Snimci s aerodroma u San Francisku minulog vikenda, na kojima se vide prizori ljudi koji uznemireno napuštaju avione neposredno pred polijetanje za Indiju, vjerovatno najslikovitije prikazuju kakvu je početnu paniku u indijskoj zajednici u SAD-u, kao i u IT sektoru, izazvala vijest da je predsjednik SAD-a Donald Trump taksu za radne vize H-1B za stručnjake povećao na vrtoglavih 100.000 dolara.
Nakon početne panike u američkom IT sektoru, koji je užurbano telefonskim pozivima i e-mailovima kontaktirao sve svoje zaposlene zahtjevom da ne napuštaju SAD ako su došli s ovim tipom vize, tek je objava portparolke Bijele kuće dijelom stišala buru.
"Onima koji već posjeduju H-1B vize i trenutno se nalaze van zemlje neće biti naplaćeno 100.000 dolara za ponovni ulazak. Vlasnici H-1B vize mogu napustiti zemlju i ponovo ući u nju u istoj mjeri kao i obično", objavila je na društvenoj mreži Iks Karoline Leavitt, ističući da se nova taksa odnosi samo na nove vize, a ne na obnavljanja i na trenutne nosioce viza.
Trump je opravdao novu šestocifrenu taksu kao dio napora da zaštiti američka radna mjesta i nacionalnu sigurnost, dok je istovremeno predstavio program viza "Trumpova zlatna karta", koji omogućava dobijanje boravišne vize u SAD-u za milion dolara.
Panika (ne)opravdana
I dok Bijela kuća nastoji uvjeriti javnost da nije bilo mjesta za paniku, snimci predstavljanja takozvane "Trumpove zlatne karte" jasno ukazuju na to da je ministar trgovine Howard Lutnick nekoliko puta uzastopno ponovio da će ova taksa biti naplaćivana na godišnjem nivou te da nijedna velika IT kompanija ili druga kompanija neće moći obučavati strane radnike dok vladi SAD ne plati 100.000 dolara i zaposlenom platu te da im to "neće biti ekonomski opravdano".
"Ako žele obučiti nekoga, onda će obučavati tek svršene diplomce nekih od naših najboljih univerziteta širom zemlje. Obučavajte Amerikance, prestanite dovoditi ljude da uzimaju naše poslove. To je politika iza ovoga", rekao je Lutnick, stojeći u Ovalnom kabinetu iza Trumpa, koji je potpisao predsjedničku izvršnu naredbu o ovoj taksi. "Za obnove i nove (vize), kompanija će morati odlučiti je li im osoba vrijedna dovoljno da oni zbog nje plate 100.000 dolara godišnje vladi ili bi trebalo da angažiraju Amerikanca".
Bloomberg
Ovakva Lutnickova izjava je s pravom izazvala paniku u američkom IT i fine tech sektoru jer su upravo oni imali koristi od H-1B vize, koja je decenijama služila Americi, naročito Kaliforniji, da privuče najbolje talente iz čitavog svijeta, poput kompjuterskih programera, analitičara i inženjera. Da je taksa uvedena onako kako ju je prvobitno objasnio ministar trgovine SAD-a, to bi značilo da bi "Amazon" godišnje vladi morao plaćati više od milijardu dolara za 10.044 svojih zaposlenih s H-1B vizom. To bi značilo da bi "Amazon" svake godine time gubio oko dva posto sadašnje godišnje dobiti.
Sudeći prema podacima američke Imigracione službe o broju zaposlenih s ovom vizom, ispostava indijske kompanije "Tata Consultancy Services" bi imala godišnji trošak 550 miliona dolara, za "Microsoft" i "Meta Platforms" bi bio po oko 515 miliona, a za "Apple" i "Google" po oko 420 miliona dolara godišnje. Osim ovih IT kompanija, među korporacijama koje zapošljavaju na hiljade H-1B viza su i "JPMorgan Chase", "Walmart Associates" i "Deloitte Consulting", kao i brojni američki univerziteti i bolnice.
Geopolitički pritisak
I dok su Trump i Howard isticali da je ovdje riječ o imigraciji, većina analitičara ističe da je ovaj potez Trumpove administracije više povezan s geopolitičkim nadmetanjem SAD-a s duetom Kina-Rusija i ekonomskom podjelom svijeta na američku i kinesku zonu utjecaja.
Prema podacima američkih imigracionih vlasti, čak 71 posto onih sa H-1B vizom su iz Indije i to njih 284.000. Za njima slijedi 47.000 Kineza (12 posto svih nosilaca H-1B vize), oko 5.200 Filipinaca (1 posto), oko 4.200 Kanađana i 4.000 državljana Južne Koreje.
