Edin Mujagić, glavni ekonomist OHV-a, financijske institucije sa sjedištem u Nizozemskoj koja pruža usluge pojedincima visoke neto vrijednosti, institucionalnim ulagačima i zakladama, govorio je za Bloomberg Adriju o makroekonomskim odgovorima na trenutnu situaciju u svijetu.
"Visoka stopa inflacije u Holandiji i ostatku eurozone dovodi do pada ekonomskog rasta s velikom šansom za recesiju u budućnosti. Smanjenje ekonomske stope rasta i/ili recesija u eurozoni i EU imat će negativne posljedice po BiH i cijeli Adria region", rekao je.
S jedne strane zbog toga što je EU najvažniji trgovinski partner za zemlje regiona, ali isto tako što su te zemlje i jedni od najvažnijih investitora u Adria regiji. Specifično za BiH tu je još jedan kanal putem kog recesija iz EU može pogoditi BiH, a to je put posljedica po bh. dijasporu koja je mnogobrojna u eurozooni i, naravno, nije imuna na ekonomska dešavanja u njoj.
Edin Mujagić OHV
"Bosna i Hercegovina ima sve predispozicije da bude most između Istoka, Zapada i Bliskog Istoka (Turska). Ta pozicija može zemlju dovesti do velikog ekonomskog prospreiteta, a samim tim i stabilnosti na društvenom polju", rekao je glavni ekonomist OHV-a. "Da bi se ta mogućnost iskoristila, potrebna je politička volja za promjene i restrukturiranje ekonomije."
Nažalost, vrlo malo je, do nikako, pokazatelja da je ona nazočna.
Mujagić je rekao da su stabilna valuta i centralna banka garant preživljavanja bez veće štete.
Rekao je da je najjasniji element sadašnje makro-ekonomske krize za građane bez bilo kakve sumnje visoka inflacija. Pošto je povijesna činjenica da visoka stopa inflacije ne samo da destabilizira ekonomiju nego dovodi i do napetosti u društvu, od velikog je značaja ublažiti najjače posljedice visoke inflacije.
"Nažalost, dugogodišnja tradicija neracionalne potrošnje budžetskih sredstava, u BiH djelimično zbog jako visokih troškova administracije, ne ostavlja mnogo prostora za takve mjere", rekao je Mujagić.
Mnogobrojni pokazatelji ukazuju na to da će inflacija u mjesecima i tromjesečjima ispred nas jenjavati. Ipak, gledajući na dugoročne staze, velika je šansa da će inflacija u godinama koje su pred nama "biti signifikantno viša nego u posljednjih 20-ak godina, što, opet, znači da je formulacija jedne sveobuhvatne ekonomske strategije za ovu deceniju obavezna da bi se regija, i BiH, pripremila za tranziciju koja nas čeka", rekao je glavni ekonomist OHV-a.
Bloomberg
"Zasigurno je zagarantovana turbulencija u vidu dugoročno visoke inflacije i češćih makro-ekonomskih kriza", nastavio je. "To je zagarantovano jer nas ekonomska historija uči da svaki tranzicijski period, kao ovaj koji je počeo, kao karakteristiku ima neobično visok stepen turbulencije."
Kaže da bi na osnovu povijesnih iskustava mnogih zemalja u svijetu srž sveobuhvatnog ekonomskog plana trebalo da bude fokus na učenje, poboljšanje produktivnosti, smanjenje udjela javnog sektora u ekonomiji i ekonomska saradnja među zemljama u regiji.
"Najbolji mogući odgovor na momentalnu makro-ekonomsku krizu bi bio smanjenje nameta građanima i privrednim subjektima. Na taj način bi bol od visoke stope inflacije bio znatno ublažen. Smanjenje nameta bi u idealnom slučaju moralo biti permanentno i financirano smanjenjem javnog sektora, a ne naprimjer novim zaduživanjima", rekao je Mujagić.
Edin Mujagić OHV
Za BBA je rekao da se razina "boli" izazvana inflacijom najbolje vidi na podatcima da od 10 do 15 posto kućanstava u Holandiji nije u stanju izmiriti sve mjesečne račune.
"Na umu pri tome treba imati da se radi o jednoj od najbogatijih zemalja u eurozoni", dodao je.
Širom eurozone, vlade zemalja članica monetarne unije, s poglednom na kratkoročnu situaciju, u raznim oblicima pokušavaju ublažiti bol koju inflacija nanosi, putem privremenog smanjenja PDV-a na energetske proizvode i jednokratne financijske pomoći najugroženijima.
"Između ostalih i Holandija je pri tome povisila produkciju struje putem centrala na ugljen, iako se taj potez kosi sa željom da se upotreba fosilnih izvora energije vremenom smanji", rekao je Mujagić. "Također, Holandija razmatra ponovno vađenje prirodnog gasa s izvora na sjeveru zemlje."
Vađenje plina je prije sadašnje krize bilo zaustavljeno, zbog štetnih posljedica po žitelje tog regiona. Tu su lakši potresi svakodnevnica, s velikim štetama na objektima.
.webp){kind=icon}
