Ako čitate ovaj tekst, vjerovatno imate roditelje bumere i djecu generacije Z ili generacije alfa. O generaciji Z se već dosta piše i zna, ako ništa, već ih imamo za kolege. Kako sam u biznisu koji je dugoročno orijentisan, ne mogu se ne zapitati - a šta poslije generacije Z? Dobro, pitam se i iz razloga što kod kuće imam tri male i velike alfe (ako računamo i psa, četiri).
Ko su ti mladi na kojima svijet ostaje, pa i svijet finansija?
Prva prava generacija dvadeset i prvog vijeka, djeca, sada već i tinejdžeri rođeni nakon 2010. godine, do 2025. godine će postati najbrojnija starosna grupa na planeti, biće ih više od dvije milijarde. Dakle, oni dolaze na fakultete, na tržište radne snage, ali i na finansijsko tržište. Na nama kao roditeljima milenijalcima je da iskoristimo ovo vrijeme i utičemo na njihovu finansijsku pismenost.
Odrasli u potpuno digitalnom okruženju, prije ili kasnije će shvatiti da klik nije cent ili fening, da lajk nije isto što i uplata. Ali, ne možemo potpuno ignorisati masivne tehnološke promjene čiji smo svjedoci u posljednjih nekoliko decenija (o razvoju i primjeni AI sam, čini mi se, prestara da predviđam), posljedične promjene u ekonomiji i privredi, te u društvenim normama.
Demografski, alfa generacija će biti generacija koja će, statistički, imati najduži životni vijek, najvjerovatnije će biti formalno najobrazovanija u istoriji (uz činjenicu da im je pristup svim informacijama praktično od rođenja moguć), kasnije i u različitim formama će pristupati tržištu rada, te neće shvatati penzionisanje na tradicionalan način, 65 godina i kraj, već će nastavljati nekakve forme radnih angažmana i u sedamdesetim godinama.
Alfa generacija biće prva koja možda nikada neće nogom kročiti u banku
Smatra se da će pripadnici alfa generacije biti prvi koji možda nikada neće nogom kročiti u banku (mogli bismo reći "blago njima") i da će svoja iskustva s bankom kao prvom i osnovnom finansijskom institucijom imati isključivo preko digitalnih kanala, prije svega aplikacija, koje će sigurno u budućnosti biti naprednije i više personalizovane.
Ilustracija (Depositphotos)
Nadalje, uzimanje kredita, investiranje na klasična finansijska tržišta, štedne račune ili kripto valute, nešto je što će takođe rješavati preko digitalnih kanala.
Generacija alfa vjerovatno nikada u toku svog životnog i radnog vijeka neće imati potrebu da koristi olovku i papir, i to što pišu i čitaju s papira je vjerovatno samo zato što moraju i što obrazovni sistemi zaostaju u vezi s tehnologijom.
Odavno je i generacija Z zipovala čitanja lektire, ne na filmove kao mi malo stariji, već na razne sajtove koji im kompresuju ono što im je potrebno da znaju.
Tehnologije iskoristimo u korist edukacije
Potrebno je da tehnologije iskoristimo u korist edukacije, a ne da se borimo protiv njih tako što ćemo ih natjerati da vježbaju rukopis. Sadašnji osnovci će najvjerovatnije raditi poslove koji još uvijek i ne postoje.
Kao što je našim roditeljima bumerima bilo najoptimalnije i prirodno da poslije srednje škole/fakulteta uđu na fabričku kapiju i nakon 40 godina izađu s iste u penziju, na koju su se ipak mogli koliko-toliko osloniti, našoj djeci će biti najnormalnije da poslove mijenjaju, kreiraju kako svoja radna mjesta i zaposlenja tako i svoju finansijsku dobrobit.
Pojam radnog mjesta, stabilnog posla (što bi bumeri rekli "za stalno"), već je s generacijom Z postao pomalo zastario i za očekivati je da generacije koje na tržište radne snage uđu u narednim decenijama taj trend odvedu dalje. Takva sloboda je skupa i nosi sa sobom veliki dio finansijske odgovornosti. Na nama je, kao roditeljskoj generaciji, da im predočimo osnove finansijske pismenosti i odgovornosti, kako za vrijeme radnog vijeka, tako i za daleku budućnost penzionisanja.
Ilustracija (Depositphotos)
Iako svi u kući imamo kasice prasice u koje se ubacuje novac od bake i dede, ušteđeni džeparac ili zarađeni novac za kućne poslove, korišćenje digitalnih tehnologija je nešto na šta moramo računati ne u budućnosti, već sada, kako bismo ih upoznali i pripremili na život koji sa sobom povlači i finansijsku odgovornost.
Praćenje potrošnje putem aplikacija, formiranje ličnog budžeta i planova je nešto što generaciju alfa definitivno očekuje, a na nama je da počnemo govoriti njihovim jezikom ako želimo da nas čuju. Takvo nešto je više od otvaranja korporativnog naloga na TikToku.
Gordana Drobnjak je direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF).
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
