.webp){kind=icon}
Potrošačke cijene u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su u rujnu i drugi mjesec uzastopce, a nove brojke idu u prilog Saveznim rezervama (Fed) u njihovoj namjeri držanja visokih kamatnih stopa u nešto duljem razdoblju.
Takozvana temeljna inflacija, u čiji izračun ne ulaze cijene hrane i energetike, prošlog je mjeseca iznosila 0,3 posto, pokazali su u četvrtak objavljeni statistički podaci Ureda za statistiku tržišta rada. Ekonomisti tu mjeru preferiraju kao bolji indikator osnovne inflacije umjesto općeg indeksa potrošačkih cijena. Taj je indeks za prošli mjesec pak pokazao rast od 0,4 posto, i to zbog rasta cijena energenata.
Najnoviji podaci o inflaciji potvrđuju kako snažno tržište rada podupire potrošačku potražnju, zbog čega opet raste rizik od toga da će rast cijena ostati iznad vrijednosti kojoj cilja Fed (dva posto godišnje, op.). Nije jasno hoće li zbog njih središnja banka ove godine posegnuti za još jednim podizanjem referentnih kamatnih stopa – posebno s obzirom na to da su u posljednje vrijeme snažno porasli prinosi na obveznice, što neki vide kao zamjenu dodatnog postroživanja monetarne politike. Ako ništa drugo, viši prinosi poklapaju se sa željama središnje banke o visokim troškovima kreditiranja za barem neko vrijeme.
Komentari nekolicine Fedovih dužnosnika ovog tjedna dali su naslutiti da bi središnja banka na svojem idućem sastanku 1. studenog mogla zadržati sadašnju razinu kamatnih stopa, dok su neki od njih čak i sugerirali da niti nakon toga neće biti nužno podizati kamate.
Nakon objave najnovijih podataka o inflaciji, prinosi na američke državne obveznice dodatno su porasli, dok su terminski ugovori vezani uz dionički indeks S&P 500 krenuli prema dolje i time izbrisali raniji rast, a dolar je ojačao. Na tržištu se i dalje procjenjuje da postoji oko 40 posto vjerojatnosti za još jedno podizanje kamatnih stopa ove godine za četvrtinu postotka.
