Najsmrtonosnije oružje ikad proizvedeno postaje sve češći dio europske ESG industrije vrijedne gotovo devet bilijuna dolara, dok se oznaka koja se desetljećima vezala uz etičko ulaganje sve više rasteže kako bi se uklopila u aktualni geopolitički trenutak.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, broj ESG dioničkih fondova izloženih industriji nuklearnog naoružanja skočio je za više od 50 posto, na preko 2000. Iako ti udjeli čine tek mali dio šireg obrambenog sektora, promjena znači da otprilike polovica ESG-registriranih dioničkih fondova u Europi danas ulaže barem dio kapitala u kompanije koje proizvode, opskrbljuju ili transportiraju nuklearno oružje, prema podacima koje je prikupio Bloomberg.
Razvoj događaja najjasnije pokazuje koliko se ESG ulaganje promijenilo od kada je pojam prije više od dva desetljeća prvi put skovan uz potporu Ujedinjenih naroda. A kako napetosti Europe i Rusije rastu, ideja o tome što ESG može značiti proširila se gotovo preko noći - od vjetroelektrana do oružja za masovno uništenje.
Bloomberg
Za neke je ovo trenutak potpune perverzije ESG-a. Održivo ulaganje trebalo bi značiti ulaganje koje ne nanosi štetu, podsjeća Sasja Beslik, direktor strategije ulaganja u tvrtki SDG Impact Japan, osnovanoj u zemlji koja je prva osjetila razornu snagu nuklearnog napada prije 80 godina.
"Znate i sami, krajnja upotreba nuklearnog oružja nanijet će ogromnu štetu", kaže Beslik.
Drugi pak smatraju da se ESG novac treba usmjeravati u obranu gospodarske i društvene stabilnosti. Matt Christensen, globalni voditelj održivog i impact ulaganja u Allianz Global Investors, kaže da je upravo zato upravitelj imovine od 650 milijardi dolara ove godine odlučio uvrstiti proizvođače nuklearnog oružja u fondove registrirane kao one koji "promiču" ESG.
Dok rat bukti na europskom pragu, lideri Starog kontinenta jasno su poručili da se ESG dileme ne smiju ispriječiti na putu preusmjeravanja privatnog kapitala u vojni sustav odvraćanja dovoljno snažan da se odupre Rusiji. Taj koncept sažeo je izvršni direktor burzovnog operatera Euronext NV.
"U novom ESG-u govorimo o doprinosu društvu kroz jačanje energetske autonomije i obrane Europe: energija, sigurnost i geostrategija", kaže direktor Euronexta Stephane Boujnah. "U posljednjim mjesecima svjedočili smo snažnoj kolektivnoj preferenciji koja dolazi iz civilnog društva, od investitora i naših zaposlenika. Postoji želja građana da na svoj način služe svojoj zemlji".
Iz Euronexta poručuju da nemaju posebnu "doktrinu" kada je riječ o nuklearnom oružju, osim pridržavanja europskih tržišnih regulativa.
Radovi na popravku termoelektrane oštećene u ruskim raketnim napadima na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini | Bloomberg
Nema puno dvojbi da institucionalni ulagači u Europi mijenjaju svoj stav prema proizvođačima oružja, primjećuje Benjamin Braun, docent političke ekonomije na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti. U prošlosti se to "jednoglasno smatralo nečim lošim", kaže on, ali "nakon ruske invazije na Ukrajinu i prijetnje europskom kontinentu, ponovno naoružavanje doživljava se kao nužnost", a to se odražava i u investicijskoj industriji.
Prema Bloombergovim podacima, dionički fondovi registrirani kao oni koji "promiču" ESG drže oko 20 milijardi dolara u kompanijama koje sudjeluju u proizvodnji, distribuciji ili transportu nuklearnog oružja. To je tek 1,2 posto ukupne tržišne vrijednosti kompanija uključenih u analizu.
No kako Europa čini oko 80 posto globalne ESG imovine, promjena pristupa u regiji imat će velike posljedice na način raspodjele kapitala u budućnosti. Štoviše, taj zaokret događa se u trenutku kada pojedine politike američkog predsjednika Donalda Trumpa potiču preusmjeravanje investicijskih tokova iz SAD-a prema Europi, gdje je ESG uvelike preoblikovao cijelo tržište fondova.
Paul Clements-Hunt, bivši dužnosnik UN-a koji je predvodio tim zaslužan za uvođenje pojma "ESG" još 2004. godine, smatra da se ta oznaka i dalje često pogrešno tumači - čak i među profesionalcima u industriji fondova.
"ESG se odnosi na materijalnost i fiducijarnu dužnost", kaže Clements-Hunt. Taj je aspekt "izgubljen u posljednjih 20 godina, jer su ljudi ESG počeli poistovjećivati s moralnim, društvenim i etičkim pitanjima". ESG, ističe, "nije etika, nije moral, nije riječ o društveno odgovornom ulaganju".
Drugim riječima, dodaje Clements-Hunt, ESG "doista dopušta" ulaganja u obrambenu industriju, pa čak i u nuklearno oružje.
