Crna Gora je kripto raj u nastajanju

Nakon parlamentarnih izbora održanih u Crnoj Gori 11. juna gotovo je izvjesno da će izvršnu vlast u toj državi preuzeti politički pokret "Evropa sad", koji je osnovan svega prije godinu dana. "Evropa sad" donosi inovativnu ekonomsku strategiju koja odudara od uobičajene u regionu, u kome vlada strategija fiskalne odgovornosti, to jest maksimalne štednje, koja je usvojena kroz uticaj nekadašnje kancelarke Njemačke, Angele Merkel.

Strategija datog pokreta cilja na stimulisanje potrošnje putem povećanja zarada građana, to jest potrošača, i balansirane raspodjele poreskih dažbina. U sklopu ove zamisli nalazi se i očita namjera pokreta "Evropa sad" da Crna Gora postane utočište za kripto kapital. To se može nazrijeti iz mnogih sastanaka lidera pokreta, Milojka Spajića, sa kripto biznismenom Vitalikom Buterinom, ali i iz mnogih samita kripto zajednice koji se posljednjih godina održavaju u Crnoj Gori.

Razumljivo je da pokret u svojoj kampanji i obraćanju građanima akcenat stavlja na podizanje minimalnih zarada i prosječnih plata, prije nego na privlačenju kripto kapitala o čemu se malo zna na Balkanu, a ono što se zna je na nivou mitologije ili je jednostavno (loše) prevedeno sa Twitter naloga raznoraznih kripto brokera sa Zapada.

Naličje reformi "Evrope sad" jeste pogoršanje pružanja zdravstvenih usluga u državnom sektoru jer su ukinuti direktni doprinosi za sistem zdravstvenog osiguranja i povećani tempo zaduživanja države. Ukoliko pokret "Evropa sad" uspije u tome da zadrži fiskalnu stabilnost, na građanima Crne Gore će biti da odluče da li im se dopada viši životni standard ili bolji kvalitet državnih usluga, oba ne mogu imati jer je u pitanju fiskalna reforma, Crna Gora ipak nije nabasala na nalazište nafte koje bi proizvodilo kapital samo od sebe.

Kripto i oni koji ne vole države

Kripto narativ je, međutim, interesantniji jer je dosad i šira balkanska javnost upoznata barem sa postojanjem ovog finansijskog instrumenta i digitalne valute. Kako bismo razumjeli kakvu ulogu na tom tržištu može da igra jedna balkanska država sa niskim stepenom internet pismenosti, prvo treba objasniti filozofsko-ideološke temelje kripto valute.

Najveći strah libertarijanaca jeste povećanje uloge države u ekonomiji, pa i u društvu. Dalje, da bi se kripto razvio, bila je potrebna široko rasprostranjena kultura internet komunikacije, faktičko stapanje konkretne i meta realnosti, što je bilo moguće jedino na tehnološki naprednom i ka individualnom potrošaču usmjerenom Zapadu. Najposlije, bilo je neophodno da ti libertarijanci koji žive kroz internet raspolažu sa dovoljno kapitala kako bi mogli da postanu samostalni ulagači, da faktički finansiraju kripto startapove, što je opet bilo moguće jedino u redovima razvijenog zapadnog IT sektora.

Ukoliko sklopimo ovaj trodjelni portret ličnosti, dobijamo dobro plaćenog IT libertarijanca koji zazire od države, pa i društva kao takvog, i koji ima dovoljno novca na rukama da sa istomišljenicima pokuša da ponovi uspon i pad internet mjehura krajem prethodnog stoljeća.

Opština Budva (Facebook page)

 

Čak i na primjerima uspješnih poslovnih ljudi tog tipa, poput Elona Muska i Davida Sacksa, možemo vidjeti da se radi o osobama koje posjeduju tendenciju da podržavaju populističke političke pokrete i raznorazne teorije zavjere, a sve u svrhu oponiranja državi (u njihovom slučaju SAD), koje se toliko boje i kojoj nimalo ne vjeruju.

U tom domenu, veliki problem za tehnološki napredna zapadna društva predstavlja latentna posljedica istog tog razvoja, a to je deifikacija internet kapitalista. Tu treba dodati i prirodu zapadnog obrazovnog sistema, orijentisanu na stvaranje specijalista, bez opšteg znanja o društvu. Stvaranje internet božanstava, koja ne razumiju društveni, istorijski i filozofski kontekst sopstvene civilizacije, pokazaće se veoma opasnim za funkcionisanje zapadne liberalne demokratije.

