.webp){kind=icon}
Stopa inflacije u Kini je u junu bila stabilna, dok su fabričke cijene dodatno pale, podstičući zabrinutost zbog rizika od deflacije i pojačavši spekulacije o potencijalnim ekonomskim podsticajima.
Indeks potrošačkih cijena ostao je nepromijenjen prošlog mjeseca u odnosu na godinu dana ranije, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavio Nacionalni biro za statistiku (NBS). Stopa je najniža od februara 2021, kada je pad cijena svinjskog mesa povukao indeks naniže.
Bloomberg
Bazna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, usporila je na 0,4 odsto sa 0,6 odsto. Proizvođačke cijene snižene su 5,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je najbrži tempo pada od decembra 2015.
"Rizik od deflacije je veoma stvaran", rekao je Zhang Zhiwei, glavni ekonomista u Pinpoint Asset Management Ltd.
Oba mjerila idu u prilog dokazima da oporavak slabi, uz zabrinutost zbog deflacije koja bi mogla da utiče na povjerenje. To će vjerovatno podstaći više spekulacija o tome koji potencijalni podsticaji mogu biti u planu za jačanje ekonomije.
"Današnji podaci svakako daju razlog za dodatno ublažavanje politike, što kreatori politike već rade, ali na vrlo odmjeren način", rekla je Michelle Lam, ekonomista za Kinu u Societe Generale SA.
Proizvođači su već proveli mjesece boreći se sa nižim cijenama sirovina i slabom tražnjom u zemlji i inostranstvu. Ako potrošači i preduzeća nastave da se suzdržavaju od potrošnje ili ulaganja u nadi da će cijene biti niže, to bi zaista moglo dovesti do spirale pada cijena.
Hang Seng China Enterprises indeks je porastao za 0,7 odsto u ponedjeljak, podstaknut tehnološkim akcijama, u vrijeme kada investitori iščekuju normalizaciju regulatornog okruženja u Kini.
CSI 300 indeks akcija na kopnu porastao je 0,5 odsto, nakon tronedjeljnog pada. Ofšor juan je izbrisao dobitke od čak 0,2 odsto nakon podataka o inflaciji.
Ključni faktor koji se odrazio na potrošačke cijene prošlog mjeseca bile su cijene svinjskog mesa. Cijena mesa — osnovne namirnice u kineskoj ishrani — pala je 7,2 odsto u junu u odnosu na godinu ranije. To je bilo više od majskog pada od 3,2 odsto.
Vlada pokušava da zaustavi pad cijena svinjskog mesa, rekavši prošle nedjelje da će kupiti više svinjskog mesa za državne rezerve kako bi povećala potražnju.
Deflaciju proizvođačkih cijena podstakao je produženi pad međunarodnih cijena sirovina. U saopštenju, statističar NBS Dong Lijuan istakao je nastavak pada cijena nafte i uglja, kao i visoku osnovu za poređenje iz prošle godine.
Osim kratkog perioda deflacije početkom 2021, Kina nije iskusila produženu deflaciju potrošačkih cijena od 2009, u vrijeme globalne finansijske krize.
Depositphotos
Peking je tada uveo stimulativni paket od četiri biliona juana (553 milijarde dolara), fokusiran na infrastrukturu i unapređenje industrije. Iako je taj plan podstakao rast u to vrijeme, on je takođe naveo lokalne samouprave da se zadužuju više nego što im je zakonski dozvoljeno, što je dovelo do povećanja duga.
Opseg politike za zaustavljanje pretnje deflacije je ovog puta više ograničen, djelimično zbog zabrinutosti oko rizika duga.
Šta kaže Bloomberg Economics...
"Nulta inflacija potrošačkih cijena i dublji pad proizvođačkih cijena u junu ukazuju na to da je oporavak Kine nakon kovida izgubio zamah. Smanjenje zamaha na frontu cijena je znak slabe tražnje koja pogoršava izglede za rast. Potreba za dodatnim podsticajima Narodne banke Kine raste."
— David Qu, ekonomista
Većina mjera podrške privredi je ograničena, a centralna banka je prošlog mjeseca snizila ključnu kamatnu stopu za samo mali iznos. Vlada je takođe produžila poreske olakšice za kupce električnih automobila.
"Malo je vjerovatno da će vlada pokrenuti izuzetno snažne makro mjere", rekao je Bruce Pang, glavni ekonomista u Jones Lang Lasalle Inc. On je dodao da lideri ističu potrebu za "visokokvalitetnim rastom koji je stabilan i uspostavlja ravnotežu između ekonomskog strukturnog prilagođavanja i rizika prevencija."
Premijer Li Qiang razgovarao je prošle nedjelje sa kineskim ekonomistima o potencijalnoj pomoći, iako je naglasio da bi mjere bile "ciljane, sveobuhvatne i dobro koordinisane" – što je u skladu sa očekivanjima da podsticaji neće biti ogromnih razmjera.
Vlada treba da pomjeri fokus sa mjera koje targetiraju ponudu na mjere koje se bave problemima potražnje, rekao je Xing Zhaopeng, viši strateg za Kinu u ANZ (Bankarskoj grupi Australije i Novog Zelanda).
Kineske vlasti već dugo podržavaju kompanije korišćenjem ciljanih kreditnih alata, kao što su oni za pomoć sektoru proizvodnje i obnovljivih izvora energije. Sa druge strane, zvaničnici su često izbjegavali mjere direktne pomoći potrošačima, kao što su subvencije.
"Kina se sada suočava sa viškom ponude", rekao je Xing, upozoravajući na intenziviranje "začaranog kruga deflacije i recesije".
- U pisanju teksta pomogli Yujing Liu, Tan Hwee Ann, Zhu Lin i Ishika Mookerjee.
