Ruska centralna banka oštro je podigla kamatne stope na hitnom sastanku sazvanom nakon što je jedna od najvećih depresijacija na tržištima u razvoju bacila mrlju na ekonomiju.
Zvaničnici banke podigli su svoju referentnu stopu na 12 sa 8,5 odsto, što je drugo uzastopno povećanje i najoštrije od povećanja koje je došlo neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu prije skoro 18 mjeseci. Sastanak zvaničnika je pomjeren na mjesec dana ranije nakon što je rublja nakratko probila odnos od 100 za dolar, prvi put od marta prošle godine.
"Odluka ima za cilj ograničavanje rizika stabilnosti cijena", navodi se u saopštenju centralne banke. Sljedeće planira da revidira troškove pozajmljivanja 15. septembra.
Rublja je nastavila da raste nakon objave o stopama. I dalje je među tri najgora rezultata valuta u ekonomijama u razvoju ove godine, s gubitkom od preko 22 odsto u odnosu na dolar.
Odluka od utorka prepisana je iz stranice priručnika koji je guvernerka Elvira Nabiullina koristila u prošlosti kada je osnovana rublja, nakon što najava da će se centralna banka uzdržati od kupovine strane valute prošle nedjelje nije uspjela da zaustavi rušenje valute, dok je visoki zvaničnik Kremlja prebacio krivicu na "meku" politiku centralne banke.
Rijetki javni sukobi ponudili su uvid u konkurentske prioritete koji vode rusku ekonomsku politiku. Iako je slabija rublja blagodat za prihode vlade, jer je prihod od izvoza nafte skočio na osmomjesečni maksimum, ona takođe povećava cijenu uvoza i podstiče lokalno stanovništvo da traži sigurnost prebacujući novac van zemlje.
Slabija rublja znatno je ubrzala monetarnu politiku, pošto su ekonomisti koje je krajem jula anketirao Bloomberg tada očekivali da će ključna stopa porasti na najviše devet odsto u ovom kvartalu.
Prije nešto više od tri nedjelje, centralna banka je povećala stope za cijeli procentni poen nakon dugog upozoravanja da će veće stope biti odgovor na inflatorne rizike nastale od velike državne potrošnje, sankcija i nedostatka radne snage izazvane ratom.
Ali ulozi su ovog mjeseca porasli, a privreda je iscrpljena odlivom kapitala i godišnjom inflacijom koja je premašila cilj centralne banke od četiri odsto prvi put od februara.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Rublja može imati koristi od viših cijena sirove nafte, ali će domaća monetarna politika i dalje biti pouzdanije sidro za valutu".
- Aleksandar Isakov, ruski ekonomista.
Situacija je podigla još veću uzbunu za Nabiullinu nakon što je savjetnik predsjednika Vladimira Putina u ponedjeljak osudio centralnu banku, okrivljujući je što je omogućila da brži rast pozajmljivanja preplavi ekonomiju novcem, pozivajući na "snažnu rublju" kako bi pomogla Rusiji da se prilagodi.
Drugi istaknuti zvaničnici su okarakterisali depresijaciju kao prijetnju društvenoj stabilnosti zbog koje se Rusija čini ranjivom u vrijeme kada rat u Ukrajini usporava, a međunarodne sankcije pogađaju trgovinu.
Zvaničnici računaju na povećanje kamatnih stopa kako bi se povećala privlačnost domaće štednje i ohladila potražnja potrošača, što je doprinijelo pogoršanju spoljne trgovine i pomoglo da se suficit na tekućem računu dovede na najniži nivo u posljednje dvije godine.
Nejasno je da li je centralna banka učinila dovoljno da izgladi razlike koje su se pojavile u najvišim ešalonima ruskog establišmenta.
Iako je ekonomski pomoćnik Kremlja Maksim Oreškin rekao da Banka Rusije "ima sve neophodne alate za normalizaciju situacije u bliskoj budućnosti", njene opcije su ograničene, osim zadržavanja povišenih stopa i pooštravanja kontrole kapitala.
S obzirom na to da je veliki dio rezervi centralne banke već zamrznut sankcijama, kreatori politike neće biti voljni da uđu na tržište valuta direktnim intervencijama ako rublja ponovo bude pod pritiskom.