Paul Clements-Hunt, bivši dužnosnik UN-a koji je predvodio tim zaslužan za uvođenje pojma "ESG" | Bloomberg
To je dobra vijest za ESG investitore kojima je cilj povećati prinose. S&P indeks koji prati zrakoplovnu i obrambenu industriju, uključujući kompanije koje ostvaruju prihode od nuklearnog oružja, ove je godine skočio oko 40 posto - gotovo dvostruko više od prinosa S&P indeksa posvećenog dionicama obnovljive energije. (S&P 500 u istom je razdoblju porastao manje od 10 posto.)
Dotok ESG novca u neke od najrazornijih dijelova industrije oružja poklapa se s rastućim dokazima onoga što Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) naziva mogućim početkom "nove nuklearne utrke u naoružanju". Prema sadašnjim brojkama, uskoro bi tempo razgradnje povučenih nuklearnih bojevih glava mogao biti nadmašen rastom globalnih zaliha novih.
Među kompanijama koje se pojavljuju u ESG fondovima koje je analizirao Bloomberg nalaze se BAE Systems Plc, Airbus SE, Babcock International Group Plc, Safran SA, Thales SA i Leonardo SpA. Od tih tvrtki, BAE, Airbus i Safran uvršteni su na listu isključenja norveškog državnog fonda, najvećeg na svijetu. Odluka se temelji na procjeni da bi "normalna upotreba" nuklearne opreme koju te kompanije proizvode "mogla kršiti temeljna humanitarna načela", navodi fond vrijedan 1,9 bilijuna dolara.
Bloomberg
Ipak, Norveška konzervativna stranka među je onima koji sugeriraju da je vrijeme da se lista preispita, s obzirom na vojne prijetnje s kojima se Europa danas suočava.
Prema analizi Bloomberg Intelligencea, industrija nuklearnog oružja sve se više probija i u ESG fondove na globalnoj razini. Iako to može povećati prinose, istodobno prijeti da investitore izloži "potencijalnom reputacijskom riziku", upozorava Shaheen Contractor, viša ESG analitičarka Bloomberg Intelligencea iz New Yorka.
BI je analizirao više od 1.500 fondova s ESG ili ekvivalentnim oznakama, koji zajedno upravljaju s više od 1,5 bilijuna dolara imovine, i utvrdio da devet posto njih u portfelju ima barem jednu od 14 kompanija koje je norveški državni fond isključio zbog njihove uključenosti u industriju nuklearnog naoružanja.
Organizacija PAX, dio globalne mreže koja podržava Međunarodnu kampanju za ukidanje nuklearnog oružja, dobitnicu Nobelove nagrade za mir, upozorava da ulagači koji podupiru kompanije poput Airbusa, Babcocka, BAE-a, Safrana, Thalesa i Leonarda sebe izlažu "ozbiljnim rizicima kršenja ljudskih prava".
"PAX se načelno ne protivi ulaganju u obrambenu industriju", kaže Alejandra Muñoz Valdez, viša projektna službenica za humanitarno razoružanje u toj organizaciji. "Međutim, smatramo da bi financijske institucije trebale imati jasne kriterije kako bi izbjegle ulaganja u kompanije koje sudjeluju u razvoju i održavanju oružja koje, zbog svojih inherentnih karakteristika, uzrokuje neselektivnu patnju te dugotrajne ekološke i društvene štete".
Brodogradilišni kompleks BAE Systemsa u Barrow-in-Furnessu u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedno od rijetkih mjesta na svijetu sposobnih za gradnju nuklearnih podmornica | Bloomberg
Glasnogovornik Airbusa rekao je da se aktivnosti tvrtke provode u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja te da je kompanija predana etičnom poslovanju. Glasnogovornik Babcocka izjavio je da je riječ o "ponosnom partneru" britanskih i savezničkih oružanih snaga u očuvanju nacionalne i međunarodne sigurnosti.
Predstavnik Leonarda naglasio je da je tvrtka oduvijek djelovala u potpunom skladu s nacionalnim i međunarodnim propisima o izvozu vojne opreme. Glasnogovornik BAE-a rekao je da je cilj kompanije zaštititi ljude koji osiguravaju sigurnost i obranu Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i njihovih saveznika. Tvrtka, dodao je, posluje pod strogom regulativom i pridržava se svih relevantnih izvoznih kontrola.
Safran i Thales odbili su komentirati. Prema javno dostupnim dokumentima, Safran sudjeluje u zajedničkom pothvatu s Airbusom u potpori francuskom programu nuklearnog odvraćanja. Na svojim stranicama Thales navodi da ne dizajnira, ne proizvodi niti prodaje nuklearno oružje koje nije obuhvaćeno Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja iz 1968. godine, ali sudjeluje u programima nuklearnog odvraćanja opremajući podmornice sposobne za lansiranje nuklearnih bojevih glava.
