.webp){kind=icon}
Cestovni promet odgovoran je za gotovo 15 posto emisija stakleničkih plinova, pa je jasno da tranzicija prema održivijim oblicima mobilnosti igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Električna vozila (EV) godinama su se smatrala rješenjem tog problema, a brojne su vlade diljem svijeta pružale izdašne subvencije kako bi potaknule vozače na prelazak na EV-ove. No unatoč velikom početnom zamahu, tranzicija je naišla na prepreke.
Stagnacija na zapadnim tržištima
Iako Kina i dalje bilježi solidan rast, potražnja u Europi i Sjevernoj Americi počela je slabiti. Prema podacima Bloomberga, prodaja potpuno električnih vozila i plug-in hibrida, koji mogu koristiti i benzin ili dizel, više se nego udvostručila 2021. godine i narasla za 62 posto u 2022. godini. Međutim, prošle godine rast je usporio na 31 posto. Kina je bila glavni pokretač, s udjelom od 59 posto globalne prodaje, ne računajući komercijalna vozila.
U Europi i SAD-u prijelaz na električna vozila usporen je jer su automobili s unutarnjim izgaranjem ponovno počeli uzimati veći dio ukupne prodaje. Udio baterijskih automobila u Europi smanjio se na 14 posto u kolovozu, dok je godinu ranije bio nešto iznad 15 posto. U Njemačkoj, najvećem europskom tržištu, prodaja električnih vozila pala je za čak 69 posto. Prema istraživačkoj tvrtki JD Power, očekuje se da će modeli s baterijama činiti samo devet posto prodaje u SAD-u ove godine, što je smanjenje u odnosu na raniju procjenu od 12,4 posto.
Pad prodaje električnih vozila u Europi vuče tržište | Bloomberg
Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug koja okuplja vlasnike i simpatizere električnih automobila, smatra da problem električnih vozila nije u tehnologiji, koja je već dovoljno napredovala, već u njihovim visokim cijenama koje odbijaju kupce.
"Ne bih se složio da je potražnja niska. Niska je samo za skupljim automobilima. Vidimo na primjeru Kine da su električna vozila poželjnija od onih s unutarnjim izgaranjem kada im je cijena jednaka ili niža. Problemi s visokim cijenama proizvodnje kod EU-ovih proizvođača rezultat su godina učmalosti i stavljanja problema pod tepih. Godinama su svi govorili: 'Nijemci kada požele, sustići će Teslu.' Došli su ti dani kada je želja tu, ali rezultati izostaju", smatra Prpić.
"Broj električnih vozila svake godine raste daleko brže od vozila s unutarnjim izgaranjem. No veći problem je što i dalje kupujemo benzinska i dizelska vozila i gomilamo ih po dvorištima. Za desetak godina nećemo imati što s njima, osim ih poslati na otpad", upozorava Prpić.
Utjecaj cijena i infrastrukture
Glavni razlog za usporavanje prodaje u dijelovima Europe i SAD-u ukidanje je subvencija, što je električna vozila učinilo skupljima od klasičnih vozila na fosilna goriva. Prosječno, električna vozila su 30 posto skuplja u Europi, a 27 posto skuplja u SAD-u. Osim toga, problem nedostatka infrastrukture za punjenje posebno je izražen u SAD-u, gdje su punionice koncentrirane u urbanim središtima, dok ruralna područja zaostaju, piše Bloomberg.
Prpić naglašava da vlade trebaju pametnije usmjeravati poticaje, prvenstveno prema sektorima gdje će električna vozila imati najveći utjecaj.
"Najbolja mjera bila bi poticaji za taksiste i komercijalna vozila koja svakodnevno prelaze više kilometara od prosječnih vozila. Potrebno je stvoriti prilike tamo gdje kapital vidi korist", kaže Prpić.
Osim toga, naglašava važnost kontinuiranih poticaja, a ne povremenih subvencija koje mogu stvarati nesigurnost na tržištu.
"Druga najbolja mjera bila bi uvođenje poticaja koji traju tijekom cijele godine, bez prekida. Treća mjera trebala bi biti usmjerena na poticanje kupnje teretnih električnih vozila", dodaje Prpić.
Električna vozila su 30 posto skuplja u Europi, a 27 posto skuplja u SAD-u | Bloomberg
Prpić vjeruje da će ciljano usmjeravanje poticaja prema sektorima poput taksista i komercijalnih prijevoznika stvoriti pozitivan lančani efekt.
"Kad kapital vidi korist, promjene će se brzo dogoditi. Nakon toga će se navike mijenjati, a iskustvo udobne vožnje električnim vozilom proširit će se među potrošačima. Manje će biti straha i neodlučnosti oko prelaska na električna vozila", smatra poduzetnik.
