Njemačka je postala magnet za one koji bježe od konflikata u posljednjoj deceniji. Sada treba da postane svetionik za visoko kvalifikovane profesionalce. Povećano javno nezadovoljstvo imigracijom i uspon ekstremne desnice mogli bi spriječiti zemlju da odgovori na ovaj izazov.
Budući prosperitet zemlje zavisi od privlačenja miliona ekonomskih migranata kako bi popunili praznine koje ostavljaju penzionisani baby boomeri. Međutim, domaće raspoloženje je sumorno nakon niza nasilnih kriminalnih djela koja su navodno počinili stranci. Prošle nedjelje, tri osobe su poginule, a osam je povrijeđeno u napadu nožem, osumnjičeni je bio sirijski azilant i član Islamske države. Javno uzbuđenje moglo bi pomoći ekstremnoj desnici Alternativa za Njemačku (AfD) da osvoji prvo mjesto na regionalnim izborima u istočnoj Njemačkoj ovog vikenda. Na primjer, u Thuringia ankete sugerišu da bi AfD mogao da osvoji oko 30 odsto glasova.
Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz želi da ubrza deportaciju onih koji ne ispunjavaju uslove za boravak u Njemačkoj, dok podstiče migraciju kvalifikovanih. Međutim, ovaj balansirajući čin postaje sve teži.
Alice Weidel, jedan od lidera AfD-a, pozvala je na moratorijum od najmanje pet godina na dalju imigraciju, dok je lider opozicionih konzervativaca Friedrich Merz pozvao nepopularnu koaliciju da prestane da prihvata izbjeglice iz Afganistana i Sirije, kao i da povuče politike koje su olakšale sticanje njemačkog državljanstva.
Ovo je daleko od optimizma prikazanog 2015. godine, kada je bivša kancelarka Hrišćansko-demokratske unije Angela Merkel ponosno izjavila "Wir schaffen das" ("Mi ćemo to riješiti") kao odgovor na oko 900.000 azilanata koji su stigli na njemačka vrata, uglavnom iz Sirije. Njima se kasnije pridružilo više od milion ukrajinskih izbjeglica, čineći Njemačku četvrtom zemljom sa najvećim brojem izbjeglica u svijetu.
Zemlja je uložila pohvalne napore u integraciju novih stanovnika, ali je platila visoku cijenu za svoju humanost: Nijedna druga zemlja ne želi da njena vlast fokusira pažnju na smanjenje imigracije više od Njemačke, koju sada smatraju važnijom od borbe protiv siromaštva, prema međunarodnoj anketi objavljenoj u maju. Čak je i Joachim Gauck, bivši pastor i njemački predsjednik tokom turbulentnog perioda 2015-2016, pozvao svoju zemlju da usvoji strože azilantske propise kako bi zadržala marginalne političke stranke podalje.
Vlada ima obavezu da štiti svoje građane, ali Njemačka ne može da priušti zaustavljanje ukupne migracije. Bez jeftinog ruskog gasa i usljed opadajuće potražnje iz Kine za njenim kapitalnim dobrima, zemlja je prešla iz statusa ekonomskog lidera evrozone u sporiji tempo: Očekuje se da će ekonomija stagnirati drugu godinu zaredom.
Potencijalni ekonomski rast procjenjuje se na samo 0,4 odsto godišnje za ostatak decenije, jer su dobici u produktivnosti usporeni i velika generacija baby boomera se sprema za penziju. Dok vlada pokušava da učini rad privlačnijim - smanjenjem poreza na prekovremeni rad i nudeći finansijske podsticaje za odlaganje penzije, na primjer - ovi napori neće biti dovoljni. Ekonomisti UBS Group AG prognoziraju da će se radno sposobno stanovništvo Njemačke smanjiti za osam miliona, ili 0,6 odsto godišnje, do 2050. godine.
Ovo će sve više vršiti pritisak na budžet, budući da Njemačka ima sistem penzija na osnovu trenutnih uplata, gdje aktuelni zaposleni finansiraju prihode današnjih penzionera. "Veća imigracija mogla bi biti snažna snaga u suzbijanju ovih faktora. Međutim, izgledi za to su neizvjesni", primećuje Međunarodni monetarni fond.
Oko 1,6 miliona poslova već je nepopunjeno od strane radne snage od 46 miliona, pri čemu su logistika, inženjering i medicina među najteže pogođenim sektorima. Koalicija je najavila nekoliko reformi kako bi privukla potrebnih 400.000 visoko kvalifikovanih migranata godišnje, uključujući izdavanje "Kartica prilike" ljudima izvan Evropske unije kako bi mogli doći u Njemačku da traže posao tokom 12 mjeseci, umjesto da već imaju potpisan ugovor o zaposlenju.
Međutim, vladin prijedlog prošlog mjeseca da se visoko kvalifikovanim stranim radnicima ponudi privremeno smanjenje poreza na dohodak tokom prvih tri godine u Njemačkoj izazvao je plimu kritika. Iako bi migranti morali da zarađuju iznad određenog praga da bi se kvalifikovali i podsticaji se takođe ne bi odnosili na vrlo visoke prihode, opozicioni političari i sindikati su se žalili na diskriminaciju jer njemački poreski obveznici ne bi imali istu pogodnost. Istaknuti socijaldemokrati su takođe izrazili oprez, dok anketa YouGov-a otkriva da je 63 odsto populacije protiv toga da stranci plaćaju manje.
Sa najvećim poštovanjem prema zemlji koja je ovom autoru velikodušno dodijelila državljanstvo 2018. godine, ove pritužbe su kratkovide i samoporažavajuće. Dozvoljavanje visoko kvalifikovanim migrantima da plaćaju manji porez tokom ograničenog perioda je opravdano s obzirom na to da bi posao inače ostao neobavljen, što bi dovelo do nižeg ekonomskog rasta i manjih poreskih prihoda; nekoliko evropskih susjeda već ima slične podsticaje.
Njemačka ima mnogo toga osim novca da ponudi strancima, uključujući poštovanje vladavine prava, snažne socijalne mreže, besplatne javne univerzitete i politike prijateljske za porodice. Ali sumnjam da je na vrhu liste za migrante koji žele da unaprijede svoje karijere.
Njemačka je prošle godine pala sa 12. na 15. mjesto u rangiranju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) po atraktivnosti za visoko kvalifikovane radnike iz inostranstva. Posebna studija rangirala je Njemačku na 49. mjesto od 53 zemlje po privlačnosti za iseljenike, sa nedostatkom prijateljstva, lošom digitalnom infrastrukturom, napetim tržištem stanova i prekomjernom birokratijom među navedenim problemima. Rastuća podrška AfD-u neće pomoći da se promijene njihova mišljenja.
Njemačka se nalazi na kritičnoj tački u svojoj postratnoj istoriji. Ako donese pogrešne odluke, i socijalna kohezija i ekonomski rast mogli bi da trpe.
- Chris Bryant je kolumnista Bloomberg Opinion koji piše o industriji u Evropi. Prije toga, bio je novinar za Financial Times.