Strani investitori povukli su rekordnu sumu novca iz Kine u prošlom kvartalu, a pretpostavlja se da je razlog za to duboki pesimizam u vezi s drugom po veličini ekonomijom na svijetu.
Direktne strane investicije u Kini u njenom platnom bilansu pale su skoro za 15 milijardi dolara u periodu od aprila do juna, što je tek drugi put da je ova cifra postala negativna, prema podacima Državne administracije za devizne poslove objavljenim u petak. U prvih šest mjeseci one su pale za oko pet milijardi dolara.
Ako se pad nastavi do kraja godine, to bi bio prvi godišnji neto odliv od 1990. godine, od kada se porede podaci.
Strane investicije u Kinu su opale u posljednjih nekoliko godina nakon što su dostigle rekordnih 344 milijarde dolara 2021. godine. Usporavanje ekonomije i rastuće geopolitičke tenzije naveli su neke kompanije da smanje svoja ulaganja, a brza tranzicija na električna vozila u Kini također je iznenadila strane automobilske kompanije, što je podstaklo neke da povuku ili smanje svoja ulaganja.
Bloomberg Mercury
Pad dolazi uprkos sve većim naporima Pekinga da privuče i zadrži strana ulaganja, nakon što je prošle godine zabilježen najmanji porast u historiji. Vlada želi pokazati da ostaje otvorena i atraktivna za strane kompanije, u nadi da će kompanije donijeti napredne tehnologije i odoljeti pritiscima iz SAD-a i drugih zemalja da se odvoje od Kine.
Podaci SAFE-a, koji prate neto tokove, pokazuju trendove u profitima stranih kompanija, kao i promjene u veličini njihovog poslovanja u Kini. Multinacionalne kompanije imaju više razloga da drže novac u inostranstvu nego u Kini, jer razvijene ekonomije povećavaju kamatne stope dok ih Peking smanjuje kako bi stimulisao ekonomiju.
Raniji podaci Ministarstva trgovine pokazali su da su nova strana direktna ulaganja u Kinu tokom prve polovine ove godine bila najniža od početka pandemije 2020. godine.
Rast izlaznih investicija
Kineske izlazne investicije također su dostigle rekord, a firme su poslale 71 milijardu dolara u inostranstvo u drugom kvartalu, što je više od 80 posto u odnosu na 39 milijardi dolara u istom periodu prošle godine.
Kineske kompanije ubrzano povećavaju ulaganja, a novac se slijeva u projekte kao što su fabrike električnih vozila i baterija.
Podaci su također pokazali da anomalija u mjerenju kineskog trgovinskog suficita nastavlja rasti, dostigavši rekordnih 87 milijardi dolara u drugom kvartalu i gotovo 150 milijardi dolara u prvoj polovini godine. Taj jaz je ranije ove godine u izvještaju istaklo američko Ministarstvo finansija, koje je pozvalo Kinu da pojasni zašto su brojevi tako različiti.
Prema nedavnom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, ova razlika je, čini se, "uglavnom uzrokovana različitim metodologijama koje se koriste za evidentiranje izvoza i uvoza robe."
Razlika je porasla nakon promjene podataka koje su kineske vlasti koristile prije dvije godine, a također je podstaknuta i nedavnim povećanjem proizvodnje stranih firmi.
- tekst napisan uz pomoć Jamesa Maygera
.webp){kind=icon}