Ekstremna vrućina ovog ljeta u SAD-u i južnoj Evropi bi bila "gotovo nemoguća" bez klimatskih promjena, pokazuju podaci analize naučnika koji proučavaju utjecaj klimatskih promjena na ekstremne vremenske uslove.
Međunarodni naučni projekt "World Weather Attribution" je utvrdio da je vrhunac vrućine ovog jula - s temperaturama preko 45°C u Meksiku i zapadnom dijelu SAD-a, južnoj Evropi i nizijama Kine - postao izrazito vjerovatan i ozbiljniji zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. U Evropi i Sjevernoj Americi valovi vrućine bi bili gotovo nemogući, dok je kineska vrućina postala 50 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.
"Ranije se ovo dešavalo izuzetno rijetko. Bila bi ogromna slučajnost ili bi bilo praktično nemoguće da se dese istovremeno", rekla je koautorica izvještaja Friederike Otto, viša predavačica na fakultetu za klimatske promjene i zaštitu okoline u Imperial College London.
Povratak ciklusa El Niña, koji zagrijava ekvatorijalni Pacifik, igra važnu ulogu u nedavnom zagrijavanju. Međutim, izvještaj dokazuje da se toplina ne može jednostavno pripisati samo El Niñu.
Intenzivna vrućina je ostavila traga na zdravlje ljudi, ali i na hranu, infrastrukturu i životinjski svijet. Julska vrućina je povezana sa stotinama smrtnih slučajeva, uključujući 211 slučajeva u Meksiku. Potražnja za energijom za hlađenje i klimatizaciju također je porasla, a uticaj je imala i na usjeve, uključujući masline za maslinovo ulje u Španiji i pamuk u Kini.
"World Weather Attribution" specijalizovan je za analize u gotovo stvarnom vremenu koje povezuju globalno zagrijavanje s epizodama ekstremnog vremena. Za naučnike je lakše proučavati valove vrućine od ciklona, suša ili požara, koji uključuju dodatno složene dinamike. U prethodnim analizama grupa je otkrila da je val vrućine u Velikoj Britaniji 2022. godine bio najmanje 10 puta vjerovatniji zbog zagađenja stakleničkim gasovima koji uzrokuju klimatske promjene, a vrućina prošlog proljeća u Indiji i Pakistanu 30 puta vjerovatnija.
Novi nalazi su u skladu s prethodnim projekcijama klimatskih naučnika i pokazuju da ekstremne vrućine više ne bi trebale biti smatrane neobičnim ili značajnim događajima, rekli su autori. Ovakav nivo vrućine sada se očekuje svakih 15 godina u SAD-u i Meksiku, svakih deset godina u južnoj Evropi i jednom u svakih pet godina u Kini.
Istraživanje, koje još nije prošlo recenziju stručnjaka, ali primjenjuje metode koje su bile recenzirane u drugim studijama koje mjere uticaj klimatskih promjena na vremenske događaje, također je utvrdilo da bi ove ljetne vrućine bile znatno blaže bez klimatskih promjena. Temperature bi bile niže za 2,5°C u južnoj Evropi, 2°C u Sjevernoj Americi i 1°C u Kini. Autori su naveli da se očekuje da će takva ekstremna vrućina biti prisutna svake dvije do pet godina u ovim regijama ako globalno zagrijavanje dostigne 2°C iznad preindustrijskih nivoa.
"Dok god nastavljamo koristiti fosilna goriva, vidjet ćemo sve više ovakvih ekstrema", rekla je Otto. "Najvažnije je što ovakvo vrijeme ubija ljude, posebno one najosjetljivije, nanoseći štetu i uništavajući njihove živote i izvore prihoda."
.webp){kind=icon}
