Američka savezna vlada ušla je u najduži prekid rada u historiji, a bez znakova skorog rješenja, ekonomske posljedice sve su ozbiljnije.
Sada već 36. dan zaredom, ovaj prekid rada nadmašio je prethodni rekord iz 2019. godine, tokom prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Svaka sedmica koja prođe košta ekonomiju između 10 i 30 milijardi dolara, prema procjenama analitičara, pri čemu se većina procjena kreće oko 15 milijardi.
U prošlosti je utjecaj na ekonomski rast bio privremen - zaposlenici bi po povratku na posao dobili zaostale plate, a savezna bi vlada nadoknadila zaustavljenu potrošnju.
Ovaj bi prekid, kažu ekonomisti, mogao nanijeti veću štetu, ne samo zbog svoje dužine. Ekonomija je sada osjetljivija nego prije sedam godina, mnogi Amerikanci brinu zbog inflacije i tržišta rada. A za razliku od situacije 2018-2019., posljedice se ne odnose samo na savezne zaposlenike koji propuštaju plate, nego i na milione Amerikanaca koji gube pristup prehrambenoj pomoći tokom blagdanske sezone.
"Historijski gledano, vladini prekidi rada ne izazivaju katastrofu," rekao je Jonathan Millar, viši američki ekonomist u Barclaysu. "Ovaj bi put moglo biti drugačije."
Trumpova administracija pokušala je otpustiti hiljade saveznih radnika tokom prekida rada i predložila da se ne isplati zaostala plaća za sve od procijenjenih 650.000 zaposlenika na prisilnom dopustu. Iako ti pokušaji možda neće uspjeti, povećali su neizvjesnost oko toga koliko će se ekonomija oporaviti.
Prema procjeni Kongresnog ureda za budžet (CBO), ovisno o trajanju, prekid rada mogao bi smanjiti ekonomski rast u četvrtom tromjesečju za čak dva postotna boda. Ako se zastoj produži do Dana zahvalnosti, oko 14 milijardi dolara neće se uopće moći nadoknaditi.
Posljedice se već osjećaju i u privatnom sektoru od neaktivnih državnih ugovaratelja do kompanija koje ovise o turistima pogođenim zatvaranjem parkova i muzeja. Neki od najprometnijih američkih aerodroma bilježe kašnjenja zbog manjka kontrolora letenja, koji moraju raditi, ali ne dobivaju plaću.
Evo pregleda posljedica diljem SAD-a
Zaposlenici na prisilnom dopustu
Utjecaj propuštenih plata osjeća se diljem zemlje - ne samo u području Washington D.C.-a, gdje je koncentracija saveznih radnika visoka.
U centralnom Arkansasu, Seneca Blount bio je prisiljen povući novac iz mirovinske štednje i zatražiti pomoć svoje crkve kako bi platio račune, uključujući stanarinu, nakon što je poslan na neplaćeni dopust sa svog radnog mjesta u Nacionalnom odboru za radne odnose. Ovaj 40-godišnji veteran, koji živi u Maumelleu blizu Little Rocka, tu radi 18 mjeseci, a prije toga je pet godina služio u vojsci.
Blount kaže da je već odgodio ratu za automobil, ali se pita šta će biti ovaj mjesec ako propusti još jednu platu.
"Ne mogu ovako dalje, upravo sam potpisao novi najam za stan," rekao je Blount, koji također plaća alimentaciju i druge troškove dok dijeli skrbništvo nad kćeri. "Računima nije briga za neplaćene dopuste."
Budući da se federalni radnici na dopustu tehnički vode kao nezaposleni, stopa nezaposlenosti mogla bi porasti na 4,7 posto u oktobru (s 4,3 posto u augustu), prema procjeni Bloomberg Economicsa.
Lančane posljedice
Procjenjuje se da je 24 milijarde dolara saveznih izdataka za robu i usluge obustavljeno tokom prvog mjeseca prekida rada. Ulaskom u šestu sedmicu, valni učinci šire se na ugovaratelje i dobavljače koji su očekivali ta sredstva.
"To povećava rizik da ti ugovaratelji moraju i sami slati svoje zaposlenike na dopust, smanjivati plate ili čak otpuštati radnike ako su u posebno teškoj finansijskoj situaciji," rekao je Bernard Yaros, glavni američki ekonomist u Oxford Economicsu.
Hiljade privatnih kompanija koje ovise o zajmovima Američke uprave za mala poduzeća (SBA) ne mogu doći do finansiranja. SBA procjenjuje da je prekid rada do 21. oktobra blokirao 2,5 milijardi dolara zajmova za 4.800 malih poduzeća - novac koji bi se inače koristio za svakodnevno poslovanje i troškove širenja.
"Utjecaji na poslovanje počinju se gomilati, pogađajući njihov trenutni i budući rast," izjavio je Neil Bradley, izvršni potpredsjednik Američke privredne komore. "Poslovnom sektoru je potrebna funkcionalna vlada."
Kašnjenje prehrambene pomoći
Trumpova administracija izjavila je ove sedmice da će djelomično finansirati program prehrambene pomoći SNAP za novembar, u skladu s federalnim sudskim nalogom, ali samo do polovice uobičajenog iznosa, a provedba bi mogla potrajati sedmicama.
Melissa Lewis, 36-godišnja samohrana majka dvoje djece iz okruga Lincoln u Tennesseeju, jedna je od 42 miliona osoba koje ovise o SNAP pomoći. Rekla je da se brine kako će prehraniti porodicu bez te pomoći jer je privremeno morala prestati raditi zbog nekoliko operacija kičme.
"Nikad nisam imala ovaj osjećaj da ne znam kako ću nahraniti svoju djecu," rekla je Lewis. "Mnogi će ljudi patiti, a vlada ne razumije da zapravo sama sebi šteti dok mi svi ispaštamo."
Clarissa Clarke, predstavnica organizacije North Texas Food Bank, očekuje povećanje potražnje ako se SNAP sredstva ne isplate na vrijeme. Iako je banka hrane osigurala zalihe do kraja godine, to možda neće biti dovoljno, osobito tokom blagdanske sezone kada potražnja tradicionalno raste.
Još jedan program koji je pogođen nedostatkom finansiranja jest Head Start, koji pruža obrazovne i dječije usluge kako bi roditelji mogli raditi, tražiti posao ili pohađati školu. Prema podacima Nacionalne udruge Head Start, više od 8.000 djece i porodica izgubilo je pristup tim uslugama do 3. novembra, a broj bi se mogao povećavati svakim danom dok vlada ostaje zatvorena.
U centru političkog sukoba u Washingtonu nalaze se subvencije koje su demokrati donijeli 2021. godine kako bi smanjili premije za više od 20 miliona Amerikanaca koji zdravstveno osiguranje dobivaju putem tržišta Affordable Care Acta. Te subvencije istječu krajem godine, a prema podacima organizacije KFF, njihovo ukidanje moglo bi uzrokovati udvostručenje prosječnih premija.
"Ekonomska šteta dodatno će se povećati ako se prekid rada produži i nakon Dana zahvalnosti te oslabi povjerenje potrošača i potrošnju tokom ključne božićne kupovne sezone," rekao je Mark Zandi, glavni ekonomist u Moody’s Analyticsu.
.webp){kind=icon}
