Rastuće interesovanje za sisteme vještačke inteligencije (engl. artificial intelligence - AI) dodatno će opteretiti svjetske električne mreže, sa potencijalom da se takmiče sa ogromnom potrošnjom energije koju bilježi Bitcoin. Srećom, vodeća kriptovaluta nam je pokazala način da ublažimo takav uticaj.
Udvostručenje prihoda od poslovanja povezanog s platformom za data centar u Nvidia Corp. u najnovijem kvartalu pokazuje da potražnja za generativnim aplikacijama kao što je ChatGPT još nije dostigla svoj vrhunac. Američki proizvođač čipova je ključni dobavljač lopata u ovoj zlatnoj groznici AI-a, ali ti procesori nisu jeftini, niti se brzo prave. Njegov najnoviji vodeći GH200 Grace Hopper Superchip, koji je veličine razglednice, troši do 1.000 vati - što je ekvivalentno prenosivom grijaču.
Iako će se većina kupaca odlučiti za nešto manje fensi od Superchipa, oni ih kupuju na veliko kako bi se povezali u masivni AI server i tu se zaista javlja glad za strujom. Jedna studija objavljena prošle godine bavila se potrošnjom energije koja je potrebna da obuči jedan veliki jezički model koji se koristi za izlaz teksta na više jezika.
BLOOM startapa HuggingFace izvukao je 176 milijardi parametara iz 1,6 terabajta podataka. Prema autorima studije, skupu od 384 Nvidijinih grafička procesora A100 - GPU-ova (engl. graphics processing unit - grafička procesorska jedinica) - bilo je potrebno više od 118 dana da obrade podatke. Potrošnja električne energije uslijed rada tolikog broja GPU-ova tako dugo je vjerovatno stvorila 24,7 tona ugljen-dioksida, procijenili su. Ali stvarni trošak se udvostručuje na 50,5 tona kada se uzmu u obzir mrežne veze i vreme mirovanja cijelog sistema.
Čak i tada, obuka modela je samo početak. Prema procjeni kompanije Amazon.com Inc., koja vodi sopstvene AI servere, 90 odsto troškova za pokretanje vještačke inteligencije dolazi u sljedećoj fazi kada korisnici pitaju model da bi dobili rezultate - kao što je, recimo, traženje recepta za čokoladne kolače od ChatGPT-ja. Potrošnja energije od implementacije podataka, koja se zove inferenciranje, teško je izračunati, ali se vjeruje da je otprilike 10 puta veća od one potrebne u prvoj fazi obuke - što znači 500 tona CO2. A jedan generativni AI upit može imati ugljenični otisak četiri puta veći od pretrage na Googleu, prema jednoj procjeni.
Jedan generativni AI upit višestruko štetniji po okolinu od pretrage na Googleu / Bloomberg
Masivno oslanjanje na energiju prilikom obrade podataka ugrađeno je u dizajn Bitcoinovog protokola i pomaže da se objasni zašto je zamah poluprovodnika i servera pokrenut širom svijeta u nadi da će se kopati digitalno zlato. Tekuća studija na Univerzitetu u Kembridžu procjenjuje da je Bitcoin odgovoran za 72,5 miliona tona ugljen-dioksida. Taj broj bi mogao biti čak tri miliona tona, ako bi svi "rudnici" bitcoina funkcionisali na hidroelektrični pogon. U poređenju sa rasipnošću kriptovalute, 500 tona ugljen-dioksida iz jedne runde obuke i primjene izgleda kao ništa. Ipak, to je i dalje jednako vožnji od milion milja u automobilu na benzin ili 500 letova od Njujorka do Frankfurta.
Stvari su još u ranoj fazi. Najmanje desetak velikih tehnoloških kompanija žuri da napravi i primijeni generativne AI proizvode, uključujući Amazon.com, Alphabet Inc., Microsoft Corp., OpenAI, Meta Platforms Inc., Baidu Inc., Tencent Holdings Ltd. i Alibaba Group Holding Ltd. Pošto su svi u trci da nadmaše jedni druge, neće sjedeti skrštenih ruku kada model bude obučen; oni će nastaviti da kupuju procesore, koji su gladni snage, da analiziraju sve veće količine podataka. Kada to bude urađeno, oni će se takmičiti jedni sa drugima u serviranju rezultata potrošačima u obliku fakultetskih eseja, dipfejk video-zapisa i sintetičkih verzija muzike Pink Floyda.
Ulje na vatru dodaje činjenica da se trenutno većina treninga veštačke inteligencije pokreće na fosilna goriva. Ove farme servera su brzo proširene na postojećim lokacijama, često hiljadama milja daleko od hidroelektrana ili solarnih polja. Pošto je kašnjenje mreže problem kada se odgovara na internet zahtjeve, oni moraju da budu blizu krajnjeg korisnika, a ne hiljadama milja daleko.
Većina treninga vještačke inteligencije trenutno se pokreće na fosilna goriva / Depositphotos
Ali Bitcoin je već utro put za AI industriju. Hladna klima sa dosta obnovljive energije postala je savršeno mjesto za gradnju kripto-rudnika koji su gladni struje, pa su tako arktički vazduh i obilna toplotna energija Islanda ono što ovu zemlju čini idealnim izborom. Kina bi takođe mogla naći novu upotrebu za mnoge hidroelektrane koje su privukle rudarske platforme, ali koje su izgubile posao nakon što se Peking ostrvio na digitalnu valutu. Strani provajderi vještačke inteligencije, naravno, neće moći da se uključe, ali kineski tehnološki giganti imaju u vidu da im je takav resurs u blizini, dok im se potrebe za strujom povećavaju.
Postoji još jedna prednost zamjene Bitcoina za AI na ovim farmama servera. Iako je kriptovaluta privukla brojne špekulante i milijarde dolara ulaganja, ipak nije uspjela da doda mnogo vrijednosti svijetu. Generativna vještačka inteligencija nema taj problem; samo pitajte ChatGPT.
.webp){kind=icon}
