Energetska tranzicija bez skladištenja energije može postati problem za BiH

Bosna i Hercegovina proizvodi sve više električne energije iz obnovljivih izvora, ali istovremeno ulazi u period u kojem će pitanje stabilnosti elektroenergetskog sistema postajati jednako važno kao i sama proizvodnja.

U prvoj polovini 2026. godine proizvodnja električne energije iz hidroelektrana, vjetra i sunca rasla je, dok je proizvodnja iz uglja pala, što dodatno mijenja strukturu domaćeg elektroenergetskog sistema. Međutim, ako se istovremeno s ubrzanim razvojem obnovljivih izvora ne bude ulagalo i u velike BESS sisteme, elektroenergetski sistem BiH mogao bi se suočiti sa sve većom nestabilnošću i problemima u balansiranju proizvodnje i potrošnje.

Proizvodnja električne energije iz vjetra i sunca posljednjih godina je u jasnom uzlaznom trendu, iako i dalje čini manji dio ukupne proizvodnje. Početkom 2024. godine kretala se na nivou od oko 20 do 30 GWh mjesečno, dok je tokom 2025. u pojedinim mjesecima prelazila 80 GWh. U prvoj polovini 2026. proizvodnja je dodatno porasla, dosežući oko 100 GWh mjesečno, što je nekoliko puta više nego na početku posmatranog perioda. Istovremeno, mjesečne oscilacije pokazuju promjenjivost ovih izvora, što uz njihov rast otvara i pitanje sposobnosti elektroenergetskog sistema da balansira proizvodnju.

Rast potražnje za sistemima neprekidnog napajanja

Kako se povećava udio varijabilnih izvora energije, raste i potreba za tehnologijama koje mogu osigurati stabilnost mreže i pouzdano napajanje kompanija i institucija. Baterijski sistemi za skladištenje energije (BESS) zbog toga bi u narednim godinama mogli postati jedan od ključnih dijelova energetske tranzicije.

"Smatramo da će, ako se ne krene u izgradnju velikih BESS sistema, a nastavi se izgradnja velikog broja elektrana iz obnovljivih izvora, elektroenergetski sistem u BiH imati sve više problema, odnosno doći će do povećane nestabilnosti mreže", upozorava Alisa Salković, izvršna direktorica kompanije SICON SAS, koja od 1991. godine razvija i isporučuje sisteme za neprekidno napajanje korisnicima iz oblasti telekomunikacija, energetike, bankarstva, industrije i zdravstva.

Prema njenim riječima, BiH zaostaje za zemljama u regiji kada je riječ o izgradnji BESS kapaciteta. Za zemlju koja raspolaže značajnim proizvodnim kapacitetima električne energije, skladištenje bi trebalo postati način da tu prednost zadrži, umjesto da je ugrozi nestabilnost mreže.

"Ono što je sigurno jeste da BiH, kao zemlja s velikim proizvodnim kapacitetima električne energije, mora krenuti u izgradnju BESS sistema kako bi zadržala tu prednost, umjesto da je izgubi zbog nestabilnosti mreže do koje bi moglo doći bez adekvatnog skladištenja energije", smatra Salković.

Električna energija postala je kritična infrastruktura za gotovo svaki biznis, a potražnja za sistemima neprekidnog napajanja snažno je porasla. Prema riječima Salković, potražnja za njihovim rješenjima u posljednjih deset godina povećana je za više od 300 posto.

"Potražnja se dosta promijenila u posljednjih 10 godina – bilježimo rast od više od 300 posto. Količina zahtjeva i isporuka se povećala nekoliko puta u ovom periodu. Kupci su postali zahtjevniji, rješenja su postala komplikovanija, ali smo se upravo u tim izazovima dodatno osnažili znanjem i stručnošću", kaže Salković.

Najveći klijenti danas dolaze iz sektora telekomunikacija, energetike, bankarstva, aerodroma i industrije, dok kompanija primjećuje i rast potražnje zdravstvenog sektora, kako privatnog tako i državnog. U IT sektoru, s druge strane, potražnja za velikim sistemima još uvijek je ograničena jer kompanije uglavnom koriste cloud infrastrukturu i nemaju potrebu za velikim sistemima neprekidnog napajanja.

Rast potražnje za sistemima neprekidnog napajanja nije vezan samo za nove tehnologije. Kompanije u BiH sve više razumiju da prekid električne energije može direktno ugroziti poslovanje, posebno u sektorima u kojima svaki zastoj nosi finansijske ili druge posljedice.

"Posljednjih godina smo vidjeli veliki skok potražnje upravo iz zdravstvenog, telekomunikacijskog i energetskog sektora. Nebitno je o kojoj je industriji riječ – sama činjenica da su radnici na poslu, a da ne mogu izvršavati svoje radne obaveze, dovoljan je faktor da se investitori odluče za kupovinu sistema neprekidnog napajanja", kaže Salković.

Istovremeno, energetska tranzicija otvara novo tržište. SICON očekuje da će rast obnovljivih izvora energije povećati potrebu za baterijskim sistemima za skladištenje energije, iako je to tržište u BiH još uvijek u ranoj fazi.

"U našem sektoru energetska tranzicija utiče na promjene tako da su kupcima potrebni naši sistemi. To još uvijek nije na velikoj skali, ali prateći trendove u svijetu, očekujemo da će i kod nas doći do velikih promjena, posebno u sektoru baterijskih sistema", navodi Salković.

Data centri velika prilika

Veću priliku SICON vidi u razvoju data centara, koji zahtijevaju znatno veće sisteme neprekidnog napajanja. Takvih objekata u BiH još uvijek nema mnogo, iako Salković smatra da zemlja ima dobre preduslove za njihovu izgradnju.

"Najveću potrebu za velikim sistemima koje mi radimo vidimo upravo u data centrima, a njih još uvijek nema mnogo u BiH – iako je BiH, po svim parametrima, izuzetno pogodna zemlja za njihovu izgradnju", kaže Salković.

Jedna od najvećih prednosti je cijena električne energije, koja prema njenim riječima obično čini između 40 i 60 posto ukupnih operativnih troškova data centra, dok kod pojedinih hyperscale centara taj udio može biti i veći. BiH bi, smatra, tu prednost mogla iskoristiti za privlačenje ozbiljnih investicija u ovaj sektor.

 

"To je konkurentska prednost koju BiH trenutno ne iskorištava u dovoljnoj mjeri, a upravo ona bi mogla biti ključni argument za privlačenje ozbiljnih investitora u ovaj sektor", ističe Salković.

SICON u narednih od pet do deset godina očekuje rast potražnje u zdravstvu, automatizaciji proizvodnih procesa i telekomunikacijama, uz najveći potencijal upravo u razvoju BESS sistema i izgradnji data centara. Razvoj tih tržišta, međutim, neće zavisiti samo od tehnoloških mogućnosti. Salković kao najveći izazov za tehnološke kompanije u BiH izdvaja sporost regulative.

"Sve što se u našoj zemlji i uradi već bude prekasno kada dođe vrijeme za implementaciju te onda moramo opet ispočetka", kaže Salković.

Drugi veliki izazov je zadržavanje stručnog kadra. U SICON-u, međutim, smatraju da se lojalnost zaposlenih prvenstveno gradi odnosom prema ljudima, odgovarajućim primanjima i drugim benefitima.

"Mi smatramo da se oko ljudi treba najviše truditi, davati dobre plate, druge vrste benefita i poštovati zaposlenike kao da su u ravni s vlasnicima kompanije", zaključuje Salković.