text size
Ruska invazija na Ukrajinu je pokrenula važna pitanja o tome kako investitori percipiraju načela zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) i šta to znači u praktičnoj primjeni kada je riječ o održivom ulaganju. Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) pružile su Ukrajini milijarde eura i dolara humanitarne, financijske i vojne pomoći.
Analiza Amara Čauševića, Sasje Beslika i Sare Čaušević - bh. eksperata u polju održivih financija i javnog zdravstva s adresom u Švedskoj - navodi da financijska tržišta nisu ostala imuna na ovaj geopolitički događaj i ubrizgavanje državnih sredstava u obrambenu industriju.
"Lobistička skupina njemačke obrambene industrije (BDSV) zauzela je stav da su obrambena oružja čuvari demokracije, koristeći ukrajinski slučaj kao potporu svoje izjave", navodi se u analizi. "BDSV je tvrdio da obrambeno oružje treba biti uključeno u taksonomski registar EU zajedno s prirodnim plinom i nuklearnom energijom, koji su nedavno dodani na popis 'prihvaćenih ekološki održivih gospodarskih aktivnosti'."
Bloomberg
Autori navode da je jedna od najvećih nordijskih banaka - švedska SEB odlučila preokrenuti svoju politiku održivosti i dopustiti da dio svojih sredstava ulaže u obrambene tvrtke. Cijena dionica velikih proizvođača oružja na Zapadu doživjela je nagli porast od početka invazije na Ukrajinu.
Ulaganje s oznakom ESG trebalo bi imati širok raspon koristi koje bi jednako i istodobno mogle koristiti društvu i okolišu.
Rast dionica proizvođača oružja od početka invazije na Ukrajinu - Rheinmetall iz Njemačke, Thales iz Francuske, Northrop Grumman Corp. i Lockheed Martin Corp. iz SAD-a. (Bloomberg Chartmaker)
Tako da, cilj održivog razvoja (SDG) promiče miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj i zagovara smanjenje svih oblika nasilja i povezanih stopa smrtnosti na globalnoj razini.
"Industrija oružja sprječava zemlje i svijet u cjelini da ispune ciljeve SDG 16. Oružje je dizajnirano za uništavanje, ugrožavajući želju društava da izgrade pravičan i univerzalan pristup nepristranoj pravdi i vitalnim uslugama promicanjem nasilja."
Oružje i rat zagađuju okoliš, a sukobi stvaraju emisije stakleničkih plinova.
Ruska invazija uzrokovala je skok cijena energije, znatno povećala ulaganja u naftne i plinske projekte diljem svijeta. Osim toga, vojni arsenal (zrakoplovi, tenkovi i brodovi) koji se koristi u ratu su strojevi koji troše velike količine dizela.
ESG oružje
Kada razmišljamo o oružju, gledajući ga kroz objektiv ESG načela, postoji nekoliko jakih razloga zašto ta imovina ne zadovoljava ESG kriterije. Prvo, teško je odrediti hoće li se oružje koristiti u skladu s ESG načelima.
"Vjerojatno bi isporuka određenog oružja Ukrajini doista služila svrsi ulaganja ESG-a u zaštitu ljudskih prava, budući da je vojno nadmoćnija Rusija napala zemlju, što nije predstavljalo ozbiljnu prijetnju njezinoj sigurnosti", naveli su autori.
U usporedbi s drugim industrijama klasificiranim prema ESG-u (npr. obnovljiva energija), industrija oružja nikada nije imala problema s privlačenjem kapitala. U 2020. godini prodaja oružja i vojnih usluga 100 najvećih tvrtki u tom sektoru iznosila je ukupno 531 milijardu dolara i porasla je za 1,3 posto usred pandemije COVID-19, dodali su.
Bloomberg Mercury
Industriju oružja karakterizira praksa netransparentnosti i korupcije.
"Nedavna analiza 134 vodeće svjetske tvrtke za proizvodnju oružja pokazala je da je 100 ispitanih tvrtki pokazalo malo ili nimalo predanosti u borbi protiv korupcije", ističu autori. "Nadalje, industrija je slabo regulirana. Naprimjer, globalna trgovina bananama je strožije regulirana od globalne trgovine oružjem."
Veo tajnosti nametnut nacionalnom sigurnošću omogućio je političarima, vojnim vođama, korporativnim rukovoditeljima i sumnjivim posrednicima da provode netransparentne transakcije prepune koruptivnih radnji.
Sve veći broj znanstvene literature pokazuje da uporaba oružja ima snažan negativan utjecaj na okoliš. Različite kemijske tvari koje su dio samog oružja, poput osiromašenog urana u bombama, ili tvari koje se koriste za proizvodnju opreme mogu desetkovati ekosustave i ispuštati otrovne tvari u tlo, zrak i vodu te tako dugoročno ugrožavati ljude, životinje i biljke.
"Globalna obrambena industrija trenutačno doprinosi dva posto globalnoj emisiji ugljičnog dioksida, ali ako se njezin rast nastavi u skladu s trenutnim projekcijama, taj bi udio mogao narasti na 25 posto do 2050.", navodi se u analizi.
Bloomberg
A kada je riječ o načelima SDG-a i ESG-a, oružje ne jamči društvenu uključenost, zaštitu zdravlja i dobrobiti kroz zdravstvenu skrb, pristup osnovnim uslugama i minimalni prihod. Oružje umjesto toga nanosi štetu cjelokupnom fizičkom i mentalnom zdravlju.
"Oružje uništava rodnu ravnopravnost, jedan od vodećih društvenih stupova ESG načela", dodali su.
Sukobi nepovoljno utječu na socioekonomsko osnaživanje žena i djevojaka koje žive u ratom razorenim i inače nasilnim zonama. Sukobi nagrizaju društvenu koheziju.
"Neoliberalni pristup koji dopušta da oružje postane pozitivna investicija umjesto toga stavlja profit ispred ljudi i povećava društvene nejednakosti", napisano je u analizi.
Sustavni problemi ESG-a
Ideja označavanja obrambenog oružja kao investicije koju odobrava ESG ukazuje na sustavni problem s kojim se ESG polje suočava. To je zato što neki ESG podaci ponekad mogu biti skloni netočnostima.
U prvom mjesecu nakon početka rata u Ukrajini obveznički fond BlackRock za tržišta u razvoju, vrijedan 2,1 milijardu dolara, koji prati JPMorgan ESG indeks, smanjio se za 4,74 posto, rekli su autori.
"ESG fond je imao lošije rezultate jer je imao relativno velika izdvajanja za ruske državne obveznice, koje su snažno poduprte činjenicom da je zemlja jedan od glavnih svjetskih proizvođača fosilnih goriva."
Autori kažu kako to nije iznenađujuće jer je područje ESG-a još uvijek u ranoj fazi razvoja, a definicija održivosti je promjenjiva u svim zemljopisnim područjima i kulturama. Međutim, to ponekad može predstavljati rizik zbog potencijala "zelenog pranja" proizvoda, poput obrambenog oružja.
.webp){kind=icon}
