.webp){kind=icon}
Američka ministarka finansija Janet Yellen izjavila je da bi više kamatne stope mogle trajati neko vrijeme, a ekonomisti u anketi Bloomberga ne misle da bi se Evropska centralna banka mogla odlučiti na potez smanjenja kamatne stope prije septembra iduće godine.
Yellen, koja se nalazi u Luksemburgu gdje je predviđen sastanak sa zvaničnicima Evropske unije o temi pomoći Ukrajini i ekonomske politike prema Kini, smatra da je američka ekonomija u dobroj situaciji i da se kamatama na američki dug, koji je na 98 odsto bruto domaćeg proizvoda, može upravljati.
"Više kamatne stope mogu trajati neko vrijeme, premda to još nije potpuno jasno. Naša fiskalna situacija ni u kom slučaju nije nerješiva. Moramo obratiti pažnju", izjavila je Yellen u razgovoru za Sky News.
Dodala je i da si SAD "apsolutno" može da priušti novu pomoć Izraelu koji vodi borbu s Hamasom kao i nastavak značajne pomoći Ukrajini.
Bloomberg
"Amerikanci sigurno mogu priuštiti da budu uz Izrael i pruže vojnu pomoć. Takođe, možemo i moramo podržati Ukrajinu u borbi protiv Rusije", utvrdila je Yellen.
Kazala je i da je rano reći može li novi rat na Bliskom istoku pogurati svjetsku ekonomiju prema recesiji, ali da je bitno izbjeći širenje sukoba.
Janet Yellen/Bloomberg
Istovremeno, u novoj anketi Bloomberga među ekonomistima vidi se da ne očekuju da ECB tako brzo odluči da smanji kamatnu stopu, odnosno vjeruju da je ona tu da ostane neko vrijeme.
U ranijoj anketi su smatrali da bi se rezanje kamatne stope moglo dogoditi već u aprilu iduće godine, ali sada je po njima taj trenutak septembar iduće godine.
Nova očekivanja odražavaju komentare zvaničnika ECB-a na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Marakešu. Tako je na primjer član Savjeta guvernera ECB-a Martins Kazaks rekao da su trenutne ekonomske projekcije u neskladu s rezanjem kamatne stope u prvoj polovini iduće godine te dodao "da će se za drugu polovinu godine vidjeti".
Očekivanja analitičara o kretanju kamatne stope u evrozoni
Slovenački guverner Boštjan Vasle smatra da rast obvezničkih prinosa pokazuje da investitori prihvataju da slijedi "duži period viših kamatnih stopa" kako bi se inflacija vratila na dva odsto.
Ekonomisti u anketi Bloomberga smatraju da će se inflacija u evrozoni u idućoj godini spustiti na 2,7 odsto i onda na 2,1 odsto u 2025. No, za privredni rast očekuju nižu brojku no što su ranije mislili, pa tako bi ove godine on iznosio 0,5 odsto i onda u idućoj 0,7 odsto.