Ova statistika, između ostalog, ukazuje na to da je glavna meta ovog Trumpovog poteza Indija, koja je prethodnih mjeseci odbila nekoliko Trumpovih geopolitičkih i geoekonomskih pritisaka, poput onih da prekine kupovinu ruske nafte, ali sklapanjem sporazuma o dedolarizaciji trgovine s više od 18 zemalja. I dok premijer Narendra Modi nastoji Indiju voditi putem "strateške autonomije" tako da uzme najbolje iz oba suprotstavljena svijeta – američkog i kineskog, Trump nastoji kazniti distanciranje Indije od tradicionalno jakih veza s Amerikom.
Bloomberg
Najprije je to učinio političkom porukom tako što je već u julu ove godine sklopio trgovinski sporazum s indijskim rivalom i susjedom Pakistanom u kojem je smanjio takozvane kaznene carine na 19 posto i obećao povećanje američkih investicija u IT i energetski sektor, naročito u rudarenje i eksploataciju nafte.
Potom je to učinio uvođenjem carina od 50 posto na uvoz indijske robe u SAD, zbog čega premijer Modi danima nije htio da mu se javi na telefon, ističući kao razlog "gubitak povjerenja". Međutim, čak i kada su razgovori između Washingtona i New Delhija obnovljeni, Modijevo zbližavanje s Xi Jinpingom, predsjednikom dugogodišnjeg indijskog geostrateškog rivala, kao i njegovo prisustvo na samitu Šangajske organizacije za saradnju, izazvalo je Trumpov gnjev koji je odmah pokazao na društvenim mrežama.
Već tada početkom septembra je bilo jasno da slijedi još jedna Trumpova osveta. Kako objašnjava konsultantica za geostrategiju Velina Čakarova, osim imigracije, ovdje je riječ o geopolitici.
"Washington koristi viznu politiku kao oružje, signalizirajući Indiji da pristup američkom tržištu i tehnološkom ekosistemu dolazi s određenim uslovima. Kako Amerika pojačava svoje držanje u okviru Drugog hladnog rata sa 'Zmajo-medvjedom' (Kinom i Rusijom), tokovi talenata postaju dio strateške šahovske table", ističe u objavi na društvenoj mreži Iks ova bišva direktorica Austrijskog instituta za evropsku i sigurnosnu politiku. "Za Indiju, poruka je jasna: ekonomska međuzavisnost sa SAD-om je i prednost i ranjivost".
Ko gubi u SAD-u
I dok velike američke tech kompanije zasad mogu ostati mirne jer se taksa neće odnositi na Indijce koji već rade u SAD-u, kako procjenjuje analitičar Bloomberg Adrije Matej Vujanić, udar ove odluke će najbrže osjetiti startupi i indijske kompanije s ispostavama u SAD-u, jer upravo one ulažu najviše zahtjeva za dobijanje ovih viza za talentovane Indijce.
Osim "Tata Consultancy Services", među indijskim kompanijama koje masovno koriste H-1B da bi slale svoje inženjere i konsultante u SAD na obuku su "Infosys", "HCL Tech"i "Wipro", TCS. "Za njih je ovoliko visoka taksa problem zbog toga što godišnje apliciraju za hiljade novih H-1B viza pa to postaje ozbiljan trošak, a cijeli model poslovanja im se temelji na cjenovnoj konkurentnosti, to jeste da nude jeftiniji radni sat visokokvalifikovanih radnika", ukazuje Vujanić.
Bloomberg
Ovom taksom oni u SAD-u gube konkurentnost u odnosu da firme s lokalnim američkim radnicima. Američkim startupima, pak, važno je da u Silicijsku dolinu iz cijelog svijeta, ističe Vujanić, privuku što više visokokvalifikovanih inženjera zarad razvoja i širenja proizvoda, budući da na domaćem terenu ne mogu naći dovoljno ovog kadra.
Osim toga, poljuljano američkog tržište rada zbog manjeg dotoka kvalifikovane radne snage iz inozemstva, prema procjeni analitičara Vujanića, doprinijet će znatno većoj potražnji za domaćim talentima, što će njima omogućiti veća pregovaračka moć u borbi za više plate, a samim tim veće troškove za poslodavce.
S druge strane, raste rizik od outsourcovanja radne snage tako što bi američke firme širile svoje timove u Indiji, istočnoj Evropi ili Latinskoj Americi, što bi potencijalno značilo manje radnih mjesta i poreskih prihoda u SAD-u, protiv čega se javno bori upravo Trumpova administracija.
"Namjera je da se H-1B viza učini nedostupnom mladim stručnjacima koji su tek završili fakultet ili postdiplomske studije i da se ograniči na najiskusnije ljude u velikim kompanijama s puno novca", rekla je za Bloomberg Karin Wolman, advokatica za imigraciju u New Yorku. "Niko drugi je neće moći priuštiti – startupi, male kompanije, neprofitne organizacije, univerziteti, bolnice. Posljedice samo po zdravstveni sistem bit će katastrofalne".