Sve države članice EU-a potpisnice su Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji zabranjuje izvoz u zemlje koje nisu bile uključene kada je ugovor potpisan 1968. godine. No, europsko pravilo o održivom financiranju, poznato kao Uredba o objavi informacija vezanih uz održivo financiranje (SFDR), nuklearno oružje ne navodi na popisu "kontroverznog oružja", potvrdio je glasnogovornik Europske komisije. Umjesto toga, banke i upravitelji imovinom moraju objasniti na koji način njihova ulaganja ispunjavaju kriterije održivosti.
Takva situacija zbunjuje male ulagače. Organizacija Better Finance, čije članice predstavljaju četiri milijuna investitora diljem Europe, traži veću jasnoću. Mariyan Nikolov, službenik za politike u Better Financeu, kaže da se prema sadašnjim pravilima, primjerice, čini da proizvođači nuklearnog oružja čak nisu isključeni s popisa ekološki održivih gospodarskih aktivnosti EU-a.
Dodatni kapital koji odlazi u obranu nosi i velike klimatske posljedice, upozorava specijalist za obračun ugljika Greenly. Procjenjuju da je ugljični otisak NATO-ove vojne potrošnje za 2024. iznosio oko 256 milijuna tona, što je otprilike pet puta više od godišnjih emisija Grčke. Kako zemlje članice NATO-a sada planiraju više nego udvostručiti ulaganja u obranu, taj će otisak neminovno rasti.
Upravitelji imovinom koji u svoje portfelje uključuju proizvođače nuklearnog oružja tvrde da im cilj nije izravno ulaganje u oružje za masovno uništenje. Umjesto toga, smatraju da današnja geopolitička situacija više ne dopušta apsolutne zabrane ulaganja u proizvođače oružja. Budući da mnoge obrambene kompanije dio prihoda ostvaruju i od nuklearnog sektora, blaže politike isključivanja znače da će ESG fondovi neminovno biti izloženi i proizvođačima nuklearnog naoružanja.
"Ne radimo to kako bismo ulagali u nuklearno oružje", kaže Jens Munch Holst, izvršni direktor AkademikerPensiona, danskog upravitelja održivih mirovinskih fondova. "Ali s druge strane, ne želimo da nas mali udio prihoda povezan s nuklearnim aktivnostima spriječi u pružanju kapitalne podrške za jačanje europske obrane".
Promjena znači da je AkademikerPension, koji upravlja s oko 25 milijardi dolara imovine, ukinuo isključenja za kompanije poput Babcocka, Airbusa, Safrana, Thalesa i Leonarda.
Proizvođači oružja izlažu svoje proizvode na Pariškom aeromitingu u lipnju | Bloomberg
Benoit Sorel, globalni voditelj ETF-ova i indeksnih fondova u Amundi SA, upravo je nadgledao lansiranje prvog obrambenog ETF-a u povijesti tog upravitelja imovinom vrijednog 2,7 bilijuna dolara. Iako se ETF ne oglašava kao ESG, Amundi se i dalje predstavlja kao "pionir odgovornog ulaganja" s ciljem integriranja ESG-a u svoje investicijske strategije.
Sorel kaže da je razlog za Amundijev zaokret prema industriji oružja, uključujući proizvođače nuklearnog naoružanja, "nažalost prilično jednostavan". Radi se, objašnjava, o "očitoj geopolitičkoj situaciji i rastućim ratnim napetostima diljem svijeta". Uz to dolazi i "proces deglobalizacije te geopolitička percepcija da je europska autonomija ključna, što iskreno uopće nije bila tema prije godinu dana".
U mnogim slučajevima proizvođači nuklearnog oružja ulaze u ESG fondove preko indeksa, čime se zatim automatski uključuju u pasivne strategije ulaganja.
Braun s Londonske škole ekonomije kaže da takva izloženost kroz indeksne fondove upraviteljima imovinom daje "uvjerljivo opravdanje". No to je, dodaje, "osobina, a ne greška" tog modela. Londonska neprofitna organizacija ShareAction upozorava, pak, da je svaka tvrdnja kako takvi udjeli ne predstavljaju svjestan izbor neiskrena.
Kupola atomske bombe u Memorijalnom parku mira u Hirošimi | Bloomberg
Upravitelji imovinom itekako mogu proširiti restrikcije na određene klase imovine ako to žele, kaže Abhijay Sood, viši menadžer istraživanja u ShareActionu. "Odgovorni privatni ulagači bi barem trebali strogo izbjegavati kontroverzno oružje poput nuklearnog", ističe on. "A kako pokazuje postojeća tržišna praksa, to je potpuno izvedivo i kod pasivnih fondova".
Beslik, stručnjak za održivost sa sjedištem u Japanu, poručuje svima koji se pitaju mogu li ESG i nuklearno oružje ići zajedno da posjete Hirošimu, grad koji je 6. kolovoza 1945. postao prva meta nuklearnog napada, u kojem je poginulo oko 140.000 ljudi. Druga atomska bomba bačena na Nagasaki usmrtila je najmanje 70.000 ljudi.
"Otiđite u Hirošimu i posjetite tamošnji muzej", kaže Beslik. "Zatim sjednite i razmislite kako takvo oružje može pridonijeti sigurnoj i održivoj budućnosti".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...