Kineska konkurencija i EU-ovi izazovi
Kina je uspjela stvoriti konkurentsku prednost u tehnologiji baterija i električnih vozila. Kineske baterije sada su 20 posto jeftinije od europskih, što daje prednost kineskim proizvođačima na globalnom tržištu. EU se suočava s pritiskom da zaštiti domaću automobilsku industriju od ulaska jeftinijih kineskih vozila, što dodatno komplicira tranziciju.
"Europska unija, nastojeći zaštititi svoju automobilsku industriju zbog pogrešnih odluka njenih uprava, poduzima mjere kako bi spriječila ulazak kineskih vozila na europsko tržište. Time zapravo šteti građanima jer, kako je korisno da ja kao građanin platim 40 tisuća eura za europski automobil, ako istu uslugu prijevoza mogu dobiti za 10 tisuća eura od kineskog proizvođača? Gdje je tu korist za EU?", pita se Prpić.
Također, kineski proizvođači već predstavljaju novu generaciju baterija koje se oslanjaju na natrij, koji je dostupniji od litija koji se trenutno koristi u baterijama za električna vozila, te je manje sklon zapaljenju.
Kineske baterije sada su 20 posto jeftinije od europskih | Bloomberg
Podsjećamo, države članice Europske unije danas bi trebale odlučiti o trajanju carina na kineska električna vozila, nakon što je Europska komisija prošlog tjedna odgodila najavljeno glasovanje o njihovom uvođenju. Dan D za carine, osim što će odrediti daljnji opstanak europske automobilske industrije, koja čini oko sedam posto BDP-a EU-a, definira i buduće trgovinske i geopolitičke odnose između Unije i Kine.
Posljedice za industriju i radnike
Tranzicija prema električnim vozilima donosi velike promjene u automobilskoj industriji, ali i na tržištu rada. Tradicionalni proizvođači suočeni su s visokim troškovima prilagodbe na nove tehnologije, a usporavanje potražnje moglo bi rezultirati gubicima radnih mjesta. No Prpić smatra da je to neizbježan proces prilagodbe.
"Ono što nas mora mučiti je zagađen zrak u našim gradovima i to što zbog zagađenja živimo kraće 12 do 18 mjeseci. To što će neki radnik dobiti otkaz jer radi na podešavanju Bosch pumpe u nekim njemačkom gradu, to ne treba biti naš problem. Kao što možemo vidjeti oko sebe, u razvijenim državama je uvijek manjak radne snage. Poslova ima više nego radnika i što bismo sada trebali? Žaliti nekoga jer će morati šest mjeseci u školu na prekvalifikaciju? Mi moramo žaliti sebe jer trošimo trećinu plaće da bismo mogli otići na posao i s posla, odvesti dijete u vrtić ili otići na more par puta godišnje. Naš cilj mora biti da to sve napravimo za petinu plaće ili desetinu."
Usporavanje potražnje moglo bi rezultirati gubicima radnih mjesta | Bloomberg
Unatoč trenutnim izazovima, budućnost električnih vozila nije bez nade. Dok pad prodaje na nekim tržištima izaziva zabrinutost, postoji nekoliko faktora koji bi mogli preokrenuti situaciju i ponovno potaknuti rast.
Prije svega, proizvođači automobila već su značajno prilagodili svoje proizvodne linije kako bi mogli ponuditi pristupačnije električne modele. Očekuje se da će na tržište u Europi i SAD-u stići niz novih modela po povoljnijim cijenama, uključujući nekoliko ispod 25 tisuća eura. Također, vlade razmatraju povratak financijskih poticaja za potrošače, što bi moglo ponovno potaknuti potražnju.
Prema procjenama organizacije Transport & Environment (T&E), u optimističnom scenariju, udio električnih vozila u prodaji u Europi mogao bi narasti na 24 posto već iduće godine, značajno iznad trenutnih 12,5 posto.
Prpić smatra da, uz pravilne mjere, ciljevi tranzicije na električna vozila nisu nerealni, ali zahtijevaju strateški pristup koji bi uklonio ključne prepreke.
"Ne trebamo revidirati ciljeve, već ukloniti barijere koje koče privatni sektor", naglašava Prpić. Prema njegovom mišljenju, smanjenje poreza i trošarina na električna vozila bio bi prvi važan korak, jer bi time postala dostupnija širem krugu kupaca. Nadalje, Prpić zagovara strože kazne za emisije CO₂ kako bi se potaknulo proizvođače da ubrzaju prijelaz na čista rješenja.
"Potrebna je šira upotreba politike mrkve i batine", objašnjava Prpić, aludirajući na kombinaciju poticaja i kazni koja bi motivirala i proizvođače i potrošače. "Poticaji poput subvencija trebali bi biti stalno dostupni, ali istovremeno treba povećati pritisak na one koji još uvijek proizvode i koriste vozila s visokim emisijama."
