu, ali i za ostale države u regionu ako usklade svoja zakonodavstva s ovom uredbom, jer bi se vjerovatno povećalo povjerenje u Uniji u proizvode iz ovog regiona. Smanjila bi se potreba za dodatnim provjerama na granici. Povećana transparetnost koju traži Uredba bi vjerovatno ojačala povjerenje i domaćih potrošača jer bi nadležna tijela bila dužna objavljivati rezultate službenih kontrola uz zaštitu osjetljivih podataka.

U kojoj je fazi preuzimanje Uredbe

Zemlje u regionu rade na preuzimanju Uredbe u svoja zakonodavstva. Srbija izrađuje zakon koji bi obuhvatio službene kontrole u svim oblastima. Crna Gora je dijelom već preuzela u pojedinim zakonima, ali nastavlja preuzimanje.

U Bosni i Hercegovini su pokrenuti procesi da se izvrši usklađivanje. Nakon preuzimanja Uredbe u domaća zakonodavstva, biće potrebno usklađivanje relevantnih institucija. Implementacija može zahtijevati dodatna sredstva za obuku, infrastrukturu i opremu, što može biti izazov za budžete manjih zemalja.

Posljedice kašnjenja u prilagođavanju zakonodavstva

Zemlje Zapadnog Balkana mogle bi se suočiti s eventaulnim posljedicama ako bi kasnile u usklađivanju svojih propisa s ovom uredbom ili ako ne bi pristupile implementaciji usklađenih propisa.

S obzirom na to da je uredba fokusirana na utvrđivanje područja, proizvoda ili operatora koji predstavljaju najveći rizik za zdravlje ljudi, životinja, biljaka ili za bezbjednost hrane, službene kontrole bi se fokusirale na njih. S tim u vezi, određeni proizvodi iz regiona Zapadnog Balkana bi postali sumnjivi sa stanovišta zdravlja i bezbjednosti hrane. Naročito ako bi se pojavili incidenti s proizvodima koji nisu bezbjedni za upotrebu.

Evropska unija bi u tom slučaju mogla proširiti kontrole na granicama za ove proizvode. To bi dovelo do kašnjenja u carinskim procedurama i povećanja troškova za izvoznike, a vjerovatno i do štete s obzirom na to da je uglavnom riječ o kvarljivoj robi.

EU bi mogla u ekstremnim slučajevima privremeno ograničiti ili zabraniti uvoz određenih proizvoda ako se utvrdi da postoji rizik po zdravlje i bezbjednost hrane.

 

Dragan Vulin je doktor prava i stručni savjetnik u Resoru za evropske integracije Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi Republike Srpske.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar