.webp){kind=icon}
Japan planira da poveća minimalac najviše do sada, što je podsticaj za domaćinstva sa niskim prihodima koja pokušavaju da se izbore sa rastućim troškovima života.
Savjetodavna komisija pri ministarstvu rada odlučilo je kasno u ponedjeljak da traži povećanje nacionalnog prosjeka minimalne zarade po satu za 31 jen, ili 3,3 posto, s trenutnih 930 jena (7,07 dolara) ove fiskalne godine, navodi ministarstvo. Ako se bude implementiralo, to će biti rekordno povećanje kako u iznosu tako i u procentualnoj razlici od kada je vlada počela da koristi satnicu kao referentnu vrijednost 2002. godine.
Premijer Fumio Kishida vidi povećanje plata kao ključni faktor za pokretanje rasta, a takođe traži pravedniju raspodjelu bogatstva. Osim za fiskalnu 2020. na vrhuncu pandemije, minimalna plata je porasla za najmanje dva posto od fiskalne 2013. pošto je pokojni premijer Shinzo Abe nastavio sa svojim programom ekonomske revitalizacije.
"Povećanje minimalne plate je važno u smislu ulaganja u ljude", rekao je zamenik glavnog sekretara kabineta Seiji Kihara novinarima u ponedjeljak, prije nego što je komisija donijela odluku. "Nadam se da će se povećati tempom koji je primjeren za eru novog kapitalizma."
Stalno povećanje plata od tri posto smatra se neophodnim da bi se inflacija održala iznad cilja Banke Japana od dva posto na održiv način. Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda je više puta naveo da su stagnirajuće plate ono što sprječava inflaciju da postane održiva nakon privremenog naglog rasta cena roba.
Osim minimalne zarade, i druge mjere pokazuju da radnici dobijaju skromno povećanje plata, ali sveukupno, tempo povećanja plata ostaje ispod tri posto.
Oko 4.900 sindikata u Japanu obezbjedilo je povećanje prosječne mjesečne plate od 2,07 posto u ovogodišnjim pregovorima o platama, navodi Rengo, najveća krovna organizacija sindikata. To povećanje se može porediti sa onim od 2,2 posto u 2015. godini, što je bilo najveće povećanje tokom Abeovog mandata.
Međutim, većinu radnika ne predstavljaju sindikati u Japanu, jer je stopa sindikalizacije iznosila 16,9 posto u 2021., prema ministarstvu rada.
Za sve radnike, ukupne gotovinske zarade su u maju porasle za samo jedan posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su realne plate, prilagođene inflaciji, pale za 1,8 posto. To znači da inflacija erodira potrošačku moć, što može štetiti potrošnji.
Povećanje minimalne zarade pomaže domaćinstvima, ali takođe znači i veće troškove za firme, rekao je Tsuyoshi Ueno, viši ekonomista istraživačkog instituta NLI u Tokiju. Osim ako kompanije ne poboljšaju svoju produktivnost, može doći do smanjenja radnog vremena radnika koji rade po skraćenom radnim vremenom i ne mora nužno dovesti do pozitivnog ekonomskog rasta, rekao je on.
(Ažurirano sa dodatnim komentarima ekonomista)
--Pisanju pomogli Takashi Hirokawa, Hiroyuki Sekine and Yuki Hagiwara.
© 2022 Bloomberg L.P.
