Međunarodni monetarni fond podigao je svoju prognozu globalne inflacije za sljedeću godinu i pozvao centralne banke da zadrže strogu politiku dok ne dođe do trajnog popuštanja cjenovnih pritisaka.
MMF je povećao svoju projekciju tempa rasta potrošačkih cijena u cijelom svijetu na 5,8 posto za sljedeću godinu u svojim Svjetskim ekonomskim izgledima objavljenim u utorak, u odnosu na 5,2 posto zabilježenih prije tri mjeseca. Poziv na oprez u pogledu inflacije dolazi jer je također smanjila prognozu ekonomskog rasta u 2024.
U većini zemalja MMF, institucija zadužena za praćenje zdravlja globalne ekonomije, predviđa da će inflacija ostati iznad ciljeva centralnih banaka do 2025. godine.
Centralne banke u velikim ekonomijama, uključujući SAD i Evropsku uniju, agresivno su povećavale kamatne stope više od godinu dana kako bi obuzdale inflaciju koja je dosegla 8,7 posto na globalnom nivou 2022., najviši nivo od sredine 1990-ih.
"Monetarna politika mora ostati čvrsta na većini mjesta sve dok se inflacija trajno ne spusti prema ciljevima", rekao je Pierre-Olivier Gourinchas, glavni ekonomist MMF-a, u brifingu s novinarima. "Nismo još blizu ciljeva".
Porast je potaknut faktorima uključujući poremećaje lanca snabdijevanja izazvane pandemijom koronavirusa; fiskalni poticaj kao odgovor na globalnu karantinu; naknadna snažna potražnja i ograničeno tržište rada u SAD-u; i poremećaji u hrani i energiji zbog ruske invazije na Ukrajinu, što je imalo poseban učinak u Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu.
MMF predviđa globalni rast od 2,9 posto za sljedeću godinu, što je pad od 0,1 posto u odnosu na očekivanja u julu i ispod prosjeka od 3,8 posto u dvije decenije prije pandemije. Njegova prognoza za 2023. je nepromijenjena i iznosi tri posto.
Fond od aprila upozorava da su srednjoročni izgledi oslabili. Faktori koji usporavaju širenje uključuju dugoročne posljedice pandemije; invazije na Ukrajinu; raspad svjetske ekonomije na blokove; i pooštravanje politike centralne banke.
"Vidimo globalnu ekonomiju koja šepa", rekao je Gourinchas.
Iako su izgledi za globalni rast niski, relativno su stabilni i MMF vidi bolje izglede da centralne banke mogu ukrotiti inflaciju bez slanja svijeta u recesiju.
Ipak, postojanost ukupne projekcije rasta MMF-a prikriva neke važne promjene u predviđanjima za pojedine zemlje koje ih podupiru. Sjedinjene Američke Države, najveća svjetska ekonomija, povećale su projekciju za ovu godinu na 2,1 posto s 1,8 posto u julu, a procjena za iduću godinu povećana je na 1,5 posto s jedan posto na temelju snažnijih poslovnih ulaganja u drugom tromjesečju i otpornog rasta potrošnje.
MMF predviđa da će stopa nezaposlenosti u SAD-u porasti na vrhunac od četiri posto do posljednjeg tromjesečja 2024. — manje od 5,2 posto projiciranih u aprilu, "što je u skladu s blažim prizemljenjem američke ekonomije nego što se ranije očekivalo".
S druge strane, prognoza rasta za Kinu, drugu po veličini svjetsku ekonomiju, smanjena je na pet posto s procijenjenih 5,2 posto za 2023. i na 4,2 posto sa 4,5 posto u 2024. Kineska ekonomija gubi zamah zbog pada realnih ulaganja u nekretnine i cijena stanova koje ugrožavaju državne prihode od prodaje zemljišta, kao i slabo raspoloženje potrošača.
"Vraćanje povjerenja, čišćenje tog sektora zahtijevat će snažnu akciju vlasti i vidjeli smo neke pomake u tom smjeru, ali potrebno je više", rekao je Gourinchas. "Ako se to ne dogodi, onda postoji šansa da se problem pogorša".
Procjena rasta za europodručje također je smanjena, na 0,7 posto u 2023. s prethodne procjene od 0,9 posto, te na 1,2 posto u 2024. s ranijih projekcija od 1,5 posto.
Postoji i razlika među evropskim ekonomijama, pri čemu se vidi da se Njemačka smanjuje više nego što se ranije očekivalo zbog slabosti u sektorima osjetljivim na kamatne stope i sporije potražnje trgovinskih partnera. Francuska je, međutim, poboljšala prognozu nakon što je došlo do sustizanja industrijske proizvodnje i nadmašivanja vanjske potražnje u prvoj polovici 2023.
MMF je povećao prognozu rasta Japana za ovu godinu na dva posto u odnosu na prethodnu projekciju od 1,4 posto, budući da je potkrijepljena smanjenom potražnjom, porastom turizma, politikama smještaja i oporavkom izvoza automobila koji je prethodno bio sputan izazovima lanaca snabdijevanja.
Izgledi za rast u UK-u za sljedeću godinu smanjeni su na 0,6 posto s jedan posto, odražavajući strožu monetarnu politiku za obuzdavanje još uvijek visoke inflacije i dugotrajne učinke šoka uvjeta trgovine zbog visokih cijena energije.
MMF je u više navrata upozoravao na fragmentaciju globalne ekonomije, odnosno njegovo raspadanje na geopolitičke blokove duž rascjepa zbog napetosti između SAD-a i Kine, kao i ruske agresije.
Fond predviđa rast trgovine od 0,9 posto ove godine, što je pad od dva posto očekivanih u julu i u poređenju s prosjekom od 4,9 posto u dvije decenije prije pandemije. To odražava pomake prema domaćim uslugama, odgođene učinke aprecijacije dolara, što usporava trgovinu zbog raširenog fakturiranja proizvoda u dolarima, i sve veće trgovinske barijere.