Električna vozila (EV) postaju sve prisutnija diljem Europe, a troškovi punjenja sve su važnija tema za vozače. Cijene na javnim punionicama mogu se drastično razlikovati, pa su tako na Islandu među najnižima u Europi, dok su u Norveškoj višestruko skuplje. No zanimljive razlike primjećuju se i bliže nama. U Hrvatskoj su troškovi punjenja umjereni i usporedivi s europskim prosjekom, dok u Sloveniji vozači plaćaju među najvišim cijenama na kontinentu.
Podaci korišteni u ovom istraživanju dolaze iz Europskog opservatorija za alternativna goriva (EAFO), koji prati i analizira tržište elektromobilnosti.
Kako bi se osigurala usporedivost podataka, istraživanje je standardizirano na osnovi tipičnog DC brzog punjenja za Teslu Model 3, drugo najpopularnije električno vozilo u Europi nakon Modela Y. Simulirano punjenje trajalo je 25 minuta, što je dovoljno za punjenje baterije od 10 do 80 posto, a cijene su prikupljene izravno od operatora punionica.
Čitaj više
Nova vrsta električnih vozila obećava 1120 kilometara po punjenju (samo dodajte gorivo)
EV-ovi produljenog dosega postali su najbrže rastući pogonski sustav za automobile.
16.10.2024
Vozila na vodik: Tehnologija koja obećava, ali bez infrastrukture ostaje na čekanju
Tehnologija na vodik pruža rješenje bez emisija, ali prodaja je minimalna.
24.10.2024
Prpić: Elektrifikacija autoindustrije je moguća, a hibridi su skupa izmišljotina
Vlade trebaju pametnije usmjeravati poticaje.
07.10.2024
Hibridi su sve češći izbor kupaca, dok prodaja EV stagnira
Volkswagen AG je prodao najviše vozila na tržištu EU u julu.
04.09.2024
Island – raj za vozače električnih vozila
Kada pomislimo na Island, možda prvo zamišljamo predivne krajolike, gejzire i vulkane. No za vozače električnih vozila, Island nudi još jedan razlog za divljenje – najniže cijene punjenja u cijeloj Europi.
Primjerice, punjenje Tesle Modela 3 na Islandu stoji 2,89 eura na 100 kilometara. To znači da ćete u ovoj maloj otočnoj zemlji za struju platiti manje nego što biste tamo platili šalicu kave.
Ta povoljna cijena rezultat je obilja obnovljivih izvora energije, osobito geotermalnih i hidroelektrana. Zahvaljujući tome, Island nije samo primjer ekološke održivosti, već i financijske isplativosti vožnje EV-ova.
Portugal slijedi Island s cijenom od 3,18 eura na 100 kilometara, dok je Finska treća na popisu s troškom od 4,63 eura, što je također među najnižim troškovima punjenja u Europi.
Visoki troškovi punjenja
S druge strane, Norveška i Slovenija ističu se kao najskuplje zemlje za punjenje EV-ova. U Norveškoj, koja ima jedan od najvećih udjela električnih automobila u Europi, cijena punjenja na 100 kilometara doseže čak 18,93 eura, što je gotovo šest puta više nego na Islandu.
Slovenija je odmah iza Norveške s cijenom od 17,02 eura, međutim kolege iz Slovenije navode kako su cijene znatno niže.
Troškovi u Estoniji također su visoki, dosežući 9,99 eura na 100 kilometara, čime je ta zemlja među najskupljima u regiji. Razlike u cijenama rezultat su visokih poreza i troškova mreže, kao i ograničene dostupnosti jeftinijih obnovljivih izvora energije u nekim regijama.
Zlatna sredina
Za vozače u Hrvatskoj situacija je nešto povoljnija. Cijena punjenja električnog vozila iznosi 8,89 eura na 100 kilometara, što stavlja Hrvatsku u zlatnu sredinu kada je riječ o europskim standardima. Ova cijena je usporediva s troškovima u Njemačkoj (8,93 eura) i Danskoj (8,81 eura), a daleko niža nego u susjednoj Sloveniji. Iako Hrvatska možda nije poznata po masovnoj upotrebi EV-ova, mreža javnih punionica raste, a očekuje se daljnji pad cijena s povećanjem broja korisnika i investicija u infrastrukturu.
Danska se, unatoč svojoj obnovljivoj energiji, i dalje nalazi među zemljama s umjerenim troškovima punjenja, dok Njemačka također dijeli sličan rang zbog svoje široke EV infrastrukture i visokih mrežnih naknada.
Premda još ne znamo točan broj u 2024. godini, tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je prodano rekordnih 1618 novih električnih vozila, a ukupno ih je registrirano više od 6417, uključujući uvezena vozila. Uz rast domaće upotrebe, udruga Strujni krug procjenjuje da kroz Hrvatsku godišnje prođe oko 70 tisuća turista s električnim automobilima. Sve više hotela, restorana i turističkih objekata prepoznaje tu potrebu te danas nude punionice.
U skladu s raznolikim cijenama diljem Europe, južna Europa, uključujući zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske, pokazuje značajne varijacije u troškovima punjenja. Na primjer, u Španjolskoj možete napuniti svoj automobil za 7,11 eura, dok u Italiji ta cijena skače na 9,12 eura. Grčka i Malta su u istoj kategoriji s troškom od 9,83 eura, što ih svrstava u nešto skuplje zemlje za punjenje električnih vozila u regiji.
Što stoji iza razlike u cijenama?
Stručnjaci ukazuju na nekoliko faktora – izvore energije, porezne politike, troškove mreže i uvoz goriva. Zemlje poput Islanda i Portugala, koje se oslanjaju na obnovljive izvore, mogu ponuditi niže cijene zbog manje ovisnosti o fosilnim gorivima.
S druge strane, zemlje poput Norveške, Njemačke i Slovenije, unatoč visokom standardu i razvijenoj infrastrukturi, imaju veće troškove zbog poreza i mrežnih naknada.
Ključna uloga infrastrukture u razvoju e-mobilnosti
Nizozemska prednjači u Europi s više od 154 tisuće javnih punionica, dok Njemačka i Francuska prate s po više od 125 tisuća lokacija. Hrvatska, iako nije ni blizu tih razmjera, bilježi ubrzani rast mreže punionica. Zbog sve većeg broja električnih vozila i turističkog prometa, posebice tijekom ljetnih mjeseci, razvoj infrastrukture postaje prioritet. Broj javnih punionica raste u sklopu hotelskih kompleksa, benzinskih postaja i trgovačkih centara, što ne samo da olakšava putovanje domaćim vozačima, već zadovoljava i potrebe stranih posjetitelja.
Europa danas broji više od četiri milijuna električnih vozila, a taj se broj svakodnevno povećava. Očekuje se da će daljnje ulaganje u infrastrukturu s padom troškova energije i napretkom tehnologije stabilizirati cijene punjenja u budućnosti. Time bi vožnja električnih vozila postala još pristupačnija, praktičnija i privlačnija za širu populaciju, dodatno potičući tranziciju prema održivoj mobilnosti.