Paradoksa li, u Indiji su rođeni i karijeru u SAD-u sa H-1B vizom su započeli neki od vodećih ljudi američke industrije, kao što su izvršni direktor kompanije "Alphabet" Sundar Pichai, predsjednik i izvršni direktor kompanije "Microsoft" Satya Nadella, bivši izvršni direktor kompanije "PepsiCo" Indra Nooyi i suosnivač kompanije "Perplexity AI"Aravind Srinivas.
Šansa za Indiju?
Doskorašnji izaslanik Indije u Grupi 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta Amitabh Kant smatra da će ova taksa "ugušiti američke inovacije i dati turbo punjenje indijskim".
"Zatvarajući vrata globalnim talentima, Amerika gura sljedeći talas laboratorija, patenata, inovacija i startupa u Bangalor, Hajderabad, Punu i Gurgaon. Najbolji indijski ljekari, inženjeri, naučnici i inovatori imaju priliku doprinijeti rastu i napretku Indije ka 'ViksitBharat' (viziji razvijene Indije)", napisao je na društvenoj mreži Iks Kant." Gubitak Amerike bit će dobitak Indije".
Indijski opozicioni političari, pak, ukazuju na to da će ovo biti udar za Indiju, jer prosječna godišnja plata za indijske nosioce H1B viza u SAD-u je oko 120.000 dolara, a upravo dio te sume znatno doprinosi tome što priliv doznaka u Indiju iznosi čak 125 milijardi dolara godišnje.
Nasuprot tome, glavni sekretar premijera Narendre Modija pozvao je indijske stručnjake u inozemstvu da se vrate i doprinesu razvoju Indije, istaknuvši vladine inicijative u okviru Komisije za izgradnju kapaciteta, uključujući poreske olakšice i ubrzane usluge zapošljavanja, za integraciju talenata iz dijaspore u sektore poput razvoja vještačke inteligencije i poluprovodnika.
Istovremeno, u Washingtonu indijski ministar trgovine vodi s američkim kolegom pregovore o trgovinskom sporazumu, koji su zastali, prvenstveno oko poljoprivrede i mliječnih proizvoda. Konkretno, Indija odbija američki zahtjev za većim pristupom indijskom tržištu hrane i poljoprivrednih proizvoda, ističući potrebu da zaštiti svoje ogromno poljoprivredno stanovništvo, inače ključnu bazu birača premijera Modija.
Modi je u nedjelju pozvao građane da izbjegavaju robu strane proizvodnje i prihvate lokalne proizvode, pojačavajući svoj poziv na samostalnost usred zategnutih trgovinskih odnosa sa SAD-om.
Bloomberg
"Mnogo proizvoda koje svakodnevno koristimo su strane proizvodnje, jednostavno ne znamo... morat ćemo ih se riješiti", rekao je Modi u javnom obraćanju, nakon čega je njegova vlada smanjila poreze na robu svakodnevne potrošnje – od sapuna do motocikala – s ciljem da podstakne domaću potražnju nakon visokih američkih carina.
Kako prenosi "Times of India", analiza Inicijative za globalnu trgovinu i istraživanja pokazuje da su Trumpove carine Indiji dovele do drastičnog i kontrinuiranog pada indijskog izvoza u SAD te da je u periodu od maja do augusta 2025. godine taj izvoz pao za 22,2 posto, to jeste sa 8,8 milijardi na 6,9 milijardi dolara. Najveći pad od čak 58 posto je doživio izvoz pametnih telefona, što je inače glavni indijski izvozni proizvod u SAD. U maju je taj izvoz iznosio 2,29 milijardi dolara da bi u augustu bio tek 964 miliona.
Sva je prilika da će ovo biti novi ekonomski udar i za Indiju, ali i za američki IT sektor vrijedan 283 milijarde dolara koji će, kako ocjenjuje Reuters, morati preispitati svoju decenijama staru strategiju privlačenja kvalifikovanih talenata u američke projekte.
"Sektor, koji oko 57 posto svojih ukupnih prihoda ostvaruje na američkom tržištu, dugo je profitirao od američkih programa radnih viza i outsorcinga softvera i poslovnih usluga – što je sporno pitanje za mnoge Amerikance koji su izgubili posao zbog jeftinijih radnika u Indiji", ističe ova novinska agencija, dodajući da većina poznavalaca prilika u IT industriji očekuje da će Trumpov potez dovesti do toga da će klijenti zahtijevati ponovno određivanje cijena ili odgađanje realizacije projekata, kao i da će neki projekti biti preoblikovani tako da se smanji broj zaposlenih u SAD-u ili da se oni prebace u Indiju ili u obližnje zemlje, poput Kanade, Meksika i Latinske Amerike.
"Svjedoci smo novog svjetskog poretka u ekonomiji usluga", rekao je za Reuters Ray Vang, osnivač i predsjedavajući kompanije "Constellatione Research", čije sjedište je u Silikonskoj dolini.
.webp){kind=icon}
