Godišnji sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke započeo je u ponedjeljak u Marakešu u Maroku brojnim temama među kojima će se pokušati naglasiti i uloga drugog po veličini kontinenta u svjetskoj ekonomiji. Godišnji sastanak ovih dviju međunarodnih financijskih organizacija posljednji put je na afričkom tlu bio još 1973. u Nairobiju.
Sastanak se u Marakešu inicijalno trebao održati 2021. godine, no dva puta je odgađan zbog pandemije kovida. Njegovo održavanje pod upitnik je došlo i ove godine nakon što je prije mjesec dana snažan potres pogodio regiju u blizini Marakeša. U potresu je smrtno stradalo oko tri tisuće ljudi, a još nekoliko tisuća je ozlijeđeno. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 12 milijardi dolara.
Među brojnim temama na sastanku očekuju se i diskusije o tome kako promovirati ekonomsku održivost usprkos prirodnim nepogodama. "Nema drugog područja u kojem je potreba za međunarodnom suradnjom očitija nego što je to pri odgovoru na egzistencijalnu prijetnju klimatskih promjena. Svijet ima dužnost pomoći ranjivim državama koje se bore s problemima koje nisu prouzročile", poručila je prije nekoliko dana izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.
MMF i Svjetska banka često odobravaju milijarde i milijarde dolara u kreditima i drugim vrstama pomoći kako bi se potaknula najslabija gospodarstva i pomoglo državama koje se bore s deficitima na putu prema reformama koje bi trebale jamčiti stabilnost i rast. No obje institucije meta su kritika jer upravo one kojima je pomoć najpotrebnija ne uključuju u svoje upravljačke organe kao ni u donošenje bitnih odluka.
Egzogeni šokovi koji su posljednjih godina pogodili afričke i arapske zemlje, poput pandemije te rasta cijena hrane i energije izazvanog ratom u Ukrajini, posebno su izraženi u Africi gdje države često samo na otplatu dugova troše više nego na zdravstvo i školstvo. Kritičari poručuju da uvjeti mnogih zajmova prisiljavaju afričke države na odabir između vraćanja dugova ili financiranja nužnih socijalnih programa.