.webp){kind=icon}
Prošle godine investicije u energetsku tranziciju globalno su došle do 1,1 bilion dolara, pokazuju analitički podaci koje je prikupio Bloomberg.
Ako se pogledaju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja koristi nešto širu definiciju energetske tranzicije, riječ je o 1,7 biliona dolara u 2022. godini.
Kako se očekuje da će u ovoj godini novi pogoni na sunce i vjetar premašiti 440 gigavata, a troškovi opreme su otprilike na istom nivou, iznos od bilion dolara nije gornja, već donja granica ulaganja.
Ispravno je reći, bez prevelikog pojednostavljivanja, da se investirani dolari pretvaraju u stvari, odnosno imovinu. Prošlogodišnjih 1,1 bilion dolara finansiralo je konstrukciju solarnih elektrana, vjetroelektrana, mreža za punjenje električnih vozila i pogona za skladištenje energije. Važno je reći da ta imovina ima duži vijek trajanja, od decenije za automobil do dvije za proizvodne pogone na obnovljive izvore.
Međutim, prateći samo tok novca, ne dolazi se do raznovrsnog kapitala koji pomaže u dekarbonizaciji. U suštini, to je tek dio toga.
Novo istraživanje BloombergNEF-a je zbog toga važno, jer je to prvi korak ka kvantifikovanju ne samo investicija u energetsku tranziciju, već i prihoda koji od toga dolaze. U istraživanju je identifikovano i analizirano više od 8.000 javnih kompanija s eksplicitnom prihodovnom izloženošću čistoj energiji i brojka do koje se došlo je 2,56 biliona. To je više nego dvostruko više od novca koji je uložen u imovinu prošle godine.
Prihodi od čiste energije po energetskim sektorima
U tim brojkama ponešto se i preklapa. Prodaja opreme za proizvodnju čiste energije, baterija, pumpi za grijanje i električnih automobila je prihod za prodavce i dio investicija u fiksnu imovinu. Tako je jedan dolar prihoda za Teslu ili BYD od prodaje električnog vozila investiran u električno vozilo kao imovinu. Solarni panel ili vjetroturbina prodati kompaniji su prihod, ali i samo dio ivesticije budući da njena vrijednost uključuje kapitalne troškove konstrukcije i usluga.
Nadalje, postaje još komplikovanije, ali i zanimljivije. Prodaja električne energije je usluga, a korisnik ne prima nikakvu fizičku robu zauzvrat, dok prodaja električne energije čistog porijekla obuhvata neke od najvećih kompanija koje je BloombergNEF analizirao. U analizi je uključeno nešto manje od 800 proizvođača energije koji su dio transakcija vezanih za čistu energiju, a njih 45 posto ostvaruje više od polovine prihoda od prodaje struje neugljičnog porijekla.
Prodaja koju ostvaruju naftne i gasne kompanije također je usluga u smislu da kupci proizvod konzumiraju kao izvor energije ili ga pretvaraju u drugi petrohemijski proizvod, a da ne ostvaruju dugoročnu imovinu u tom procesu.
Naftne i gasne kompanije ulažu u energetsku tranziciju, prošle godine više od 30 milijardi dolara, ali to predstavlja manje od 10 posto njihovih kapitalnih ulaganja. To je također mali postotak ukupnog globalnog investiranja u čistu energiju.
Postoje i brojne kompanije koje prodaju robu i usluge za energetsku tranziciju – proizvođači poluprovodnika, inženjerske kompanije ili industrijski proizvođači s diverzifikovanim portfeljem. Za njih se prihodi sastoje od mješavine imovine (turbine i električni strojevi) i usluga kao što su dugoročni ugovori za održavanje prodate opreme.
Postotak izloženosti čistoj energiji prema postotku od prihoda
Ukratko, kompanije koje proizvode opremu za energiju iz obnovljivih izvora i sami proizvođači energije imaju najveći udio u prihodima koji se zasnivaju na čistoj energiji, ali postoje hiljade drugih kompanija koje imaju ulogu u energetskoj tranziciji.
BloombergNEF izračunao je i prihode sektora čiste energije kao udjela u svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP). Brojka je 2,6 posto. Čak 60 procenata toga dolazi od kompanija koje najveći dio prihoda ubiru iz tog sektora, a 35 posto dolazi od kompanija koje se bave solarnim elektranama i vjetroelektranama, kao i iz industrije električnih vozila.
Opet, postoje hiljade drugih kompanija čiji prihodi vezani za čistu energiju čine više od jedan posto globalnog BDP-a.
Za dobro klime na Zemlji potrebno je da udio sektora čiste energije u globalnom BDP-u u idućim decenijama raste kroz sve veći doprinos prihoda najvećih svjetskih energetskih, industrijskih i tehnoloških kompanija iz tog sektora, kao i sve veći broj onih koji tom sektoru pridonose.
