Ako ste izmislili nešto iznimno i mislite da bi to moglo promijeniti svijet nabolje, važno je znati da ideja ne može biti zaštićena patentom ili bilo kojim drugim oblikom zaštite intelektualnog vlasništva. Razlog za to je što ideja nije gotov proizvod i kao takva ne može pronaći svoje mjesto na tržištu.
Da biste izum zaštitili patentom, potrebno je da ispunjava sljedeće uvjete:
- Novost: Izum je u potpunosti nov i nema ga nigdje u stanju tehnike.
- Inventivnost: Izum nije očigledan onome koji je upoznat s tehničkim područjem u koje spada dotični izum.
- Industrijska primjenjivost: Izum se može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije.
Shodno ovome, prvi korak prije podnošenja patentne prijave bi zapravo trebao biti pretraga patentnih baza. Međutim, mnogi inovatori griješe u ovom koraku i ne pregledaju patentne baze, što može dovesti do neuspjeha u samom procesu zaštite patenta.
Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine je tijelo koje vodi postupak za sticanje, održavanje, prestanak i evidenciju prometa patenta. Udruženje inovatora u Bosni i Hercegovini pruža besplatno članstvo, a troškovi podnošenja patenta za članove su manji za 90 posto. Ova mjera potiče inovacije u zemlji i pruža mogućnost zaštite izuma i ekonomski razvoj.
Prednosti patentiranja
Postavlja se pitanje koje su koristi zaštite izuma patentom i da li je uopšte potrebno zaštititi izum patentom. S patentom postajete konkurentniji jer sprečavate druge da koriste vaš izum i stiču komercijalnu korist. Dodatno, patentom možete licencirati svoju inovaciju jednoj ili više strana, što znači da imate čisti prihod od licenci bez potrebe da se dalje bavite izumom.
Međutim, pored toga, ono što je sigurno atraktivno jeste interes investitora za ulaganje u izum ako imate patent za njega. Patent donosi i druge benefite, poput učešća na konferencijama i društvenim događajima gdje možete upoznati i stvoriti jake veze s drugim inovatorima, biznismenima i privrednicima, te potencijalno kreirati nove izume zajednički.
Nedostaci zaštite
Ukratko, patent donosi brojne benefite, međutim, postoje i nedostaci koje treba uzeti u obzir pri odluci da li zaštititi izum patentom ili ne.
Jedan od nedostataka patentiranja je činjenica da će tehničke informacije o vašem izumu biti javno dostupne. Patentiranje je teritorijalno ograničeno i važi samo u državama u kojima je patent prijavljen, što znači da drugi mogu proizvoditi vaš izum u državama u kojima niste prijavili patent. Ovo može biti izazovno i zbog toga neki inovatori odlučuju koristiti tajnost izuma, koja može biti efikasnija u odvraćanju konkurencije, pogotovo jer patenti imaju i vremensko ograničenje od najviše 20 godina. Jedan od primjera je upravo Coca-Cola. Preduzeće nikad nije dalo patentirati Coca-Colin recept, zbog toga je Coca-Cola najvredniji brend svijeta i dan danas.
Prijava za patent je dugotrajan proces, obično traje od dvije do četiri godine, što znači da se tržišta mogu promijeniti do trenutka kada dobijete patent. Troškovi prijavljivanja, pretrage postojećih patenata, honorari patentnih advokata i održavanje patenta su visoki, kao i naknade za održavanje patenta svake godine. Poduzimanje mjera protiv prekršioca patenta također može biti veoma skupo.
Komercijalizacija patenta
Komercijalizacija patenta je ključni cilj svakog patenta, međutim, stručnjaci za intelektualnu svojinu upozoravaju da većina patenata nikada ne doživi komercijalizaciju. Razlog tome može biti vrijeme - uspjeh patenta zagarantovan je samo ako se uspije kreirati tržišna pozicija izuma u pravo vrijeme. U današnjem visoko konkurentnom poslovnom okruženju, predugo čekanje može dovesti do toga da drugi kopiraju ili smisle sličan izum.
Drugi razlog može biti što većina inovatora želi samo dobiti patent i ne posvećuje dovoljno vremena da izum učini tržišnim proizvodom. Također, mnogi inovatori traže investitore koji bi mogli komercijalizirati njihov izum, međutim, često se dešava da investitori iskoriste inovativnost inovatora, dobiju sve informacije, a potom kreiraju novi, nešto izmijenjen izum. Ovakve investitore zovemo "odbjegli investitori".
Još jedan razlog zašto većina patenata ne doživi komercijalizaciju je što su prekomplikovani za proizvodnju. Upravo takvi patenti zapravo nikada nisu ni testirani u odgovarajućim laboratorijskim uslovima niti su izvršene adekvatne analize. Njihove analize i testiranja su skupi, što opet odbija potencijalne investitore da ulože sredstva u testiranja i analize, jer postoji mogućnost da ona budu negativna. Kako bi patent doživio komercijalizaciju, potrebno je pažljivo planiranje i razmišljanje o tržištu, investitorima i proizvodnji izuma.
Pravila ne postoje
Mnogi ljudi će vam reći da ako vaša inovacija ne doživi komercijalizaciju u prve dvije-tri godine, trebate odustati od nje. Međutim, to nije uvijek slučaj. To je dokazao i Admir Pozderović iz Goražda, koji je 2007. godine dobio zlatnu medalju u Strassburgu za patent pomičnog "ležećeg policajca". Tek nakon nešto više od deset godina njegov izum je realiziran u praksi. Iako osim medalje koja mu krasi vitrine nije imao nikakve koristi od svog izuma, Admir Pozderović je sretan da je našao stvarnu primjenu.
Patenti ne garantuju uspjeh. Uspjeh patenta definitivno ovisi o mnogim faktorima, kao što su vrijeme kreiranja, tržišna pozicija, funkcionalnost i proizvodne mogućnosti. Potrebno je posvetiti dovoljno vremena i resursa da se patent komercijalizuje kako bi se iskoristili njegovi potencijali. To je vaša odluka - da li ćete se odlučiti za patentiranje ili ćete koristiti neke alternative.
Nađa Zubčević je nagrađivana inovatorica.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.