Udio električnih vozila u prodaji u Europi mogao bi narasti na 24 posto već iduće godine | Bloomberg
Strah od nepoznatog
Jedan od ključnih faktora koji usporava tranziciju na električna vozila je i percepcija potrošača. Mnogi vozači i dalje su skeptični prema novoj tehnologiji, posebno zbog zabrinutosti oko dosega vozila i dostupnosti punionica. Međutim, Prpić vjeruje da je to problem koji se može prevladati.
"Kada bi korisnici osjetili udobnost vožnje električnih vozila i izgubili strah od nepoznatog, lakše bi donijeli odluku o prelasku na EV", vjeruje predsjednik udruge.
Osim toga, ulaganja u infrastrukturu za punjenje ključna su za poticanje većeg broja ljudi na prelazak na električna vozila. Uvođenje više punionica, posebno u ruralnim područjima, moglo bi značajno smanjiti range anxiety, odnosno strah od toga da baterija neće izdržati cijelo putovanje.
Nužno je ulaganje u infrastrukturu kako bi se potaknuo brži prijelaz na e-mobilnost | Bloomberg
Hibridna vozila: Prepreka ili most prema budućnosti?
Jedno od pitanja koje se često postavlja u kontekstu tranzicije na električna vozila je uloga hibrida. Dok su hibridi u prošlosti smatrani korisnim prijelaznim rješenjem, Prpić je skeptičan prema njihovom dugoročnom utjecaju.
"Hibridi su izmišljotina autoindustrije kako bi nastavila prodavati staru tehnologiju i pritom naplaćivala još skuplje servise nego prije. Dok električna vozila imaju otprilike 20 puta manje pokretnih dijelova u odnosu na benzinska, hibridna vozila imaju još više pokretnih dijelova nego klasični automobili. Iako su popularna, hibridna vozila su zapravo loš izbor za kupce, i moja preporuka je da ih izbjegavate. Ako vam je cilj jeftin prijevoz, najbolji izbor je rabljeni električni automobil, a drugi najbolji je obični benzinski auto. Hibrid je za one koje ne brinu troškovi ni servisi", savjetuje Prpić.
Regulativa i ekološki ciljevi
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a automobilska industrija ključna je u njihovom ostvarenju. Prema pisanju Bloomberga, ACEA je upozorila da, zbog pada potražnje za električnim vozilima, mnogi proizvođači poput Volkswagena mogu biti suočeni s milijardama eura kazni. Iako su neki proizvođači poput Stellantisa i BMW-a u boljoj poziciji za ispunjenje ciljeva, cijela industrija osjeća pritisak i poziva na fleksibilniji pristup kako bi se izbjeglo smanjenje proizvodnje i ugrožavanje radnih mjesta
Prpić vjeruje da su kazne nužne kako bi se potaknule promjene unutar automobilskih kompanija.
"Velike kazne mogu trgnuti uprave autokuća da napokon naprave promjene. Često pokušavaju izbjeći pravu elektrifikaciju nudeći polurješenja poput hibrida, ali to više nije održivo", kaže Prpić dodajući kako su proizvođači godinama ignorirali potrebu za inovacijama i nastavili prodavati zastarjelu tehnologiju.
Popuštanje strogih emisijskih regulativa bilo bi kontraproduktivno | Depositphotos
Unatoč pritiscima, Prpić se zalaže za stroge emisijske regulative i smatra da bi njihovo popuštanje bilo kontraproduktivno. "Pravila su poznata već godinama i ne smijemo sada popustiti. Promjena pravila štetila bi onima koji su se već prilagodili i naporno radili da postignu ciljeve. Živimo u kapitalizmu, tko ne može konkurirati na tržištu, postoje drugi koji će rado preuzeti njegov komad kolača", napominje.
Električni automobili kao norma
Tranzicija na električna vozila ne može se dogoditi preko noći, no dugoročni trendovi jasno pokazuju da će EV-ovi postati dominantni oblik prijevoza. Prpić predviđa da će do 2032. godine čak i Hrvatska, koja trenutno zaostaje za većinom zapadnih zemalja, imati 100 posto novoprodanih vozila na električni pogon. Ključ uspjeha leži u uklanjanju prepreka, smanjenju cijena, povećanju infrastrukturnih kapaciteta i stvaranju poticaja koji će potaknuti potrošače i poslovni sektor na bržu tranziciju.
Unatoč trenutnim izazovima, električna budućnost nije samo moguća, već i neizbježna. Kako se tehnologija poboljšava, a cijene smanjuju, električna vozila postupno će zamijeniti vozila s unutarnjim izgaranjem, donoseći sa sobom čišći zrak, smanjenje troškova prijevoza i značajan doprinos globalnim klimatskim ciljevima.
