Investitori se pripremaju isplatiti čak 150 miliona dolara Jamajci nakon što je razorna snaga uragana Melissa aktivirala takozvanu "obveznicu katastrofe", osmišljenu da pruži brzu finansijsku pomoć zemlji u svrhu oporavka.
Oluja stoljeća, kako ju nazivaju, stavlja u fokus brzorastuće tržište alternativnih finansijskih instrumenata koji služe za prijenos rizika s država i osiguravatelja na kapitalna tržišta.
Kako funkcioniraju obveznice katastrofe?
Mnoge obveznice za slučajeve katastrofe, poznate kao "cat bonds", funkcioniraju na temelju unaprijed dogovorenih okidača. To omogućava da pomoć stigne tamo gdje je potrebna znatno brže nego što bi to bio slučaj s tradicionalnim policama osiguranja. Investitori u ove obveznice zapravo se klade da se određeni događaji - poput uragana, potresa ili šumskih požara - neće dogoditi ili, ako se i dogode, neće dosegnuti parametre koji aktiviraju isplatu.
Zauzvrat, vlasnici obveznica primaju visoke isplate kupona, no ako se parametri definirani ugovorom prijeđu, obveznica ulazi u status neispunjenja obaveza (default), a ulagači mogu izgubiti cjelokupnu početnu investiciju. Obveznica za Jamajku, čije je izdavanje aranžirala Svjetska banka, nosi godišnji prinos od oko sedam posto, što je znatno više od prinosa na državne obveznice. Njeni parametri temelje se na putanji oluje i barometarskom tlaku kao mjeri intenziteta.
Melissa ispunila sve uvjete
Uragan Melissa, koji je ojačao do oluje pete, najviše kategorije na Saffir-Simpsonovoj ljestvici, prijeti uništenjem domova i elektroenergetske mreže, što bi pogođena područja moglo učiniti nenastanjivima sedmicama ili mjesecima. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) zabilježila je minimalni središnji tlak uragana Melissa od 901 milibar, što je najniža i najintenzivnija vrijednost za karipsku oluju ove godine.
"Gotovo smo sigurni da će obveznica biti aktivirana", izjavio je Dirk Schmelzer iz kompanije Plenum Investments, jednog od vlasnika obveznice sa sjedištem u Cirihu.
Oluja se pomno prati nakon što su investitori prošle godine za dlaku izbjegli isplatu kada je uragan Beryl pogodio Jamajku. Unatoč velikoj šteti i višestrukim smrtnim slučajevima, oluja tada nije dosegla parametar koji bi pokrenuo isplatu, što je izazvalo kritike na račun dizajna ovakvih instrumenata. Ovog puta, Schmelzer je rekao kako se "putanja uragana toliko suzila da će sigurno prijeći polja koja definiraju okidač". Dodao je kako se aktivacija obveznice ne smatra lošom investicijom jer je to ukalkulirani rizik. "U konačnici, temeljni ugovor o osiguranju u nekom će trenutku biti aktiviran. Mi to uračunavamo."
Rastuće tržište otporno na šokove
U posljednjih nekoliko godina Svjetska banka aranžirala je milijarde dolara vrijedne poslove ove vrste za zemlje u razvoju, uključujući Filipine i Meksiko, u nastojanju da se upravlja rastućim finansijskim posljedicama prirodnih katastrofa. Isplata po obveznici Jamajke testirat će ovo tržište koje investitorima može pružiti veće povrate od državnih obveznica, a vladama i osiguravajućim društvima omogućuje prijenos rizika na tržišta kapitala kao alternativu tradicionalnim reosiguravateljima.
Indeks obveznica katastrofe koji vodi Swiss Re ove je godine dosad zabilježio povrat od nešto ispod deset posto, dok je izdavanje bilo na rekordnim nivoima. Prema podacima specijalizirane kompanije Artemis, primarne osiguravajuće kuće poput Allstatea, State Farma i floridske Citizens Property Insurance Corporation bile su među najvećim izdavateljima obveznica katastrofe do danas.
Brokeri su izjavili kako čak ni potpuni gubitak vjerovatno neće umanjiti potražnju investitora za obveznicama katastrofe niti podići troškove osiguranja putem tržišta kapitala. Jedan broker predvidio je da će se širi gubici od uragana Melissa kretati u niskim jednocifrenim milijardama dolara.
Očekuje se da će već padajući troškovi reosiguranja imovine nastaviti padati, nakon sezone atlantskih uragana s relativno niskim gubicima i priljevom novog kapitala u reosiguravateljski sektor od alternativnih ulagača, uključujući hedge fondove.
.webp){kind=icon}
