-orig.png)
Na tržištu ESG vrijednosnih papira događaju se prilične promjene otkako je Donald Trump pobijedio na izborima u SAD-u. Solarne akcije više nisu popularne, ESG dug više ne nosi 'greenium' (razlika u prinosu između zelene obveznice i identične 'obične' obveznice) za izdavaoca, a EU je odgodila pojedine primjene iz CSRD i sličnih regulativa, rekao je Mihael Blažeković, rukovodilac tima BBA analitičara i analitičar tržišta na konferenciji Sustainable Strategies, u organizaciji Bloomberg Adrije.
On je na panelu "ESG equity & bonds vs. Plain vanilla bonds & equity; Global vs. Regional", ukazao da o promjenama na ESG tržištu svjedoče i neto prilivi u ETF ESG fondove, gdje se dešava da nakon dužeg vremena imamo više odliva nego priliva.
"Trumpova politika - protivna ESG-u, kao i snažno najavljeno EU ulaganje u odbranu, doveli su do prelaska dijela imovine u ETF-ove koji prate robotiku, vještačku inteligenciju, ali i odbranu i sigurnost. Tu imamo najveći broj novoosnovanih ETF-ova", kaže Blažeković.
Dodaje da je kod ESG obvezničkih ETF-ova također primjetno više odliva nego priliva, i to prvi put nakon godinu dana. Ipak, ono što navodi kao pozitivno jeste činjenica da se poslije naglog pada vrijednosti na tržištu (engl. meltdown) dio sredstava, ipak, vratio u maju u ESG ETF-ove.
Evropske ESG kompanije pokazale otpornost
Uprkos navedenim izazovima, Blažeković kaže da nije bilo značajnijeg utjecaja na ESG akcije, posebno u Evropi, gdje kompanije s oznakom ESG i dalje pobjeđuju standardno tržište. To znači da su pokazale otpornost, možda ostvarile bolji prinos ili su se jednostavno stabilnije držale u odnosu na prosječne kompanije na općem tržištu.
"Tokom snažnog pada tržišta u aprilu, bio je idealan trenutak da se uhvati dio izloženosti u ESG akcijama. Te akcije su, valuacijski gledano, i dalje skuplje od običnih, ali to nije novina, već dugogodišnja tendencija. Pitanje koje se postavlja je jesu li već sve negativnosti uključene u cijenu ili ima prostora za korekciju", dodaje analitičar BBA na konferenciji Sustainable Strategies, koja se održava u Beogradu.
Ipak, postoji jedan podsegment ESG tržišta kojem ne cvjetaju ruže, a to su solarne akcije. Prodor tih akcija bio je buran, ali je kratko trajao, tako da su se cijene vratile na početne nivoe u rasponu od samo pet godina.
"Pretjerano ulaganje u proizvodne kapacitete solarnih modula dovelo je do toga da je trenutna globalna proizvodnja dovoljna za predviđenu potražnju sve do 2035. godine. Istovremeno, potražnja za solarnim panelima već mjesecima usporava, suočena s konkurencijom drugih obnovljivih izvora energije i odgađanjem ciljeva zelene tranzicije."
Kinesko tržište, koje drži čak 60 posto ukupnih instalacija solarnih modula, također igra ključnu ulogu.
"Problemi u kineskom sektoru nekretnina dodatno pojačavaju neizvjesnost. Sve to prati i pad cijene ključne sirovine - polikristalnog silicija. Proizvodnja solarnih modula danas je čak 40 posto jeftinija nego 2022. godine, dok je optimizacija proizvodnje u odnosu na početak 2010. na ovamo povećana za 80 posto, što poboljšava profitabilnost proizvođača. Ipak, investitori su zabrinuti za budućnost i preveliki kapacitet proizvodnje", ističe Blažeković.
Regionalna slika
Prema riječima BBA analitičara, kompanije iz Adria regije zaostaju za Evropom, prema ESG prosjeku šireg evropskog indeksa. Prosjek ESG skora (engl. ESC score) u slovenskom indeksu SBITOP iznosi tri, a u hrvatskom indeksu CRO10 je malo ispod toga. S druge strane, prosjek panevropskog indeksa STOXX 600 ima skoro pet od maksimalnih 10 bodova.
ESG skor obuhvata aspekte okoline, društva i korporativnog upravljanja, kao što je pitanje broja žena u upravama i na menadžerskim pozicijama, zatim smanjenje CO2 otiska, smanjenje potrošnje vode, izdavanje zelenog duga.
U okviru SBITOP-a prednjači Luka Koper, s obzirom na snažna ulaganja u infrastrukturu koja podržava brodove na električni pogon, dok u Hrvatskoj prednjači SPAN, budući da je došlo do prelaska na cloud sisteme koji su efikasniji za životnu sredinu, a resursi se koriste odgovornije.
Blažeković se u svom izlaganju osvrnuo i na ESG dug, čije izdavanje slabi, pa je tako došlo do 10 posto nižeg ESG zaduživanja u odnosu na početak godine, posebno u zelenom (engl. green) segmentu.
"Jedan od segmenata koji nastavlja bilježiti značajan rast jesu društvene obveznice (engl. social bonds), o čemu govori i primjer iz regije, gdje je ministarstvo finansija Slovenije izdalo upravo takvu obveznicu. S druge strane, najznačajniji pad je u Evropi i Aziji, dok jedini plus, geografski gledano, bilježe Supranational obveznice poput EIB-a, AIB-a ili IFC-a."
U većini CEE regije i Adria regije bilježe se državna ESG izdanja, bilo E, S ili G. Prema udjelu u ukupnom javnom dugu prednjači Srbija, ali Blažeković napominje da su to samo dva izdanja. Najveći broj aktivnih zelenih izdanja, što bi se moglo tumačiti kroz aproksimaciju razvijenosti ESG državnih obveznica, ima Mađarska. Među zanimljivostima ovog dijela tržišta, Blažeković ističe i izdanje slovenske društvene obveznice i to u japanskim jenima.
"Ta obveznica je prošla vrlo uspješno i zbog toga je Slovenija uspješno ušla na azijsko tržište. Prema najavama, očekujemo izdanje i u kineskom juanu."
On zaključuje da zeleni dugovi izdavaocima više ne donose korist u vidu nižih troškova zaduživanja, barem ne na globalnom nivou. "Greenium" se smanjuje već tri godine, ponajviše zbog prezasićenosti tržišta i negativnih reakcija investitora. Međutim, potražnja investitora bi mogla ponovo porasti pod uslovom da se ne žrtvuje povrat na ulaganje.
Blažeković smatra da će regulatori, možda, morati uvesti dodatne podsticaje kako bi povećali ponudu, posebno od korporacija, tako da se ESG oznaka pametnije iskoristi za finansiranje zelene tranzicije.
"Medijana globalnog zelenog prinosa je dosegnula vrhunac 2020. godine, sa 3,3 bazna boda. Ta tendencija se blago preokrenula od 2024, a medijana premija se trenutno kreće oko nule.", zaključuje Blažeković.
Na kraju svog izlaganja navodi i jedan regionalni primjer, gdje se slovenske obične i zelene obveznice, s rokom dospijeća 2031, trenutno trguju po istim prinosima, a prilikom izdavanja - zelena obveznica je privukla više pažnje i samim tim se smanjila razlika među njima.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...