Regulacija stiže na Zapad, a istok Evrope je utočište

Kako je sad Crna Gora ili Balkan uopšte povezan sa kripto pokretom? Kripto tržište se protokom vremena proširilo, a već je uspjelo da pretrpi i svoje prve ozbiljne kontrakcije, to jest gubitke. Od užeg libertarijanskog jezgra, kripto tržište je stabilnim rastom privuklo finansijske špekulante sa svih kutaka planete.

Ovi špekulanti ne trguju samo datim finansijskim instrumentima u lošoj vjeri, već su u potpunosti, po metodi Stanislavskog, ušli u ulogu zapadnih kripto entuzijasta. Niče sve više i više neregulisanih kripto kompanija, koje štete ugledu i dovode u egzistencijalnu opasnost samu kripto zajednicu.

Tako su Rusija, Ukrajina, pa i Kazahstan, postali centri kripto produkcije, takozvanog majnovanja, prije ruske invazije na Ukrajinu. Manjak regulacije, to jest digitalna nepismenost državnih administracija Istočne Evrope, svakako je pomogla datom procesu.

Crna Gora, kao i obično na Balkanu, stiže na žurku pred njen kraj, kada je sve što je vrijedilo već konzumirano u zadovoljstvu.

Državna regulacija kripto tržišta na Zapadu je veoma blizu. Date digitalne valute biće strogo nadgledane od strane agencija koje se bave praćenjem trgovine finansijskim kapitalom, poput američke Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC). FDIC je već pokrenuo nekoliko sporova protiv kompanija za mešetarenje kripto finansijskim instrumentima bez nadzora.

Bloomberg

 

Otuda se za Crnu Goru otvara uzak prozor privlačenja najsumnjivijeg kripto kapitala koji preventivno bježi, ne sa zapadnog tržišta, već od zapadnih registara i nadzornih institucija. Ovaj kapital pokušava da nađe utočište gdje god je to moguće, jer mu svaka godina neometanog "poslovanja", predstavlja dodatni ciklus nekontrolisane zarade.

Potencijal za Crnu Goru (i veliki rizik)

Ne treba se prepuštati procenama da će kripto tržište u potpunosti propasti, to je nemoguće jer ono predstavlja inovativni instrument finansijske trgovine koji omogućava još brži obrt kapitala, a taj obrt predstavlja zamajac globalne ekonomije koja počiva na finansijskim instrumentima, a ne na realnoj ekonomiji.

Koliko će ovaj opšti ekonomski model uspjeti da funkcioniše zavisiće od opšte planetarne geopolitičke stabilnosti – što više ratova, što viši stepen fragmentacije globalne ekonomije na blokove, to će realna ekonomija dobijati na značaju, a finansijski obrt postati neodrživ kao temelj ekonomije.

Ipak, slobodno, neregulisano kripto tržište će vrlo brzo postati dio prošlosti. Crna Gora se nalazi van EU i ima mogućnost da ostvari korist privlačeći kripto kapital različitog kvaliteta, drugim riječima stabilnosti, u sljedećih nekoliko godina. Pod uslovom da država sama ne uloži kapital u kripto, kao što je nekada kralj Milan Obrenović uložio u bankrot srpsku željeznicu, sve će biti u redu.

Bloomberg

 

Za Crnu Goru je bitno da ona sama i njeni građani ne postanu žrtve špekulantskog kripto kapitala. Sa druge strane, Crna Gora će se, čim njen kripto poduhvat krene, naći pod pritiskom evrobirokrata da reguliše dato tržište, što će opet postati jedan od kamena spoticanja za pristupanje EU.

Na kraju će Crna Gora zasigurno morati da uskladi svoju finansijsku regulatornu politiku sa Briselom, ali postoji opipljiva nada da neće biti prisiljena da to uradi u kratkom roku, što svakako znači barem nekoliko fiskalnih godina pridodavanja ekstra profita od kripto kapitala.

Kao i sa fiskalnim programom "Evrope sad", uspješnost crnogorskog kripto poduhvata zavisiće od umješnosti lidera buduće crnogorske vlade da minimizuju rizike po državu, a maksimizuju profit.

Ne uliva povjerenje činjenica da na našim prostorima jednostavno nema socijalno-političke kulture koja bi iznjedrila i obrazovnog sistema koji bi osposobio istinske stručnjake u kripto sektoru. Bojazan da će onaj koji želi da prihoduje na kraju sam ostati kratkih rukava, i skraćene političke podrške, je veoma realan.

Komentar ne odražava nužno mišljenje i stavove uredništva Bloomberg Adrije i njenih vlasnika.