Ekonomski analitičar Draško Aćimović kazao je za Bloomberg Adriju da je protivljenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke uvođenju diferencirane stope PDV-a i ukidanju akciza sasvim očekivano.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda su još u julu upozorili da su protiv uvođenja diferencirane stope PDV-a, jer indirektni porezi predstavljaju najvažniji izvor prihoda za entitetske vlade.
Pročitaj više: MMF protiv diferencirane stope PDV-a, podržao ukidanje akciza
MMF ne podržava smanjenje poreskih opterećenja
"Misija se posebno usprotivila predloženom uvođenju diferencirane stope PDV-a, koje bi iziskivalo visoke troškove primjene i imalo bi za rezultat veću poreznu evaziju", navodi se u izvještaju MMF-a te su dodali da bi ovakve mjere mogle trajno oslabiti porezni sistem i dovesti do neodrživih povećanja u potrošnji vlade.
Istakli su da automatske stabilizatore treba pustiti da slobodno djeluju, osim u slučaju da se pojavi prijetnja ograničenja u finansiranju.
"Privremeno ukidanje akciza na gorivo, iako sa sobom nosi rizike, moglo bi se razmotriti kao privremena mjera s obzirom na nedostatak adekvatnih programa socijalne pomoći usmjerenih na ublažavanje utjecaja viših cijena hrane i goriva na najugroženije", dodali su.
Ovaj stav je potvrđen i prošle sedmice na sastanku predstavnika MMF-a sa članovima Fiskalnog vijeća BiH, na kojem su ukazali na to da nisu za smanjenje poreskih opterećenja, ali su spremni da podrže vlasti u provođenju ciljanih socijalnih mjera podrške pojedinim kategorijama stanovništva.
"Zajednička izjava MMF-a i Svjetske banke da je mjera promjene stopa PDV-a i ukidanja akciza na gorivo loša i nisu za to da se uvodi u BiH je očekivana i potkrijepljena analizama njemačkih vodećih ekonomista koji su nakon što su ih ukinuli, ponovo vratili akcize i rekli da je ta mjera prije svega dovela do povećane potrošnje nafte i naftnih derivata, što je u suprotnosti sa ciljevima", kaže Aćimović.
Ističe da su više od toga profitirali oni koji su imali više automobila i automobile s većom potrošnjom, dok su oni bez automobila bili ostećeni ovom mjerom jer novac nije dolazio u budžet i što je i najlošije, ta mjera nije izazvala smanjenje cijena hrane i dr.
"Za BiH, nažalost, samo profesorica Svetlana Cenić i ja smo od početka govorili da je mjeru smanjenja PDV-a za neke artikle, a paralelno povećanje za druge, nerealno i nemoguće tehnički ostvariti u kratkom periodu, dok bi ujedno izazvala enormne kriminalne radnje i manipulacije. Ujedno se i krediti vraćaju iz prihoda Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji se najviše pune baš od PDV-a", kazao je on.
Za akcize se znalo također unaprijed da je to promašaj, jer stvara tzv. "uranilovku", koja nije mjera za zemlju koja je zvanično druga najsiromašnija u Evropi, smatra on.
"Već šest mjeseci gotovo svakodnevno u medijima predlažem da se višak PDV-a i akciza, koji je skoro dvije milijarde maraka, usmjeri na oslobađanje komunalnih usluga za penzionere i sve druge koji imaju primanja ispod 650 KM, što je nivo poređenja po potrošačkoj korpi. Također da se gorivo subvencionira transportnim preduzećima, domaćim proizvođačima, poljoprivrednicima i da im se kroz supsidije omogući da imaju niže cijene proizvoda za koje bi država garantovala otkup, restrukturiranje dugova i dr. To je na tragu nekih od mjera koje MMF predlaže i načina na koji se vrlo jednostavno i brzo može pomoći stanovništvu, ali ciljano, a ne jednako svima", izjavio je.
Uvođenje diferencirane stope PDV-a i ukidanje akciza na gorivo spominje se još od marta kao mjera koja bi pomogla građanima da se nose s visokim cijenama. Trenutno su dva zakona kojima bi se uvele ove mjere u parlamentarnoj proceduri te je poterbno usvajanje u oba doma Parlamenta BiH. Od samog početka UIO BiH je protiv uvođenja diferencirane stope PDV-a navodeći da je ovakav sistem nemoguće početi primjenjivati u kratkom roku.
Pročitaj više: Usaglašena diferencirana stopa PDV-a, primjena u praksi upitna
Usaglašeno ukidanje akciza: Izborna kampanja može biti saveznik građana
Direktor UIO BiH Miro Džakula je ranije u intervjuu za Bloomberg Adriju kazao da je neodgovorno predlagati zakonska rješenja koja se ne mogu implementirati, neodgovorno je to raditi bez analize posljedica koje će ta zakonska rješenja donijeti, da li će to biti benefiti, da li će biti manji prohodi u budžetima.
"Jedno je socijalna politika, jedno je porezna. Socijalna pitanja se ne mogu rješavati preko porezne politike. BiH treba mnogo ozbiljniji pristup", kazao je Džakula.
Aćimović kaže kako smo, nažalost, s jedne strane imali vlast koja je bila potpuno nezainteresovana da viškom novca koji se pojavio u poreskoj upravi, a izazvan je poskupljenjima, pomogne građanima, već sada koristi jednokratne "izborne uplate", koje su nedvosmisleno usmjerene u cilju kampanje.
"S druge strane smo imali populizam nekoliko opozicionara i ekonomista bez iskustva u projektnom i kriznom menadžmentu, koji su svojim insistiranjem na mjerama doveli do jačanja svoje 'izborne popularnosti' jer je najlakše obećavati nešto umjesto da svojim djelovanjem i organizovanim akcijama natjeraju vlast da minimalno te dvije milijarde usmjeri građanima", zaključio je Aćimović.