Evropske banke s pravom su kritizirane jer nisu uspjele prenijeti povećanja kamata na klijente. No, je li ikakvo čudo što se tako ne boje gubitka posla? U poređenju s američkim kolegama, evropske finansijske institucije često se suočavaju s manjom konkurencijom alternativnih ulaganja sličnih gotovini.
Godine negativnih kamatnih stopa nakon finansijske krize 2008. pomirile su Evropljane s time da ne uživaju povrat svoje ušteđevine i tek se polako bude u boljim mogućnostima za više od devet biliona eura potrošačkih depozita. Prosječna kamatna stopa na lako dostupan novac domaćinstava je samo 0,23 posto.
U SAD-u su ulagači tokom prošle godine uložili trilion dolara u fondove tržišta novca, podižući ukupnu imovinu na više od 5,5 biliona dolara. Više od jedne trećine tog novca dolazi od fizičkih osoba koje ta sredstva vide kao sigurne i atraktivne zamjene za bankovne depozite.
Fondovi tržišta novca ulažu u raznolike skupine visokokvalitetnih kratkoročnih dužničkih instrumenata, nude dnevnu likvidnost (tj. novac je lako dostupan) i prinos koji je mnogo bliži prevladavajućoj kamatnoj stopi centralne banke.
Evropski fondovi tržišta novca zabilježili su skromnije prilive: ukupna imovina iznosila je samo 1,5 biliona eura krajem marta, a to je gotovo u potpunosti korporativni i institucionalni novac. Manje od polovice denominirano je u eurima, dok se ostatak dijeli između sterlinga i američkih dolara.
Pozitivno je to što su Evropljani zadovoljni svojim bankama i nisu osjetili potrebu prebaciti svoj novac kao što su to učinili Amerikanci nakon kolapsa Silicon Valley Bank u martu.
Uvjerljivije objašnjenje je da su Evropljani skloni riziku (osigurani su depoziti do 100.000 eura) ili nisu svjesni drugih prikladnih mjesta za sigurno čuvanje svog teško zarađenog novca — ili oboje.
Mnogi Evropljani nemaju brokerski račun koji je obično potreban za kupovinu novčanog fonda, a drže veći udio svog bogatstva na bankovnim računima od Amerikanaca.
Novčani fondovi su "američki fenomen", rekao je glavni izvršni direktor ING Groep NV Steven van Rijswijk ulagačima u maju. ''Mi to nemamo ovdje u Evropi''.
"Iako su fondovi tržišta novca dostupni u Njemačkoj, oni nikada nisu bili uspješni na maloprodajnom tržištu i vjerovatno nisu široko poznati", napisali su analitičari Deutsche Bank AG u aprilskoj bilješci u vezi s "vrlo ljepljivim" depozitima u zemlji.
Ta ljepljivost je skupa za štediše. Moja Sparkasse (štedionica) nudi samo 0,5 posto na redovne depozite — daleko ispod ključne kamatne stope Evropske centralne banke od 3,75 posto.
Iako bih mogao dobiti mnogo bolju ponudu od konkurentske banke, te ponude za nove klijente obično ističu nakon 6-12 mjeseci, a ja bih tada morao ponovo kupovati.
Također bih mogao zaraditi više kamata zaključavanjem novca na neko razdoblje - moja banka nudi više od dva posto na 12-mjesečne oročene depozite - ali možda ću trebati gotovinu u kratkom roku za kupovinu stana.
Stoga sam nedavno proučavao novčane fondove, obvezničke fondove s kratkim rokom dospijeća i slične finansijske instrumente slične gotovini, a mogućnosti su prilično privlačne. Godišnji sedmodnevni neto prinosi za novčane fondove sa sjedištem u Evropi, denominirane u eurima, ocijenjene od S&P Global Ratings, prosječno su iznosili 3,4 posto u drugom tromjesečju; bili su 4,4 posto u funtama i 5,1 posto u američkim dolarima.
"Fondovi tržišta novca su atraktivna klasa imovine za ulagače koji ne traže samo povrate, već i likvidnost i stabilnost", prema S&P analitičarima Michaelu Mangu i Andrewu Paranthoieneu.
Evropski fondovi tržišta novca često ulažu u kratkoročne bankovne zajmove, prema čemu bi klijenti iz maloprodaje mogli biti oprezniji u poređenju s državnim dužničkim obveznicama (koje američki fondovi tržišta novca obično kupuju).
U 2008. fondovi tržišta novca bili su pogođeni povlačenjem sredstava, što je izazvalo upozorenja o rizicima za finansijsku stabilnost. Reforme koje su stupile na snagu 2019. ojačale su rezerve likvidnosti; iako je evropski sektor doživio odljeve tijekom pandemije, fondovi su uspjeli ispuniti te zahtjeve. U toku su rasprave o daljnjoj reformi.
Nisam jedini koji smatra da ove i druge alternative bankovnim depozitima zaslužuju detaljnije razmatranje. Primijetio sam porast broja njemačkih štediša koji dijele savjete o radostima ''Geldmarktfonds'' (fondova tržišta novca) na Redditu. Novčani fondovi bili su među najkupovanijim aktivnim fondovima klijenata brokera Hargreaves Lansdown Plc u julu.
U međuvremenu, evropski fintech počeli su nuditi klijentima mogućnost premještanja neuloženog novca u fondove tržišta novca i sličnu imovinu niske volatilnosti. Fleksibilni računi s visokim kamatama kompanije Revolut Ltd. koriste fondove tržišta novca Fidelity International, dok kamata Wise Plc kompanije za prijenos novca koristi, naprimjer, državne fondove likvidnosti BlackRock Inc.
Nakon što sam provjerio opcije dostupne putem svoje internetske brokerske kuće, na kraju sam kupio fond tržišta novca, dva ETF-a koji prate referentnu vrijednost €STR za prekonoćne troškove zaduživanja banaka i par ETF-ova kratkoročnih njemačkih i evropskih državnih obveznica. Imajte na umu da ovo nisu preporuke za kupovinu i takva ulaganja nisu bez rizika.
Ipak, evo nekih općih savjeta: Obratite pozornost na valutu – fondovi tržišta novca u američkim dolarima donose više, ali ako dolar izgubi vrijednost, mogli bi i vaši povrati; pripazite na godišnje naknade za usluge i budite oprezni pri dugoročnom stavljanju previše novca u fondove tržišta novca, jer će prinosi vjerovatno zaostajati za ulaganjem u dionice.
Prvi put u generaciji, Evropljani sada mogu zaraditi povrat svoje ušteđevine, ali neće ako klijenti ne poduzmu ništa. Kad bi se više gotovine prebacilo u neke alternative, evropske bi banke mogle biti sklone prenijeti povećanja kamata na štediše ranije.