text size
Rast cijena energije, nove američke carine i sve veća ulaganja u vještačku inteligenciju ponovo bude strahove investitora od inflacije.
Nedjelja koja je počela eskalacijom sukoba na Bliskom istoku završila se time što je cijena nafte probila nivo od 100 dolara po barelu, što će povećati troškove duž globalnih lanaca snabdijevanja. Uz to je došao i obnovljeni pritisak predsjednika Donald Trumpa za uvođenje trgovinskih carina, kao i novi dokazi o nekontrolisanom investicionom bumu u tehnološkom sektoru.
Taj trostruki udar potencijalno inflatornih faktora koji istovremeno pogađaju globalnu ekonomiju dolazi u veoma osjetljivom trenutku. Upravo kada su centralni bankari počeli da uočavaju određeno olakšanje u pogledu inflacije, situacija se ponovo preokrenula.
Uoči odluka koje naredne nedelje očekuju Federalne rezerve i Banku Engleske, zvaničnici će morati brzo da procijene nove rizike.
Trenutno se ne očekuju neposredne promjene kamatnih stopa, ali izgleda da će ljeto obilježeno zabrinutošću zbog inflacije potrajati na finansijskim tržištima. Nagli rast prinosa na globalne obveznice samo je jedan od pokazatelja uzbune među investitorima da postoji rizik da potrošačke cijene izmaknu kontroli. Na tržištu akcija, indeks S&P 500 je na putu da zabilježi drugi uzastopni nedjeljni pad.
"Nedavni događaji podsjećaju da geopolitika pokreće ekonomiju, a ne obrnuto", rekla je Katharine Neiss, glavna ekonomistkinja za Evropu u PGIM-u. "Pritisci negativnih šokova na strani ponude na ukupnu inflaciju nastaviće da podupiru sklonost centralnih banaka ka restriktivnijoj monetarnoj politici."
Bloomberg
Masivan napad
Novi energetski šok uslijedio je nakon širenja sukoba na Bliskom istoku, koji se proširio sa Hormuškog moreuza na Crveno more. Trump je rekao da sada razmatra "masivan napad" na Iran kako bi primorao tu zemlju da pregovara o mirovnom sporazumu.
Upravo u takvom okruženju cijena sirove nafte je u četvrtak prvi put za dva mjeseca premašila 100 dolara po barelu, dok su cijene gasa takođe naglo porasle.
Inflatorni rizici i prateće zabrinutosti u vezi sa javnim finansijama doveli su do pada cijena obveznica. Među najznačajnijim kretanjima, prinosi na britanske državne obveznice ove nedjelje zabilježili su najduži niz dnevnih zatvaranja iznad pet odsto u gotovo dvije decenije. Prinos na američke tridesetogodišnje obveznice nalazi se tik ispod najvišeg nivoa od 2007. godine.
Opasnost koju predstavlja rast troškova života uslijed skuplje nafte i gasa leži u tome što se njegov uticaj na potrošače često osjeća gotovo trenutno.
"Energetski šok mogao bi dodatno da se intenzivira", upozorila je u četvrtak predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde. "Što se duže cijene energije zadrže na visokom nivou, veća je vjerovatnoća da će podstaći širi rast inflacije."
Ona je priznala da su pojedine kolege postavljale pitanje da li bi kamatne stope trebalo odmah povećati, prije nego što je ECB ipak odlučila da sačeka. Prema riječima ljudi upoznatih sa situacijom, spremni su da to učine u septembru ako se izgledi za inflaciju ne poboljšaju.
Međutim, nije riječ samo o nafti. Trumpova administracija je tokom noći investitorima predstavila mogućnost novih carina, obećavši da će naplaćivati dažbine između 10 odsto i 12,5 odsto na uvoz iz većine glavnih trgovinskih partnera. To je do sada najveći potez u ponovnoj izgradnji carinske barijere koju je oborio Vrhovni sud.
Istovremeno, nastavljaju da pristižu dokazi o ogromnom investicionom talasu u vještačku inteligenciju. Alphabet Inc. je u četvrtak povećao prognozu kapitalnih ulaganja za ovu godinu na čak 205 milijardi dolara.
Dodatnu zabrinutost izazivaju i dokazi da velike kompanije imaju snažnu moć određivanja cijena. Prošlog mjeseca Apple Inc. je povećao cijene svih Mac računara, iPad uređaja, kućnih uređaja i Vision Pro uređaja kako bi nadoknadio više ulazne troškove izazvane nezabilježenom nestašicom memorijskih čipova i uređaja za skladištenje podataka.
Kamakshya Trivedi, glavni strateg za devizna tržišta i tržišta u razvoju u Goldman Sachs-u, rekao je za Bloomberg Television da ga više brinu energetski šok i ulaganja u tehnologiju nego carine.
"Mnogo više me brine inflatorni impuls koji trenutno dolazi iz energetskog sektora, mislim da upravo to treba pažljivo pratiti", rekao je. "Dugoročno gledano, veći faktor su kapitalna ulaganja u vještačku inteligenciju i promjena stavova u vezi s njima, za koju mislim da će biti ključni pokretač reakcija na različitim tržištima."
Sva ova nova razmatranja u vezi sa inflacijom uticaće na predstojeće rasprave zvaničnika zaduženih za monetarnu politiku u zemljama Grupe sedam i širom svijeta.
Ishod sastanka Federalnih rezervi biće poznat u srijedu, nakon čega slijede odluke Banke Engleske i Banke Japana u naredna dva dana.
Prema riječima ljudi upoznatih sa situacijom, japanski kreatori politike otvoreni su za ubrzavanje povećanja kamatnih stopa. Podaci objavljeni u petak pokazali su da je pokazatelj inflacije u toj zemlji porastao prvi put u posljednja tri mjeseca.
U Sjedinjenim Američkim Državama ekonomisti i dalje očekuju da će sljedeći potez Federalnih rezervi biti smanjenje kamatnih stopa, iako finansijska tržišta računaju na više troškove zaduživanja. Jedno povećanje kamatne stope u potpunosti je uračunato u očekivanja tržišta do septembra.
Nijedna od centralnih banaka koje zasjedaju naredne sedmice neće ponovo održati sastanak prije druge polovine narednog mjeseca, što znači da bi njihove poruke mogle da odrede ton tržišta u sedmicama koje dolaze.
"Iako je ECB za sada odlučila da zadrži postojeću politiku, pritisak za dodatno povećanje kamatnih stopa tokom jeseni svakako je porastao", rekao je Emanuel Moench, profesor na Frankfurt School of Finance i bivši zvaničnik Bundesbanke. "Federalne rezerve će vjerovatno takođe ostati po strani naredne nedjelje, ali su argumenti za smanjenje kamatnih stopa na jesen gotovo u potpunosti nestali."
.webp){kind=icon}
